REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2490/2026-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Srđana Šimca, predsjednika vijeća, Nikoline Mišković, suca izvjestitelja te Branke Ćiraković, člana vijeća, povodom prijedloga predlagatelja Energy Direct d.o.o., Zagreb, Lastovska ulica 38, OIB: 11307112896, kojeg zastupa punomoćnica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, Horvaćanska cesta 168, za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom E.ON Plin d.o.o., Zagreb, Capraška ulica 6, OIB: 14555304503, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Žurić i partneri d.o.o. Zagreb, Savska cesta 32, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-480/2026-10 od 27. travnja 2026., ispravljenog rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-480/2026-11 od 28. travnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-480/2026-10 od 27. travnja 2026., ispravljeno rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, Stalne službe u Karlovcu poslovni broj St-480/2026-11 od 28. travnja 2026. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbacio predlagateljev prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom E.ON Plin d.o.o., Zagreb, jer je ocijenio da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema dužniku (čl. 109. st. 2. Stečajnog zakona, „Narodne novine“ broj: 71/15 i 104/17 , 36/22 i 27/24; dalje: SZ).

2. Protiv ovog rješenja, predlagatelj je podnio žalbu, zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. On je u žalbi ukazao na to da je dokazao vjerojatnost svoje tražbine prema dužniku. Prema njegovom mišljenju, prvostupanjski sud uopće nije cijenio dokaze iz kojih proizlazi vjerojatnost tražbine. Predlagatelj se u prilog svojim stavovima pozvao na postojeću sudsku praksu.

3. Očitujući se o žalbenim navodima, dužnik je osporio njihovu osnovanost.

4. Predlagateljeva žalba je osnovana.

5. Nakon što je pobijano rješenje ispitano na temelju odredbi čl. 365. st. 1. i 2. te čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 125/23; dalje: ZPP), u vezi s odredbom čl. 10. SZ-a, u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da ono nije pravilno i zakonito.

6. U ovoj pravnoj stvari, prvostupanjski sud je ocijenio da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema dužniku. Zato je, bez ulaženja u ispitivanje stečajnih razloga, odbacio predlagateljev prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom E.ON Plin d.o.o., Zagreb (čl. 109. st. 2. SZ-a).

7. Međutim, prema ocijeni ovog suda nisu potpuno jasni razlozi za takvu ocjenu, odnosno odluku.

8. Vjerojatnost postojanja predlagateljeve tražbine prema dužniku je pretpostavka procesne legitimacije vjerovnika kao predlagatelja za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka (čl. 109. st. 2. SZ-a).

9. Vjerovnik mora učiniti samo vjerojatnim (ne i izvjesnim) postojanje svoje tražbine, dakle ne mora dokazivati da njegova tražbina doista i postoji. Drugim riječima, sucima je kod izvođenja zaključaka o predlagateljevoj tražbini dano ovlaštenje reducirati svoja uvjerenja sa stupnja izvjesnosti na stupanj vjerojatnosti. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice, od izvjesnosti o njenom postojanju. Ona dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću. O vjerojatnosti postojanja određene činjenice zaključuje sudac, na temelju vlastite prosudbe o tome da mu je za postojanje određene činjenice pruženo više argumenata, od onih koji bi ukazivali suprotno, odnosno da je veća mogućnost da određena činjenica postoji od mogućnosti da ona ne postoji.

10. U ovom slučaju, prvostupanjski sud je opravdanje za svoju ocjenu o nepostojanju vjerojatnosti predlagateljeve tražbine, našao u tome da „...činjenica što je predlagatelj pokrenuo parnični postupak protiv dužnika (radi neispunjena ugovorne obveze i naknade štete), ne čini vjerojatnim predlagateljevu tražbinu“. No, prvostupanjski sud je potpuno zanemario da je predlagatelj u prilog postojanja vjerojatnosti tražbine prema dužniku dostavio u spis nalaze i mišljenja sudskih vještaka (list 174.-317. spisa) te dužnikova financijska izvješća (list 3. -70. spisa). Prvostupanjski sud se na tu dokumentaciju uopće nije osvrnuo te je propustio cijeniti njen sadržaj.

11. Zbog naprijed navedenog, ovaj sud prihvaća predlagateljeve žalbene navode i ocjenjuje da je pobijano rješenje zahvaćeno bitnom povredom odredaba postupka (čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, u vezi s čl. 10. SZ-a). Prvostupanjski sud je kod donošenja pobijanog rješenja sasvim zanemario dokumentaciju koju je predlagatelj priložio u prilog vjerojatnosti tražbine prema dužniku, čime je prema sadržaju predlagateljeve žalbe, prvostupanjski sud pogriješio u ocjeni dokaza i pristupu dokaznom standardu „vjerojatnosti tražbine“ iz odredbe čl. 109. st. 2. SZ-a.

12. Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci (čl. 380. t. 3. ZPP -a, čl. 10. SZ-a).

13. U nastavku postupka prvostupanjski sud će ocijeniti značaj sadržaja dokumentacije - nalaza i mišljenja sudskih vještaka, dužnikova financijska izvješća, a na koju predlagatelj upućuje u vezi s postojanjem vjerojatnosti njegove tražbine prema dužniku. Potom će ponovno ocijeniti postoje li pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom.

Zagreb, 15. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

dr. sc. Srđan Šimac