Republika Hrvatska
Županijski sud u
Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Gž-402/2023-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sudaca Duška Abramovića predsjednika vijeća, Barbare Bosner članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Dubravke Butković Brljačić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Filipu Suliću, odvjetniku u Zagrebu protiv tuženih: 1. KĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. DĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. HĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Juršetić & partneri u Zagrebu, radi utvrđenja i činidbe, odlučujući o žalbi 1.-3. tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, poslovni broj P-114/2022-21 od 23. siječnja 2023., na sjednici vijeća 15. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Križevcima, poslovni broj P-114/2022-21 od 23. siječnja 2023 i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja u točki I izreke utvrđeno je da ne postoji pravo stvarne služnosti vodova ili drugih uređaja u korist posebnog dijela nekretnine, i to 2. suvlasnički dio etažno vlasništvo (E-2) u 9277/10000, etažno vlasništvo s određenim omjerima, nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kuća br.25 sa 424 m² i dvor sa 494 m², kao povlasne nekretnine, trenutno u vlasništvu tuženika, na kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kuća br. 24 i dvorište sa 420 m², kao poslužnoj nekretnini, a koja je trenutno u vlasništvu tužiteljice. Točkom II izreke naređeno je 1. -3. tuženicima pojedinačno i skupno suzdržavanje od neposrednih imisija odašiljanja otpadnih voda na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kuća br. 24 i dvorište sa 420 m², u vlasništvu tužiteljice i to bez odgode, te sve pod prijetnjom ovrhe. Točkom III izreke je naloženo 1.-3. tuženicima nadoknaditi tužiteljici troškove postupka u iznosu od 1.565,84 eura / 11.797,80 kn (fiksni tečaj konverzije 7,53450) sa zateznim kamatama od donošenja prvostupanjske presude do isplate.
2. Protiv te presude žalbu podnose 1.-3. tuženici zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25-dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje ili preinači u smislu žalbenih navoda.
3. Tužiteljica u odgovoru na žalbu osporava osnovanost žalbenih navoda, predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da ne postoji pravo stvarne služnosti vodova ili drugih uređaja u korist posebnog dijela nekretnine, i to 2. suvlasnički dio etažno vlasništvo (E-2) u 9277/10000, etažno vlasništvo s određenim omjerima, nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kuća br.25 sa 424 m² i dvor sa 494 m², kao povlasne nekretnine, na kč. br. [katastarska čestica], upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kuća br. 24 i dvorište sa 420 m², kao poslužnoj nekretnini, te zahtjev da se 1.-3. tuženici suzdrže od odašiljanja otpadnih voda na nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], kuća br. 24 i dvorište sa 420 m².
6. U postupku je na temelju provedenih dokaza utvrđeno sljedeće:
- da je očevidom na licu mjesta utvrđeno da je nekretnina tužiteljice stara obiteljska kuća, dvor i dvorno mjesto, a do dvornog mjesta i kuće tužiteljice je dvor i obiteljska kuća obitelji JĆ, zatim da je od dvorišta obitelji JĆ dvorno mjesto tuženika koje se sastoji od starog obiteljskog objekta prema uličnoj strani, a u dvorištu ja izgrađena nova obiteljska kuća, da se sva tri obiteljska objekta naslanjaju jedan na drugi, da je u dvornom mjestu tuženika šahta u sredini dvorišta od koje ide kanalizacijski odvod preko dvorišta obitelji JĆ i dolazi do dvorišta tužiteljice, u kojem je šahta tužiteljice, da se u samom objektu tužiteljice uza zid s vanjske strane vidi vlažna površina i uređaji za osušivanje, tzv. odvlaživači, da je vlaga jako vidljiva na dijelu prema dvorišnoj verandi, da kanalizacijski odvod ide ispod poda koji je opločen keramičkim pločicama unutar obiteljske kuće tužiteljice te da prolazi uz rub vanjskog zida kuće tužiteljice,
- da su prilikom gradnje kuće- novog objekta u dvorištu tuženici ishodili građevinsku dozvolu i svu potrebnu dokumentaciju,
- da je i susjed stranaka OĆ ishodio potrebnu dokumentaciju prilikom gradnje i da je priključen na kanalizaciju tuženika,
- da su svjedoci OĆ, AĆ, ĆĆ, JĆ i IĆ u svojim iskazima potvrdili saznanja o problemu s kanalizacijskim odvodima s dvornih mjesta tuženika i dvornog mjesta tužiteljice, da je dolazilo do začepljivanja tih odvoda te da su intervenirali i ljudi koji su predlagali kako da se to tehnički razriješi kao što da je bio i AĆ,
- da je svjedok IĆ, koji je upoznat s problematikom kanalizacijskih odvoda prema glavnoj kanalizacijskoj mreži, pojasnio da je 2006. bila rađena rekonstrukcija kanalizacijske mreže, da su kanalizacijski sustavi u dvorištima rađeni pred stotinjak godina, da su Vodne usluge ponudile da to pokušaju sanirati, ali da se to ne može riješiti dok kućanstva ne zamijene svoje cijevi, jer da se radi o odvodima rađenim od cigle.
7. Cijeneći da postoji kanalizacijski sustav koji dolazi iz dvornog mjesta tuženika na dvorno mjesto tužiteljice, da je kanalizacijska mreža po dvornim mjestima stranaka dotrajala i neadekvatna, da se kanalizacijske i oborinske vode s obzirom na nivo i nagib terena slijevaju u pravcu dvorišta tužiteljice te da očito dolaze u kanalizacijske cijevi koje se nalaze ispod zida i poda građevinskog objekta tužiteljice te da uslijed toga dolazi do prelijevanja, prvostupanjski sud zaključuje da tužiteljica trpi štetu zbog začepljivanja i izljeva kanalizacijskih i oborinskih voda te da stoga uživa i zaštitu od neposrednih imisija u smislu čl. 110. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14-dalje:ZVDSP). Slijedom tih utvrđenja, prvostupanjski sud u cijelosti prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice, pozivom na čl. 225. i čl. 110. st. 1. ZVDSP.
8. Žalitelji osnovano prigovaraju da je donošenjem pobijane presude počinjena bitna povreda odredba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP -a jer presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. U tom pravcu tuženici opravdano tvrde da je prvostupanjski sud propustio ocijeniti njihov prigovor da su dosjelošću stekli pravo stvarne služnosti vodova i drugih uređaja preko nekretnine tužiteljice jer da su od 1986. spojene kanalizacijske cijevi s njihove nekretnine s kanalizacijskim cijevima na nekretnini tužiteljice u skladu s uvjerenjem o uvjetima uređenja prostora od 17. svibnja 1985. i sanitarnom suglasnosti.
9. Pri tome je taj prigovor potrebno razmotriti u primjeni čl. 228. ZVDSP kojim je propisano da će se neposredno na temelju zakona pravo služnosti osnovat i kad se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi posebni zakon (st. 1.), a tko stekne pravo služnosti nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, te čl. 229. ZVDSP kojim je propisano da se stvarna služnost osniva na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio (st.1.) pri čemu se ne može dosjelošću osnovati stvarna služnost ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva (st. 2.).
10. Naime, tvrdnja tuženika da je uspostavljeno pravo služnosti, odlučna je za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužiteljice za utvrđenje da ne postoji pravo služnosti , a i nastavno za odlučivanje o zahtjevu tužiteljice za zaštitu od uznemiravanja neposrednim imisijama za kojeg su mjerodavne odredbe čl. 110. st. 4. u vezi s čl. 167. st. 1. i 2. ZVDSP.
11. Prema odredbi čl. 110. st. 4. ZVDSP propisano je da vlasnik nekretnine nije dužan trpjeti da ga itko bez posebnoga pravnoga temelja uznemirava time što posebnim uređajima ili na drugi način neposredno odašilje na njegovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, otpadne vode, potrese, buku i sl. (neposredne imisije), pa je ovlašten zahtijevati da to uznemiravanje prestane i da mu se nadoknadi pretrpljena šteta. Odredbom čl. 167. ZVDSP propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (st. 1.), a da da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (st. 2. ).
12. S obzirom da je prvostupanjski sud propustio ocijeniti osnovanost zahtjeva tužiteljice u smislu prethodno izloženog, tj. imaju li 1.-3. tuženici pravo koje ih ovlašćuje da kanalizacijske cijevi s njihove nekretnine budu spojene na kanalizacijske cijevi na nekretnini tužiteljice, to je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje na temelju čl. 369. st. 1. ZPP -a kako bi sud proveo novu glavnu raspravu (čl. 377. st. 2. ZPP), otklonio bitnu povredu parničnog postupka u skladu sa sadržajem obrazloženja ovog rješenja i donio novu zakonitu presudu, s time da je na temelju čl. 371. ZPP-a određeno da se nova glavna rasprava održi pred drugim sucem pojedincem.
10. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o troškovima parničnog postupka te će prvostupanjski sud odlučiti i o troškovima nastalim u povodu žalbe (čl. 166. st. 3. ZPP-a).
U Rijeci 15. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća
Duško Abramović
