Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj GŽ-929/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Heleni Vlahov Kozomara, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatska radio televizija iz Zagreba, Prisavlje 3, OIB 68419124305, zastupan po punomoćniku Đina Lukac Novaković, odvjetnik iz Zagreba protiv tuženika RN iz [adresa], KN, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi isplate izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pl-677/2026-7 od 26. svibnja 2026., 15. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Pl-677/2026-7 od 26. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor tužitelja na rješenje o pristojbi broj Pl-677/2026 od 4. svibnja 2026., pa predmetna rješenja u cijelosti ostaju na snazi.

2. Protiv tog rješenja žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga.

3. U žalbi navodi da prema Zakonu o Hrvatskoj radio televiziji obavlja i povjerene mu poslove državne uprave koji se obavljaju kao javne ovlasti, a koji sadržajno odgovaraju poslovnima koji se, sukladno odredbama Zakona o sustavu državne uprave, mogu dati na obavljanje različitim pravnim osobama. Navedeni poslovi odnose se na poslove u vezi naplate pristojbe i to određivanje njezine visine, utvrđivanje obveznika plaćanja pristojbe, vođenje evidencije obveznicima plaćanja te kontrole naplate pristojbe. S obzirom na definiciju pristojbe i obveznika plaćanja, tužitelj djeluje u svojstvu autoriteta javne vlasti, a ne u svojstvu klasično pružatelja javne usluge. Činjenica da je tužitelj pravna osoba s javnim ovlastima proizlazi iz popisa povjerenika za informiranje Republike Hrvatske u kojima su nabrojena sva tijela javne ovlasti, a gdje se tužitelj nalazi na 1759 mjestu. Nadalje, o pravnom statusu Hrvatske radio televizije te iznosu i podmirenju pristojbi postoji i sudska praksa pa tako i Ustavnog suda Republike Hrvatske u rješenju broj U-1662/2011 od 10. srpnja 2018. u kojem Ustavni sud ističe da se radi o prijenosu javne ovlasti kojima zakonodavac na nadzorni odbor HRT-a prenosi ovlast donošenja odluke o visini mjesečne pristojbe. Također, tužitelj se poziva na presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usoz- 322/13-5 od 30. lipnja 2015. gdje se raspravljalo o zakonitosti odluke o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe, te sudsku praksu općinskih sudova.

4. Predlaže pobijano rješenje ukinuti, te osloboditi tužitelja od plaćanja sudskih pristojbi.

5. Žalba nije osnovana.

6. Pozivajući se na bitnu povredu odredaba parničnog postupka tužitelj u žalbi na obrazlaže o čemu bi se ostvario taj žalbeni razlog, a pazeći po službenoj dužnosti povodom izjavljene žalbe na postojanje neke od bitnih povreda iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena ni jedna od tih povreda.

7. Sud prvog stupnja odbio je prigovor tužitelja izjavljen protiv rješenja o plaćanju sudske pristojbe na tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga i rješenje o izdavanju platnog naloga uz obrazloženje da je tužitelj pravna osoba koja obavlja javnu uslugu, odnosno usluge koje su od interesa za zajednicu (emitira programski sadržaj koji ispunjava demokratske, socijalne i kulturne potrebe hrvatskog društva, jamče pluralizam, uključujući kulturnu i jezičnu raznolikost), međutim, navedeno ne znači automatski kako to tvrdi tužitelj da time ima javnu ovlast jer ista podrazumijeva obavljanje određenih oblika javne vlasti.

8. Takva odluka suda prvog stupnja je pravilna i zakonita.

9. Naime, odredbom članka 11. stavak 1. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18 i 51/23 – dalje ZSP) propisano je da su od plaćanja pristojbe oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti, kao i radnici u sporovima i drugim postupcima u vezi s ostvarivanje njihovih prava iz radnog odnosa.

10. Pravilno je sud prvog stupnja zaključio da tužitelj nije osoba oslobođena od plaćanja sudskih pristojbi u ovom postupku jer prema odredbi članka 11. stavak 1. točka 2. ZSP-a od plaćanja pristojbi oslobođene su osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti i to samo u postupcima koji su vezani za obavljanje javnih ovlasti. U konkretnom slučaju radi se o postupku radi naplate RTV pristojbe od tuženika.

11. Tužitelj je pravne osoba, javna ustanova, koja obavlja javnu službu (članak 1. i 3. Zakona o Hrvatskoj radio televiziji – "Narodne novine " broj – 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17, 94/18, 114/22, 20/23 i 18/24 – dalje ZHRT), međutim u ovom postupku u kojem traži od tuženika naplatu dužne HRT pristojbe, tužitelj nije tijelo koje obavlja javne ovlasti i u postupku proizašlom iz obavljanja javnih ovlasti, a što je pretpostavka za oslobođenje iz odredbe članka 11. stavak 1. točka 2. ZSP-a.

12. To svojstvo javne ovlasti tužitelj ne daje ni činjenice da je tužitelju dano ovlaštenje da utvrđuje visinu HRT pristojbe, istu naplaćuje i da vodi evidenciju naplate, pa ni činjenica da pristojba ima značaj javnih prihoda.

13. Prema tome pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da tužitelj u konkretnom slučaju nije osoba koja obavlja javne ovlasti, a slijedom toga ne postoje ni uvjeti za primjenu odredbe članka 11. stavak 1. točka 2. ZSP-a. Stoga je sud prvog stupnja pravilno odbio prigovor tužitelja, i naložio plaćanje sudske pristojbe.

14. Iz navedenih razloga valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i rješenje suda prvog stupnja potvrditi a kako je odlučeno u izreci ovog rješenja pozvao na odredbu iz članka 380. točka 2. ZPP-a.

U Rijeci 15. srpnja 2026.

Sutkinja

Helena Vlahov Kozomara