Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Gž-209/2024-3

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Brankice Malnar, predsjednice vijeća, Tajane Polić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Alena Perhata, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice DĆ OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćniku Zvonimiru Bodrožiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. OIB:22694857747 iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, zastupanog po punomoćnicima iz odvjetničkog društva Grgić & Partneri, odvjetnicima u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1202/2022 od 14. studeni 2023., u sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

1.Odbija se žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1202/2022 od 14. studenog 2023. u pobijanom dijelu točke I. izreke za iznos od 125,28 eur sa zateznom kamatom i u odnosu na parnični trošak, te u točki V. izreke.

2. Tuženiku se ne dosuđuju troškovi žalbenog postupka.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-1202/2022 od 14. studeni 2023.

Obrazloženje

1.Pobijanom je presudom djelomično usvojen tužbeni zahtjev radi naknade štete te je naloženo tuženiku da tužiteljici na ime naknade štete isplati iznos od 1.717,95 eur/12.943,89 kn sa zateznom kamatom i parničnim troškom od 1.522,96 eur/11.474,74 kn. U točki II. i III. izreke odbijen je dio zahtjeva na ime naknade neimovinske i imovinske štete od 182,05 eur/1,371,65 kn, te zahtjev radi isplate zatezne kamate na iznos od 125,28 eur zatražene prije preinake tužbe. U točkama IV. I V. izreke odbijeni su zahtjevi stranaka radi naknade troškova postupka i to tužiteljica u djelomičnom opsegu, a tuženik u cijelosti.

2. Rješenjem sadržanim u istom pisanom otpravku dopuštena je preinaka tužbe učinjena podneskom od 7. kolovoza 2023.

3. Tuženik žalbom pobija rješenje kojim je dopuštena preinaka tužbe čime se poziva na ostvarenu relativno bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 190. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23– dalje: ZPP) što da je rezultiralo neosnovanim prihvaćanjem povišenog dijela zahtjeva radi isplate od 125,28 eur pa u tom dijelu žalbom pobija presudu zbog pogrešne primijene materijalnog prava. Predlaže uvaženjem žalbe u tom dijelu presudu preinačiti i zahtjev odbiti.

4. Tužiteljica nije odgovorila na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Dakle, tuženik tvrdi kako je sud prvog stupnja dopuštajući preinaku tužbe u fazi glavne rasprave ostvario relativno bitnu povredu iz odredbe čl. 354. st. 1. u svezi sa čl. 190. ZPP. Iz razloga pobijane odluke proizlazi da je sud u smislu odredbe čl. 190. st. 2. ZPP dopustio preinaku tužbe iz podneska tužiteljice od 7. kolovoza 2023. unatoč protivljenju tuženika smatrajući kako je preinaka svrsishodna za konačno rješenje spora među strankama. Ovakvo je stajalište pravilno i suprotno žalbenim tvrdnjama tuženika da se ne bi radilo o situaciji iz odredbe čl. 190. st. 2. ZPP valja reći da tužiteljici sve do izvođenja medicinskog vještačenja nije bila ili mogla biti poznata visina neimovinske štete jer se dokazi izvode na glavnoj raspravi a ne na pripremnom ročištu prije zaključenja prethodnog postupka, pa utoliko nema krivnje na strani tužiteljice za preinaku tužbe u fazi glavne rasprave koju je utemeljila na rezultatima vještačenja. Utoliko sud odlučujući o preinačenoj tužbi nije ostvario citiranu bitnu povredu postupka, te ni jednu drugu na koje ovaj sud prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti, pa je presudu moguće ispitati. Stoga je rješenje suda prvog stupnja odbićem žalbe tuženika sukladno odredbi čl. 380. st. 2. ZPP potvrđeno.

7. Predmet spora predstavlja zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete koju je tužiteljica kao pješak pretrpjela u prometnoj nezgodi 30. svibnja 2020. krivnjom osiguranice tuženika. Nastanak štetnog događaja, odgovornost tuženika i visina štete od 1.592,67 eur nisu sporne među strankama.

8. Sporno je pripada li tužiteljici po osnovi neimovinske i imovinske štete pobijani iznos od 125,28 eur.

9. Sud je prvog stupnja utvrdio kako je tužiteljica u štetnom događaju zadobila natučenje desnog kuka, natučenje desnog koljena, istegnuće mišića vrata, natučenje mišića donjeg dijela leđa, natučenje lijevog ramena, djelomično puknuće tetive duge glave lijevog mišića bicepsa, djelomično puknuće tetive lijevog mišića subscapularisa te akutnu reakciju na stres. Imajući u vidu intenzitet i trajanja fizičkih bolova, te sve okolnosti i komplikacije vezane za liječenje i oporavak sud je ocijenio kako tužiteljici po ovoj kvalifikatornoj okolnosti pripada iznos od 995,42 eur/7.500,00 kn, dok je po okolnosti straha s obzirom na intenzitet i njegovo trajanje pripada 796,34 eur/6.000,00 kn. Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljedu vratne kralježnice i lijevog ramena pa sud smatra kako joj po kriteriju smanjenja životnih aktivnosti od 5% koje se očituje u ograničenoj i bolnoj pokretljivost i vratnog i slabinskog segmenta i ograničenoj pokretljivosti lijevog ramena, a imajući u vid životnu dob tužiteljice od 61 godine, pripada iznos od 995,42 eur/7.500,00 kn. Neimovinsku štetu povredom prava osobnosti sud određuje pozivom na odredbu čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21.,114/22. i 156/22. - dalje ZOO). Imovinsku štetu koja se sastoji od potrebe za tuđom pomoći i njegom i prema duljini iste kao i cijeni od 3,32 eur/25,00 kn, sud prvog stupnja pozivom odredbu čl. 1095. ZOO određuje u visini od 199,20 eur/1.500,87 kn.

10. U konačnici sud utvrđuje kako tužiteljici po svim utuženim kriterijima neimovinske štete i nenovčane imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege pripada novčana naknada u iznosu od 2.986,38 eur/22.500,88 kn, od čega joj je tuženik u mirnom postupku isplatio iznos od 1.268,43 eur 9.557,00 kn , pa sudi razliku od 1.717,95 eur /12.943,89 kn, dok za ostatak od 182,05 eur/1.371,65 kn odbija tužbeni zahtjev.

11. Žalbenim navodima tuženik nije uspio dovesti u dvojbu pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja i pravilnost u primjeni materijalnog prava iz svih razloga na koje se poziva sud prvog stupnja i koje ovaj sud u cijelosti prihvaća, pa se tuženik zbog izbjegavanja suvišnog ponavljanja upućuje na razloge prvostupanjske presude. Utoliko je žalba tuženika odbijena i presuda suda prvog stupnja u pobijanom dijelu glavnice sa zateznom kamatom potvrđena sukladno odredbi čl. 368. st. 1. ZPP.

12. Sud je prvog stupnja odluku o troškovima postupka utemeljio na odredbi čl. 154. st. 5., st. 2. i st. 1. ZPP i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23). Tuženik smatra kako nije bilo mjesta sve poduzete radnje tijekom postupka obračunati prema vrijednosti boda od 15,00 kn, već kombinacijom Tarifa važećih tijekom trajanja spora. Kako je vrijednost boda porasla Izmjenama Tarife od 1. studenog 2022. onda je za radnje koje su poduzete prije toga valjalo obračunati vrijednost boda od 10,00 kn, a nakon toga po 15,00 kn. Ovaj sud smatra kako je sud prvog stupnja, protivno žalbenim navodima tuženika, pravilno obračunao vrijednost boda u visini 2 eur/15,00 kn s obzirom je odredbom Tbr. 52/3 Tarife/23 propisano da kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane ili na teret proračunskih sredstava primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Kako osim navedenog, tuženik ne ističe drugih prigovora odluci o trošku koji bi zahtijevali intervenciju ovog suda prema čl. 365. st. 2. ZPP čime je žalba tuženika odbijena sukladno čl. 380. toč. 2. ZPP i prvostupanjska odluka potvrđena.

13. Tuženik nije uspio u žalbenom postupku pa nema pravo na troškove istog.

U Rijeci, 15. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Brankica Malnar