Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Gž-686/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Verice Perić Aračić, kao predsjednice vijeća, Josite Begović kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Zorana Nikolića, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Zvonimir Bodrožić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika UNIQA osiguranje d.d., Zagreb, Planinska ulica 13A, OIB: 75665455333, kojeg zastupa punomoćnik Marko Rašica, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Rašica & Partneri, radi naknade štete , odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Pn-1919/2023-34 od 13. kolovoza 2025., u sjednici održanoj 15. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Žalba tuženika je djelomično osnovana, a djelomično neosnovana i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Pn-1919/2023-34 od 13. kolovoza 2025. se:
a) potvrđuje:
- u dijelu točke I. za iznos od 512,09 eura s dosuđenim pripadajućim zateznim kamatama,
b) preinačuje:
- u preostalom dijelu točke I. tako da se odbija tužbeni zahtjev za isplatom daljnjih 887,91 euro s pripadajućim zateznim kamatama,
- u točki II. tako da glasi:
„II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 937,86 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. kolovoza 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.“
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
" I Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.400,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 13. rujna 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta, za tri postotna poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
II Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.379,64 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. kolovoza 2025. kao dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.
III Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadom troškova postupka."
2. Ovu presudu, pravovremenom i dopuštenom žalbom, pobija tuženik zbog bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – u daljnjem tekstu: ZPP), pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. ZPP-a i predlaže pobijanu presudu ukinuti te vratiti na ponovno odlučivanje, a podredno predlaže presudu preinačiti na način da se tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, a tuženiku dosude troškovi postupka, uvećano za troškove žalbenog postupka zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora zahtjev je za naknadom neimovinske i imovinske štete nastale tužitelju u štetnom događaju - prometnoj nesreći koja se dogodila 10. ožujka 2022., a koju je prouzročio osiguranik tuženika.
6. Među strankama je bilo sporno je li tuženik isplatom iznosa od 11.075,00 kuna /1.469,91 euro prije podnošenja tužbe namirio tužitelju svu štetu koju je pretrpio.
7. Prvostupanjski je sud, na temelju medicinskog vještačenja, utvrdio:
- da je tužitelj u štetnom događaju zadobio tjelesnu ozljedu mišića i tetiva u području vrata,
- da je kao posljedicu povrede tužitelj pretrpio bolove jačeg intenziteta kratkotrajno, srednjeg intenziteta 2 tjedna uz odlazak na preglede i fizikalnu terapiju, te slabijeg intenziteta 2 tjedna, zbog čega je uzimao analgetike i koristio ovratnik,
- da je tužitelj pretrpio primarni intenzivan i kratkotrajan strah u trenutku štetnog događaja, sekundarni strah jačeg intenziteta 1-2 dana, srednjeg intenziteta tokom 2 tjedna uz preglede, obavljanje fizikalnih terapija, obavljanje dijagnostičkih procedura te blažeg 2 tjedna uz posjete liječniku, specijalistima, zabrinutost za egzistenciju, zabrinutost za ishod liječenja,
- da je tužitelju bila potrebna tuđa njega i pomoć 2 tjedna po 2 sata dnevno te još 1 tjedan 1 sat dnevno radi imobilizacije, nemogućnosti podizanja i nošenja tereta, odlaska u kupovinu, čišćenja u održavanju kućanstva i slično,
- da se završetkom liječenja smatra završetak fizikalne terapije 20. svibnja 2022.
8. Prvostupanjski sud smatra da tužitelju pripada pravo na naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje u iznosu od 2.684,95 eura, na ime koje štete mu je tuženik već isplatio 1.459,95 eura, pa mu pripada još 1.225,00 eura, te da mu na ime imovinske štete – tuđe njege i pomoći pripada 184,95 eura računajući da je sat takve pomoći 5,2 eura, na ime koje štete je tuženik tužitelju već isplatio 9,95 eura, pa da mu pripada još 175,00 eura, dakle da je osnovan tužiteljev zahtjev za isplatom daljnjih 1.400,00 eura.
9. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 365. stavak 2. ZPP -a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na koju tako pazi po službenoj dužnosti.
9.1. Nije počinjena niti bitna povreda članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP -a na koju žalitelj ukazuje tvrdeći da je navedena povreda počinjena jer prvostupanjski sud ne daje razloge zašto je odstupio od Orijentacijskih kriterija utvrđenih od strane Vrhovnog suda RH, te jer je prvostupanjski sud zauzeo stav da je tužitelj ostao pri prvotnom tužbenom zahtjevu kada je tužbeni zahtjev, nakon nalaza i mišljenja vještaka, uredio tako da i dalje traži isplatu iste ukupne svote, ali odustajući od naknade s osnova duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti.
9.2. To što prvostupanjski sud nije dao razloge zašto je odstupio od Or ijentacijskih kriterija, po shvaćanju ovog suda, ne predstavlja niti može predstavljati bitnu povredu parničnog postupka. Nepridržavanje Orijentacijskih kriterija prije bi bio žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava, jer Orijentacijski kriteriji služe kako bi se, prema kvalifikatornim okolnostima svakog slučaja, moglo doći do iznosa koji predstavlja pravičnu novčanu naknadu na koju oštećena osoba (tužitelj) ima pravo sukladno članku 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23 – u daljnjem tekstu: ZOO). Orijentacijski kriteriji su, osim toga, ono što im sam naziv i kaže – orijentacijski, pa pravična naknada svakako nikad ne bi trebala biti rezultat jednostavne matematičke operacije množenja, zbrajanja i pretvaranja kune u euro po fiksnom tečaju (i izražena i u eurocentima).
9.3. Neosnovano žalitelj smatra da bi tužitelj time što bi mijenjao navode o kvalifikatornim okolnostima neimovinske štete (postojanju odnosno nepostojanju smanjenja životne aktivnosti) mijenjao (preinačavao) tužbu, tužbom se svejednako tražila isplata istog iznosa na ime iste neimovinske štete – povrede prava na fizičko i duševno zdravlje, pa je prvostupanjski sud pravilno smatrao da takve promjene nisu od procesnog značaja.
10. Osnovano žalitelj, po shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, smatra da je prvostupanjski sud, s obzirom na sve okolnosti slučaja, dosudio tužitelju prevelik iznos naknade štete. Po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, naknada od 5,2 eura po satu za tuđu njegu i pomoć, s obzirom na to o kakvoj je pomoći riječ, je adekvatna naknada, pa tužitelju za 35 sati pripada ukupno 182,00 eura, a pravična naknada za povredu prava osobnosti na duševno i fizičko zdravlje, po ocjeni ovog suda iznosi 1.800,00 eura, uzimajući u obzir Orijentacijske kriterije ali i notornu činjenicu da je u međuvremenu došlo do pada vrijednosti novca, porasta troškova života, porasta plaća što se nužno odražava na to što pravična naknada jest. Stoga ukupna naknada iznosi 1.982,00 eura, a kako je tuženik tužitelju već isplatio 1.469,91 euro to je njegov zahtjev osnovan za daljnjih 512,09 eura u kojem je dijelu prvostupanjsku presudu valjalo potvrditi na temelju članka 368. stavak 1. ZPP-a, radi čega je odlučeno kao pod a) ove drugostupanjske presude, dok je u preostalom dijelu pobijanu presudu valjalo preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti na temelju članka 373. točka 3. ZPP -a, radi čega je odlučeno kao pod b) stavak prvi ove drugostupanjske presude.
11. U odnosu na dosuđene zatezne kamate nije u pravu tuženik kada tvrdi da bi tužitelju kamate pripadale tek od donošenje presude jer prema posebnom zakonu – Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23 – dalje: ZOOP), na temelju kojeg je o zateznim kamatama prvostupanjski sud i odlučio, tužitelju pripadaju zatezne kamate od podnošenja odštetnog zahtjeva.
12. U odnosu na odluku o troškovima postupka valja reći da neosnovano žalitelj smatra kako tužitelj nema pravo na naknadu troška za sastav zahtjeva za naknadu štete, neovisno o tome što podnošenje zahtjeva nije procesna pretpostavka za podnošenje tužbe.
12.1. S obzirom na djelomični uspjeh tužitelja (100% u pogledu osnove i 37% u pogledu visine) od 68,5%, što uspjeh tuženika čini 31,5%, tužitelju je valjalo dosuditi 37% troškova priznatih za zastupanje po odvjetniku i sudskih pristojbi, sukladno članku 154. stavak 2. ZPP-a, dakle 37% od 2.079,64 eura što iznosi 769,47 eura, te 300,00 eura na ime troškova vještačenja, koji trošak ne ovisi o postotku uspjeha, što sveukupno čini svotu od 1.069,47 eura.
12.2. S obzirom da je tuženikov uspjeh sa žalbom, u smislu članka 154. stavak 2. ZPP- a, 36% (od tuženikovog uspjeha od 63% /887,91 : 1.400,00/ odbijen uspjeh tužitelja od 37%), na ime troškova žalbenog postupka tuženiku je valjalo priznati 131,61 euro (36% od 365,59 eura, od čega 312,5 za sastav žalbe i 53,09 za sudsku pristojbu), za koliko je valjalo umanjiti dosuđeni trošak tužitelju i odlučiti kao pod b) drugi stavak ove drugostupanjske presude na temelju članka 166. stavak 2. ZPP-a.
U Dubrovniku, 15. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Verica Perić Aračić
