Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-96/2025-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja ŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Silviju Petroviću, odvjetniku u [adresa] protiv tuženika 1. UR iz [adresa], 2. JR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. PR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene 7. srpnja 2026. i nakon objave 15. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e :

I. Utvrđuje se da je tužitelj ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik 2/32 dijela nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica]/P68 tršinka šuma površine 824 m² i kčbr. [katastarska čestica] jančanica livada površine 13545 m² upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je tuženik UR iz [adresa] (u zemljišnoj knjizi upisan kao UR, pok. Ž, [adresa]) kao suvlasnik u 2/32 dijela dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremeni upis na ime i vlasništvo tužitelja, u roku od 15 dana.

II. Utvrđuje se da je tužitelj ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik 8/128 dijela nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] tutina mlinica, ruševine površine 273 m², kčbr. [katastarska čestica] uz vodu, oranica i livada površine 6319 m², kčbr. [katastarska čestica] bruvno, kuća i dvorište površine 86 m², kčbr. [katastarska čestica] luka pašnjak površine 3773 m², kčbr. [katastarska čestica] luka, pašnjak površine 1475 m², kčbr. [katastarska čestica] barica livada površine 924 m² i kčbr. [katastarska čestica]/P68 bara livada površine 2629 m² upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je tuženik UR iz [adresa] (u zemljišnoj knjizi upisan kao UR, pok. Ž, [adresa]) kao suvlasnik u 8/128 dijela dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremeni upis na ime i vlasništvo tužitelja, u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku UR iz [adresa] da tužitelju ŽR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 274,68 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 17. travnja 2025. podnio tužbu protiv tuženika 1. UR, 2. JR i 3. PR radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina opisanih u izreci presude. U tužbi je naveo da je putem svoje majke i zakonske zastupnice zajedno s ŽRE iz [adresa] **.**.2022. sa 1. i 2. tuženicima te pravnim prednikom 3. tuženika TR zaključio ugovor o kupoprodaji nekretnina te da je člankom 3. Ugovora ugovorena kupoprodajna cijena od 24.500,00 EUR primitak kojeg iznosa su prodavatelji potvrdili potpisom Ugovora dok je člankom 4. ugovoreno da tužitelj ŽR kupuje ¼ dijela predmetnih nekretnina, a Branimir Ante Gudelj 3/4 dijela. Tužitelj ističe da je nakon potpisivanja ugovora ČR umro te se kao njegov zakonski nasljednik u zemljišnoj knjizi upisao njegov sin PR, ovdje 3. tuženik koji je naknadno odbio zaključiti aneks ugovora sa tužiteljem kako bi se ugovor od 7. veljače 2022. proveo u zemljišnim knjigama. Tužitelj dalje navodi da je 3. tuženik naknadno zaključio kupoprodajni ugovor za dio navedenih nekretnina s ŠR koja je sada zajedno s tuženicima upisana kao suvlasnica dijela navedenih nekretnina u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužitelj smatra da mu nakon takvog raspolaganja 3. tuženika, prema ugovoru o kupoprodaji od 7. veljače 2022. pripada 1/4 dijela 1. i 2. tuženika i 1/4 dijela 3. tuženika u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da mu u cijelosti pripada suvlasnički dio 3. tuženika u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Zaključno navodi da je tužbu podnio da bi stvarno stanje uskladio sa zemljišnoknjižnim. Tužitelj je uz tužbu dostavio Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 7. veljače 2022. te izvatke iz zemljišne knjige - povijesni prikaz.

2. Djelomičnom presudom na temelju priznanja i djelomičnom presudom zbog ogluhe poslovni broj P-96/2025-20 od 1. srpnja 2026. pod točkom I. izreke presude utvrđeno je da je tužitelj ŽR vlasnik 30/32 dijela nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica]/P68 tršinka šuma površine 824 m² i kčbr. [katastarska čestica] jančanica livada površine 13545 m² upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što su tuženici JR, suvlasnik u 3/32 dijela i PR kao zakonski nasljednik TR, suvlasnik u 27/32 dijela, dužni priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremeni upis na ime i vlasništvo tužitelja, a sve u roku od 15 dana; pod točkom II. izreke presude utvrđeno je da je tužitelj ŽR vlasnik 12/128 dijela nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] tutina mlinica, ruševine površine 273 m², kčbr. [katastarska čestica] uz vodu, oranica i livada, površine 6319 m², kčbr. [katastarska čestica] bruvno, kuća i dvorište površine 86 m², kčbr. [katastarska čestica] luka pašnjak površine 3773 m², kčbr. [katastarska čestica] luka, pašnjak površine 1475 m², kčbr. [katastarska čestica] barica livada površine 924 m² i kčbr. [katastarska čestica]/P68 bara livada površine 2629 m² upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je tužena JR, suvlasnik u 12/128 dijela dužna priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremeni upis na ime i vlasništvo tužitelja, sve u roku od 15 dana te pod točkom III. izreke presude utvrđeno je da je tužitelj ŽR vlasnik 27/128 dijela nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica] tutina mlinica ruševine površine 273 m², kčbr. [katastarska čestica] uz vodu, oranica i livada površine 6319 m², kčbr. [katastarska čestica] bruvno kuća i dvorište površine 86 m², kčbr. [katastarska čestica] luka pašnjak površine 3773 m², kčbr. [katastarska čestica] luka pašnjak površine 1475 m², kčbr. [katastarska čestica] barica livada površine 924 m² i kčbr. [katastarska čestica]/P68 bara livada površine 2629 m² upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što je tuženik PR kao zakonski nasljednik TR, suvlasnik u 27/128 dijela dužan priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremeni upis na ime i vlasništvo tužitelja, sve u roku od 15 dana.

2.1. Naime, tužena JR uredno je primila tužbu, ali nije dostavila odgovor na tužbu niti je osporila tužbeni zahtjev tužitelja pa je sud u odnosu na istu donio presudu zbog ogluhe.

2.2. Tuženik PR priznao je tužbeni zahtjev tužitelja pa je sud u odnosu na istog donio presudu na temelju priznanja.

3. U odgovoru na tužbu tuženik UR naveo je da je temeljem rješenja Općinskog suda u Gračacu poslovni broj R1-4/91-4 od 29. svibnja 1991. razvrgnuta zajednica nekretnina obitelji UR u katastarskoj općini [katastarska općina] na način da su mu razvrgnućem pripale u vlasništvo nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] te je po pravomoćnosti navedenog rješenja primio rješenje Općinskog suda u Gračacu od 2. srpnja 1991. kojim je izvršena uknjižba prava vlasništva navedenih nekretnina na njegovo ime. Naglašava da navedene čestice nisu obuhvaćene spornim kupoprodajnim ugovorom te je iste prije više od 20 godina prodao i od tada ne posjeduje bilo kakve nekretnine u Republici Hrvatskoj. Smatra, s obzirom da se njegova tadašnja imovina po brojevima čestica ne podudara s brojevima čestica u spornom kupoprodajnom ugovoru, da za potpisivanje spornog ugovora njegov potpis nije ni bio potreban. Uz odgovor na tužbu tuženik je dostavio rješenje Općinskog suda u Gračacu poslovni broj R1-4/91-4 od 29. svibnja 1991. i rješenje Općinskog suda u Gračacu poslovni broj Pol- 134/91 od 2. srpnja 1991.

3.1. Tuženik je naknadno dostavio podnesak 18. ožujka 2026. kojim je predložio da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja navodeći da su prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora **.**.2022. pok. ČR, otac 3. tuženika i tužitelj iskoristili njegovu punomoć ovjerenu 10. kolovoza 2004. i zaključili ugovor s time da su u taj ugovor dodane i čestice kčbr. [katastarska čestica]/P68 i 4995/5 koje nisu bile predmet ranije zaključenog kupoprodajnog ugovora kojeg su tužitelj i pok. ČR zaključili 2004. ili 2005. Tuženik je uz podnesak dostavio specijalnu punomoć od 2. kolovoza 2004. ovjerenu 10. kolovoza 2004.

4. Radi utvrđenja činjeničnog stanja proveden je dokaz čitanjem i pregledavanjem dokumentacije u spisu te dokaz saslušanjem svjedoka ZR i KR.

5. Sud je utvrdio da su **.**.2022. ČR, JR zastupana temeljem punomoći po ZR i UR zastupan temeljem punomoći po TR kao prodavatelji sklopili ugovor o kupoprodaji nekretnina **.**.2022. s ŽRE i mlt. SR zastupanom po majci i zakonskoj zastupnici KR kojim su prodavatelji prodali kupcima nekretnine kčbr. [katastarska čestica] površine 824 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 6474 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 273 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 6319 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 86 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 3773 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 1745 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 924 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 2629 m² i kčbr. [katastarska čestica] površine 13545 m² za iznos od 24.500,00 EUR te je ugovoreno da će se kupac ŽR, ovdje tužitelj upisati u zemljišnoj knjizi u 1/4 dijela, a kupac URE u 3/4 dijela.

6. Uvidom u izvatke iz zemljišne knjige utvrđeno je da su kao suvlasnici nekretnina kčbr. [katastarska čestica]/P68 površine 824 m² i kčbr. [katastarska čestica] površine 13545 m² upisani tuženici UR u 2/32 dijela, JR u 3/32 dijela i PR u 27/32 dijela, a kao suvlasnici nekretnina kčbr. [katastarska čestica] površine 273 m ², kčbr. [katastarska čestica] površine 6319 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 86 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 3773 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 1475 m², kčbr. [katastarska čestica] površine 924 m² i kčbr. [katastarska čestica]/P68 površine 2629 m² upisani tuženici UR u 8/128 dijela, JR u 12/128 dijela i PR u 27/128 dijela te ŠR iz Osijeka u 81/128 dijela.

7. Rješenjem Općinskog suda u Gračacu poslovni broj R1-4/91-4 od 29. svibnja 1991. razvrgnuta je zajednica nekretnina upisanih u kat. pl. 68 k. o. [katastarska općina] na način da predlagatelju UR pripadaju u cijelosti nekretnine kčbr. [katastarska čestica] dok na preostalim nekretninama iz kat. pl. 68 k. o. [katastarska općina] predlagatelju UR prestaje pravo vlasništva. Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da su se protustranke ER, MR, LR, DR i ČR suglasili s ovakvim prijedlogom predlagatelja UR.

8. Rješenjem Općinskog suda u Gračacu poslovni broj Pol-134/91 od 2. srpnja 1991., na temelju pravomoćnog rješenja Općinskog suda u Gračacu poslovni broj R1 - 4/91 od 29. svibnja 1991., dozvoljeno je polaganje isprava koje zamjenjuje uknjižbu prava vlasništva na nekretninama UR ER, MR, LR, UR, DR i TR iz [adresa] upisanih u pl. 68 k. o. [katastarska općina] koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] u korist UR, te polaganje isprava koje zamjenjuje uknjižbu prava vlasništva na nekretninama UR ER, MR, LR, UR, DR i TR iz [adresa] upisanih u pl. 68 k. o. [katastarska općina] koje se između ostalog sastoje od kčbr. [katastarska čestica] te nekretnine u naravi pašnjak luka površine 110 čhv (što odgovara kčbr. [katastarska čestica] koja nije po oznaci navedena u rješenju).

9. Uvidom u specijalnu punomoć od 2. kolovoza 2004. utvrđeno je da je 1. tuženik UR ovlastio brata TR da ga zastupa prilikom prodaje nekretnina koje se sastoje od čestica 837, 838, 840, 841, 842, 844 i 846 u njegovom pripadajućem suvlasničkom dijelu te da potpiše najpovoljniju ponudu i preuzme novac od kupoprodaje kao i da ga zastupa u drugim radnjama radi zaštite njegovih interesa i prava.

10. Analizom svih provedenih dokaza, kako svakog pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na 1. tuženika UR osnovan.

11. U ovom postupku između stranaka nije bilo sporno da su 7. veljače 2022. prodavatelji ČR, JR zastupana po punomoćniku ZR te UR zastupan po punomoćniku TR zaključili ugovor o kupoprodaji predmetnih nekretnina s ŽRE i maloljetnim ŽR zastupanim po majci i zakonskoj zastupnici KR.

12. Nadalje, nije bilo sporno da je ugovorena kupoprodajna cijena u cijelosti isplaćena, da je člankom 4. ugovora određeno kako tužitelju pripada 1/4 kupljenih nekretnina, dok URE pripadaju 3/4 dijela kao niti da je nakon smrti TR njegov zakonski nasljednik PR upisan u zemljišne knjige kao njegov pravni slijednik.

13. Sporno je bilo ima li 1. tuženik UR pravni temelj osporavati tužbeni zahtjev s obzirom na činjenicu da je još 1991. razvrgnućem suvlasničke zajednice stekao druge nekretnine te da predmetne nekretnine više nisu činile dio njegove stvarne imovine. Ujedno je bilo potrebno utvrditi jesu li na strani tužitelja ispunjene zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na predmetnim nekretninama.

14. Odredbom članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZVDSP) propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu toga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

15. S obzirom na navedeno, uvjete za dosjedanje odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću u konkretnom slučaju sukladno odredbama članka 388. stavka 1. i 2. ZVDSP-a trebalo je razmotriti i ocijeniti najprije prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (OGZ) koja su se primjenjivala do stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (ZOVO), zatim prema odredbama ZOVO te konačno prema sada važećim odredbama ZVDSP.

16. Uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću određuju pravila OGZ-a u paragrafima 1460. do 1477. prema kojima se zahtijeva da dosjedatelj ima stvar u posjedu, da je njegov posjed zakonit, pošten i istinit te da traje zakonom određeno vrijeme. Posjednik ne smije pribaviti stvar silom, potajno ili prijevarom (paragraf 1464. OGZ-a), mora biti pošten (paragrafi 1463. i 326. OGZ-a), a posjed se mora temeljiti na pravnom naslovu koji bi bio dovoljan za stjecanje vlasništva kada bi pravo pripadalo predavatelju (paragraf 1461. OGZ-a), pri čemu onaj tko dosjelost temelji na dugotrajnom posjedu nije dužan dokazivati zakoniti način stjecanja (paragraf 1477. OGZ-a). Prema Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice Saveznog vrhovnog suda broj 3/60 od 4. travnja 1960. najdulji rok za dosjelost iznosi dvadeset godina. Prema paragrafu 326. OGZ-a pošten je posjednik onaj koji iz opravdanih razloga smatra da je stvar njegova.

17. Odredbom članka 28. stavaka 2. i 4. ZOVO-a propisano je da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari stječe vlasništvo protekom deset godina, odnosno savjesni posjednik protekom dvadeset godina, dok članak 72. stavak 2. ZOVO određuje da je posjed savjestan ako posjednik ne zna niti može znat i da stvar nije njegova.

18. Odredbom članka 159. stavaka 1., 2. i 3. ZVDSP-a propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom odgovarajuće kakvoće koji traje zakonom određeno vrijeme, pri čemu zakonit, istinit i pošten posjed dovodi do stjecanja vlasništva protekom deset godina, a barem pošten posjed protekom dvadeset godina. Člankom 18. stavkom 3. ZVDSP propisano je da je posjed pošten ako posjednik pri njegovu stjecanju nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, dok stavak 5. istog članka propisuje zakonsku predmnjevu poštenja posjeda.

19. Dakle, osnovna pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću prema pravilima OGZ-a te odredbama ZOVO i ZVDSP jest pošten odnosno savjestan posjed. Nepošten posjednik ne može steći pravo vlasništva dosjelošću bez obzira na duljinu trajanja posjeda.

20. U ovoj parnici upravo je pitanje poštenja posjeda bilo odlučno za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva. Dosjelost kao osnova stjecanja vlasništva temelji se na samostalnom posjedu određene kakvoće koji traje zakonom propisano vrijeme. Posjed može biti zakonit, istinit i pošten ili samo pošten, pri čemu se vlasništvo nikada ne može steći na temelju nepoštenog posjeda. Poštenje posjednika predstavlja subjektivno obilježje koje mora postojati tijekom cijelog razdoblja dosjelosti te se uvijek prosuđuje u odnosu na konkretnog posjednika.

21. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je prvenstveno utvrdio da je tužitelj pravo vlasništva predmetnih nekretnina u odgovarajućim suvlasničkim omjerima stekao na temelju valjanog ugovora o kupoprodaji od 7. veljače 2022., zaključenog s osobama koje su u zemljišnim knjigama bile upisane kao suvlasnici predmetnih nekretnina. Kupoprodajni ugovor predstavlja valjani pravni temelj za stjecanje prava vlasništva, a svi prodavatelji njime su izrazili jasnu volju otuđiti svoje suvlasničke dijelove.

22. Osobitu važnost za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari sud je dao rješenju Općinskog suda u Gračacu poslovni broj R1-4/91-4 od 29. svibnja 1991. Tim rješenjem provedeno je razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina obitelji UR u katastarskoj općini [katastarska općina]. Iz sadržaja tog rješenja nedvojbeno proizlazi da je upravo na prijedlog samog 1. tuženika UR određeno da njemu u isključivo vlasništvo pripadnu katastarske čestice broj [katastarska čestica], dok mu na svim ostalim nekretninama iz katastarskog plana 68 prestaje pravo suvlasništva. Istodobno je razvidno da su preostale nekretnine, među kojima se nalaze i nekretnine koje su predmet ovog postupka, ostale u zajednici UR ER, MR, LR, UR, DR i TR iz [adresa]. Dakle, još je 1991. sam UR prihvatio da predmetne nekretnine više ne predstavljaju dio njegove stvarne imovine u smislu faktičnog raspolaganja, već da njemu pripadaju druge, posebno izdvojene nekretnine.

23. Takav zaključak dodatno potvrđuje i rješenje Općinskog suda u Gračacu poslovni broj Pol-134/91 od 2. srpnja 1991. kojim je dopušteno polaganje isprava koje zamjenjuju uknjižbu prava vlasništva. Iz tog rješenja proizlazi da su predmetne čestice bile obuhvaćene postupkom uređenja vlasničkih odnosa nakon razvrgnuća. Sud stoga navedena rješenja ocjenjuje vjerodostojnim javnim ispravama koje nedvojbeno potvrđuju stvarni slijed vlasničkih odnosa unutar obitelji UR.

24. Jednako značajnim sud ocjenjuje i specijalnu punomoć od 2. kolovoza 2004. ovjerenu 10. kolovoza 2004. kojom je UR ovlastio svoga brata TR da ga u cijelosti zastupa prilikom prodaje upravo predmetnih nekretnina, da potpiše kupoprodajni ugovor, primi kupoprodajnu cijenu te poduzima sve druge radnje radi zaštite njegovih interesa. Sadržaj navedene punomoći potpuno je jasan, određen i nedvosmislen. Njome je UR svjesno i dragovoljno prepustio raspolaganje svojim zemljišnoknjižno upisanim suvlasničkim dijelovima bratu TR.

25. Sud posebno ističe kako sadržaj odgovora na tužbu UR zapravo ne dovodi u pitanje osnovanost tužbenog zahtjeva. Naprotiv, iz njegovih navoda proizlazi da nakon razvrgnuća iz 1991. više nije smatrao predmetne nekretnine svojom stvarnom imovinom, da je nekretnine koje su mu razvrgnućem pripale naknadno prodao te da već više od dvadeset godina nema nikakvih nekretnina u Republici Hrvatskoj. Takvi navodi predstavljaju priznanje činjenice da predmetne nekretnine nikada nakon razvrgnuća nije posjedovao niti njima faktično raspolagao. Stoga odgovor na tužbu 1. tuženika nije u suprotnosti s dokazima koje je proveo sud, već ih u bitnome potvrđuje.

26. Iskaze svjedoka ZR i KR sud je prihvatio kao uvjerljive, logične i međusobno suglasne.

26.1. ZR detaljno je opisao tijek uređivanja ostavinskih i zemljišnoknjižnih odnosa u obitelji UR te okolnosti pod kojima je korištena punomoć UR. Njegov iskaz u cijelosti odgovara sadržaju pisanih isprava koje se nalaze u spisu, osobito specijalne punomoći iz 2004. te kupoprodajnog ugovora iz 2022. Svjedok je uvjerljivo iskazao da predmetne nekretnine obitelj ZR posjeduje još od 2003., da UR nikada nije vršio posjed niti dolazio na predmetne nekretnine te da nakon kupoprodaje nitko nije osporavao njihov posjed.

26.2. Iskaz svjedokinje KR također je u bitnome suglasan s ostalim dokazima. Ona je potvrdila da je kupoprodajna cijena u cijelosti isplaćena te da je ugovor zaključen s TR kao osobom koja je raspolagala i vlastitim te punomoćju prenesenim ovlastima. Iako nije sudjelovala u svim pregovorima, njezin iskaz potvrđuje ključne okolnosti o zaključenju pravnog posla i izvršenju ugovornih obveza.

27. Analizom svih provedenih dokaza sud je zaključio da je posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika bio pošten, zakonit i miran. Tužitelj je nekretnine stekao temeljem valjanog pravnog posla od osoba koje su bile upisane kao vlasnici u zemljišnim knjigama pri čemu nije bilo nikakvih okolnosti koje bi upućivale na zaključak da bi znao ili morao znati da njegovi prednici nisu ovlašten i raspolagati predmetnim suvlasničkim dijelovima. Naprotiv, postojala je uredna zemljišnoknjižna evidencija, postojala je valjana specijalna punomoć ovjerena još 2004., a niti jedan dokaz ne upućuje da bi tužitelj ili njegovi pravni prednici postupali nesavjesno.

28. Tijekom postupka nije utvrđeno da bi nakon kupoprodaje bilo koja druga osoba posjedovala ili koristila predmetne nekretnine osim tužitelja i njegovih pravnih prednika. Njihov posjed bio je miran, javan, kontinuiran i ničim ometan. Niti tuženik UR nije tvrdio da je nakon razvrgnuća iz 1991. vršio bilo kakav posjed ili gospodarsko iskorištavanje predmetnih nekretnina, već je upravo suprotno naveo da je prodao nekretnine koje su mu razvrgnućem pripale te da više nema nikakvih nekretnina u Republici Hrvatskoj.

29. Slijedom svega navedenoga sud je zaključio da su ispunjene sve pretpostavke za prihvaćanje tužbenog zahtjeva. Nedvojbeno je utvrđeno da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnih suvlasničkih dijelova na temelju valjanog kupoprodajnog ugovora zaključenog s upisanim suvlasnicima, dok provedeni dokazi ujedno potvrđuju postojanje poštenog i mirnog posjeda koji ni s aspekta pravila o stjecanju vlasništva dosjelošću nije doveden u pitanje.

30. Kako tuženik UR tijekom postupka nije dokazao postojanje nijedne činjenice koja bi dovela u sumnju valjanost kupoprodajnog ugovora, sadržaj specijalne punomoći ili poštenje posjeda tužitelja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan te je odlučio kao u izreci presude.

31. Odluku o troškovima sud je donio primjenjujući odredbu članka 154 ZPP-a.

32. Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka (članak 154 stavak 1 ZPP-a). Sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi (članak 155 ZPP).

33. U parnične troškove spadaju sudske pristojbe, troškovi vezani uz izvođenje dokaza, održavanje ročišta izvan sudske zgrade, osobni troškovi stranaka i njihovih zastupnika povezani s njihovim dolaskom u sud, troškovi za nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu (članak 151 ZPP).

34. S obzirom da su bili opravdani sud je tužitelju priznao troškove zastupanja putem punomoćnika odvjetnika uz pripadajući PDV od 25% sukladno Tbr. 42 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023. i 107/2025. - dalje u tekstu: Tarifa).

35. Kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka (Tbr. 52 stavak 3 Tarife).

36. Tužitelju su priznati troškovi za sastav tužbe u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 7 t. 1 i 42 Tarife), za sastav podneska od 19. veljače 2026. u iznosu od 62,50 EUR (Tbr. 8 t. 4 i 42 Tarife), za zastupanje na pripremnom ročištu održanom 21. svibnja 2026. u iznosu od 125,00 EUR (Tbr. 9 t. 2. i 42 Tarife), za zastupanje na ročištu održanom 7. srpnja 2026. u iznosu od 250,00 EUR (Tbr. 9 t. 1. Tarife), trošak sudske pristojbe za tužbu plaćene u iznosu od 26,55 EUR i trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 110,00 EUR, dakle sveukupno u iznosu od 824,05 EUR.

37. Prilikom odlučivanja o tome u kojem će opsegu 1. tuženik UR biti obvezan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka, sud je uzeo u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja te načelo pravičnosti kao jedno od temeljnih načela odlučivanja o troškovima postupka. Naime, tužitelj nije pokrenuo ovaj postupak isključivo protiv 1. tuženika, već protiv ukupno tri tuženika, i to UR, JR i PR, pri čemu je svaki od njih imao različit procesni položaj i različito procesno ponašanje tijekom postupka.

38. U odnosu na tuženu JR sud je donio djelomičnu presudu zbog ogluhe budući da ista, iako uredno pozvana, nije podnijela odgovor na tužbu niti je osporila tužbeni zahtjev.

39. U odnosu na tuženika PR donesena je djelomična presuda na temelju priznanja jer je nakon pokretanja postupka priznao tužbeni zahtjev tužitelja.

40. Jedino je 1. tuženik UR osporio osnovanost tužbenog zahtjeva zbog čega je postupak nastavljen i proveden u odnosu na njega.

41. Sud smatra da u takvim okolnostima ne bi bilo opravdano niti bi bilo u skladu s načelom pravičnosti obvezati 1. tuženika na naknadu cjelokupnog troška parničnog postupka u iznosu od 824,05 EUR. Naime, navedeni troškovi nisu nastali isključivo zbog vođenja postupka protiv 1. tuženika, već predstavljaju troškove postupka koji je tužitelj pokrenuo protiv sva tri tuženika radi ostvarenja jedinstvenog zahtjeva. Dio tih troškova nužno je nastao i u odnosu na ostale tuženike, neovisno o tome što je postupak u odnosu na njih okončan donošenjem djelomične presude zbog ogluhe odnosno djelomične presude na temelju priznanja.

42. Polazeći od ukupnog tijeka postupka, različitog procesnog položaja svakog od tuženika te vodeći računa o načelu pravičnosti i razmjernosti prilikom raspodjele troškova postupka, sud ocjenjuje da je opravdano obvezati 1. tuženika da tužitelju naknadi 1/3 ukupno dosuđenih troškova postupka. Takva raspodjela odgovara činjenici da je postupak vođen protiv tri tuženika pri čemu je samo u odnosu na 1. tuženika bilo potrebno provesti puni dokazni postupak radi odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

43. Slijedom navedenoga, kako ukupni troškovi postupka koji su priznati tužitelju iznose 824,05 EUR, sud je obvezao 1. tuženika UR da tužitelju naknadi 1/3 tog iznosa odnosno 274,68 EUR, dok preostali dio troškova nije osnovano staviti na teret 1. tuženiku. Takva odluka predstavlja pravičnu raspodjelu troškova postupka, razmjernu njegovom procesnom položaju i opsegu u kojem je upravo njegovo osporavanje zahtjeva uzrokovalo daljnje vođenje parnice.

44. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Gospiću 15. srpnja 2026.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Silvije Petrović, odvjetnik u [adresa]

2. NR, [adresa]