REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2797/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Srđana Šimca, predsjednika vijeća, Draženke Deladio, sutkinje izvjestiteljice, i Branke Ćiraković, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja ČAGALJ SPLIT d.o.o., OIB: 38219562918, [adresa], 2. tužitelja DD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. tužitelja VD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Hrvoje Alajbeg, odvjetnik u Splitu, protiv 1. tuženika SPLITSKO–DALMATINSKA ŽUPANIJA, OIB: 40781519492, Domovinskog rata 2, Split, kojeg zastupa punomoćnik Mislav Polić, odvjetnik u Splitu, 2. tuženika GRAD SPLIT, OIB: 78755598868, Obala Kneza Branimira 17, Split, 3. tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno odvjetništvo, Građansko upravni odjel u Splitu, radi naknade štete u ukupnom iznosu od 52.994,88 EUR, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-611/2022-21 od 8. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P-611/2022-21 od 8. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Trgovački sud u Splitu u točki I. izreke odbio je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženicima da u roku od 15 dana solidarno naknade pravičnu naknadu za pretrpljenu štetu od elementarne nepogode i to ĆD iznos od 10.246,83 EUR, HD iznos od 16.881,81 EUR i Čagalj Split d.o.o. iznos od 25.866,24 EUR s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od utuženja do isplate i da im nadoknade troškove parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana okončanja postupka. U točki II. izreke naloženo je tužiteljima u roku od 15 dana na jednake dijelove nadoknaditi troškove parničnog postupka i to prvotuženiku u iznosu od 6.250,00 EUR, a trećetuženiku u iznosu od 6.000,00 EUR, s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 8. svibnja 2024. do isplate.

2. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio nakon provedenog dokaznog postupka u kojem je pregledao isprave priložene u spis, izvršio uvid u predmet toga suda poslovni broj P -545/2021 (ranije Općinski sud u Splitu poslovi broj Pn-352/2020), saslušao svjedoka i tužitelje te utvrdio da se 17. srpnja 2017. na području Splitsko-dalmatinske županije dogodio požar koji je proglašen elementarnom nepogodom. Prvotužitelj je štetu prijavio 10. rujna 2017. u iznosu od 25.866,24 EUR, drugotužitelj istoga dana u iznosu od 10.246,83 EUR i trećetužitelj 11. rujna 2017. u iznosu od 16.881,81 EUR kada su najkasnije saznali za štetu. Tužba je podnesena 26. listopada 2022. pa je osnovan istaknuti prigovor zastare potraživanja u smislu odredbe članka 230. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO). Prema pravnom stavu prvostupanjskog suda nisu ispunjene ni pretpostavke za odgovornost za štetu i to zbog nedostatka protupravnosti od strane tuženika i uzročne veze između štetne radnje i štete budući da je šteta nastala uslijed elementarne nepogode – požara. Drugotužitelju je sukladno odredbi članka 31. stavka 2. točaka 1. do 5. Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda isplaćen iznos od 154,09 EUR, a člankom 35. navedenog Zakona je propisano da se pravnim osobama ne daje pomoć za otklanjanje posljedica elementarnih nepogoda. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP).

3. Tužitelji pobijaju prvostupanjsku presudu zbog svih žalbenih razloga. Smatraju da je ostvaren žalbeni razlog iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a. Ističu da je zastarni rok prekinut 17. siječnja 2020. i 26. lipnja 2020. odnosno 16. veljače i 25. svibnja 2022., kada su podnijeli zahtjev za mirno rješenje spora koji nije prihvaćen. Ističu da su kao članovi udruge Stožera za pravičnu naknadu pokrenuli parnični postupak pred Općinskim sudom u Splitu pod poslovnim brojem Pn-352/2020, kasniji broj pred Trgovačkim sudom u Splitu poslovni broj P -545/2021 (koji je odbačen iz procesnih razloga). Ističu da je Vlada Republike Hrvatske 28. prosinca 2017. donijela Odluku o pružanju pomoći koja je dostavljena izravno na gradove i općine s određenim rokom od dva mjeseca za isplatu pomoći oštećenicima na njihove račune, pozivaju se na dopis Državnog povjerenstva za procjenu štete od elementarnih nepogoda od 28. prosinca 2017. upućen na Splitsko -dalmatinsku županiju, Županijskom povjerenstvu za procjenu štete od elementarnih nepogoda iz kojeg proizlazi da su sredstva državnog proračuna dodijeljena u ukupnom iznosu od 426.625,66 EUR s detaljnim uputama za provedbu dodjele sredstava i na dopis Ministarstva financija od 1. kolovoza 2019. upućen Stožeru za pravičnu naknadu u kojem je navedeno da su Splitsko-dalmatinskoj županiji dodijeljena sredstva pomoći u iznosu od 426.625,66 EUR, a od toga Gradu Splitu iznos od 79.470,70 EUR. Smatraju da su prvo i drugo tuženik nezakonito i netransparentno postupali i da su međusobno prebacivali odgovornost. Smatraju da su dokazali osnovanost svojih zahtjeva. Predlažu pobijanu presudu preinačiti i prihvatiti tužbeni zahtjev ili ju ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba nije osnovana.

6. Pobijana presuda ispitana je sukladno odredbi članka 365. ZPP -a pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9. 13. i 14. toga Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odluci o troškovima parničnog postupka.

7. Pobijana presuda nije zahvaćena bitnim povredama odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

8. Neosnovan je žalbeni razlog iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a. Pobijana presuda može se ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, a u obrazloženju su navedeni valjani i jasni razlozi o odlučim činjenicama.

9. Neosnovan je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

10. Predmet tužbenog zahtjeva je naknada imovinske štete koju su tužitelji pretrpjeli tijekom elementarne nepogode – požara od 17. srpnja 2017.

11. Iz stanja u spisu proizlaze sljedeće odlučne činjenice koje je utvrdio prvostupanjski sud:

- 17. srpnja 2017. na području Splitsko-dalmatinske županije izbio je požar koji je proglašen elementarnom nepogodom,

- tužitelji su Državnom povjerenstvu za procjenu štete od elementarnih nepogoda prijavili štetu od požara u utuženim iznosima: prvotužitelj Čagalj Split d.o.o. [adresa] u iznosu od 25.866,24 EUR (ranije 194.889,22 kn), drugotužitelj DD, [adresa] u iznosu od 10.246,83 EUR (ranije 77.204,75 kn) i trećetužitelj VD, [adresa] u iznosu od 16.881,81 EUR (ranije 127.196,00 kn),

- Državno povjerenstvo za procjenu štete od elementarnih nepogoda (dalje: Državno povjerenstvo) donijelo je 12. prosinca 2017. Zaključak o raspodjeli i dodjeli novčanih sredstava žurne pomoći oštećenicima uslijed elementarnih nepogoda za 2017. godinu,

- Vlada Republike Hrvatske je 28. prosinca 2017. donijela Odluku o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih 2017. u Republici Hrvatskoj u ukupnom iznosu od 13.207.774,50 EUR (ranije: 99.513.977,00 kn) za 19 županija i to: 70% za potvrđene štete nastale u poljoprivredi i 30% za nepoljoprivredne štete, prema tablici rasporeda iz koje proizlazi da je Splitsko-dalmatinskoj županiji preko gradova i općina, dodijeljen ukupan iznos od 426.625,66 EUR (ranije: 3.214.411,00 kn), od toga Gradu Splitu iznos od 79.470,70 EUR (ranije: 598.772,00 kn), za izvršenje raspodjele sredstava pomoći po oštećenicima zadužene su županije i jedinice lokalne samouprave, a Županijska povjerenstva za procjenu štete su bile zadužene izraditi cjelovito izvješće o utrošku sredstava pomoći po korisnicima u gradovima i općinama,

- Državno povjerenstvo je od 28. prosinca 2017. dostavilo Županijskom povjerenstvu Splitsko-dalmatinske županije dopis s rasporedom pomoći po Odluci Vlade Republike Hrvatske i zadužilo ga da obavijesti jedinice lokalne samouprave o dodjeli sredstava žurne pomoći, a jedinice lokalne samouprave dužne su doznačena sredstva pomoći odmah isplatiti oštećenicima,

- župan Splitsko-dalmatinske županije donio je 1. kolovoza 2018. Odluku o dodjeli jednokratne bespovratne novčane pomoći gradovima i općinama za djelomično ublažavanje i otklanjanja posljedice štete u elementarnoj nepogodi uzrokovane požarom tijekom 2017. godine na području Splitsko -dalmatinske županije (dalje: Odluka župana Splitsko-dalmatinske županije) u ukupnom iznosu 34.844,52 EUR (ranije: 262.536,00 kn) i to za gradove: Omiš i Solin i Općine:

Nerežišća i Šestanovac,

- drugotužitelj DD ostvario je pravo na pomoć u iznosu od 154,09 EUR (ranije: 1.161,00 kn) na temelju Odluke Vlade od 28. prosinca 2017. (Prikaz rasporeda isplaćene pomoći za štete na stambenim objektima fizičkih osoba).

12. Tužitelji u žalbi ne navode koje odlučne činjenice prvostupanjski sud nije utvrdio ili ih je pogrešno utvrdio.

13. Predmetni požar od 17. srpnja 2017. na području Splitsko -dalmatinske županije proglašen je elementarnom nepogodom pa se u konkretnoj pravnoj stvari primjenjuje Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda („Narodne novine“ broj 73/97 i 174/04; dalje: ZZEN) čije odredbe je pravilno primijenio prvostupanjski sud. Tim zakonom je bio utvrđen pojam elementarne nepogode, propisane su temeljne mjere zaštite, prava i dužnosti sudionika zaštite, procjena nastale štete i način pružanja pomoći stradalim područjima.

14. Odredbom članka 25. ZZEN-a propisano je da u slučaju elementarne nepogode Republika Hrvatska, županije, gradovi i općine, svaka za svoje područje, procjenjuju visinu štete od elementarnih nepogoda, a koja procjena obuhvaća vrste i opseg štete u vrijednosnim i naturalnim pokazateljima, prema području, imovini, djelatnostima, vremenu i uzrocima nastanka te korisnicima i vlasnicima imovine. U konkretnom slučaju, tužitelji su prijavili štetu koju su pretrpjeli u predmetnom požaru i to u visini utuženih zahtjeva. Odredbom članka 30. stavka 2. ZZEN-a propisano je da se iz prijave štete utvrđuju stradanja stanovništva, opseg štete na imovini i štete nastale zbog prekida proizvodnje, rada ili poremećaja u neproizvodnim djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi, iznos troškova za uklanjanje izravnih posljedica od nepogoda, opseg osiguranja imovine života kod osiguravateljskih društava i vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete. Dakle, podnošenjem prijave štete nastale pri elementarnoj nepogodi nadležnom tijelu ne znači da će ta šeta biti nadoknađena. Navedenim zakonom nije propisano da će se oštećenima nadoknaditi šteta koju su pretrpjeli već je odredbom članka 33. stavka 1. ZZEN-a propisano da oštećenici imaju pravo na sredstva pomoći za uklanjanje i ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda, a koja se osiguravaju iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i uprave, sredstava osiguravateljskih društava, sredstava trgovačkih društava, donacija i drugih izvora. U konkretnoj pravnoj stvari, iz priloženih isprava, proizlazi da su Vlada Republike Hrvatske i župan Splitsko-dalmatinske županije donijeli odluke o sredstvima pomoći za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda, a da se ne radi o odlukama da će se oštećenicima nadoknaditi šteta koju su pretrpjeli uslijed elementarne nepogode – požara.

15. Slijedom navedenog, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da tužitelji neosnovano zahtijevaju od tuženika naknadu štete koju su pretrpjeli u elementarnoj nepogodi – požaru od 17. srpnja 2017. u visini prijavljene štete zato što takva odgovornost tuženika nije propisana odredbama ZZEN-a. Tužitelji neosnovano zahtijevaju naknadu štete i temeljem odredbe članka 1045. i članka 1046. ZOO -a zato što nisu ostvarene pretpostavke na naknadu štete: tuženici nisu odgovorni za nastanak štetnog događaja – požara već se radi o elementarnoj nepogodi i nema uzročno-posljedične veze između štetne radnje i štete.

16. Neosnovano se tužitelji u žalbi pozivaju na Odluku Vlade Republike Hrvatske od 28. prosinca 2017. o dodjeli sredstava žurne pomoći za ublažavanje posljedica od elementarnih nepogoda nastalih 2017. godine u Republici Hrvatskoj. Radi se o odluci o dodjeli pomoći (a ne o naknadi pretrpljene štete) radi ublažavanja posljedica od svih elementarnih nepogoda (a ne samo predmetnog požara) u cijeloj Republici Hrvatskoj (a ne samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji). Iz priložene tablice raspodjele sredstava koja prileži uz Odluku proizlazi da Splitsko-dalmatinskoj županiji nisu direktno doznačena sredstva, ali su dostavljena pojedinim gradovima i općinama u toj županiji, u ukupnom iznosu od 426.625,66 EUR, od toga Gradu Splitu iznos od 79.470,70 EUR. Ta su se sredstva mogla rasporediti u skladu s člankom 1. navedene Odluke: 70% za potvrđene štete nastale u poljoprivredi i 30% za potvrđene nepoljoprivredne štete s tim da se pomoć daje u postotku od potvrđene štete na obrtnim sredstvima u poljoprivredi u postotku od 5,4 potvrđene štete, stambeno građevinskim objektima fizičkih osoba… u postotku od 21 od potvrđene štete… Iz priloženog Prikaza rasporeda isplaćene pomoći za štete na stambenim objektima fizičkih osoba proizlazi da je drugotužitelju OD iz [adresa] isplaćen iznos od 154,09 EUR. Prvotužitelj, sukladno odredbi članka 35. stavka 1. ZZEN -a nema pravo na pomoć za otklanjanje elementarnih nepogoda, a iz prijave štete trećetužitelja – ND proizlazi da je prijavio štetu na gospodarskim građevinama, opremi i pokretnoj imovini, a ne na stambeno građevinskom objektu pa po navedenoj Odluci Vlade Republike Hrvatske ne ostvaruje pravo na dodjelu sredstava pomoći.

17. Neosnovano se tužitelji pozivaju na Odluku župana Splitsko -dalmatinske županije od 1. kolovoza 2018. o dodjeli jednokratne bespovratne pomoći gradovima i općinama zato što se ta odluka odnosi na gradove Omiš i Solin i na Općine Nerežišća i Šestanovac, a ne na Grad Split.

18. Tužiteljeva potraživanja su neosnovana pa je pitanje zastare takvog potraživanja neodlučno u predmetnom sporu.

19. Tužitelji nisu obrazložili zašto pobijaju odluku o troškovima parničnog postupka, a ovaj sud, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a nije ovlašten po službenoj dužnosti ispitati pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima parničnog postupka.

20. Sukladno odredbi članka 368. stavka 1. ZPP-a, žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu presudu.

Zagreb, 15. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Srđan Šimac