REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1004/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Goranke Barać Ručević, predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Đura Sesse člana vijeća, u postupku stečaja nad imovinom potrošača KŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Vinko Arelić, odvjetnik u Zagrebu, odlučujući o prijedlogu potrošača za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-1028/25-2 od 28. listopada 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Sp-630/23-27 od 17. srpnja 2025., u sjednici održanoj 15. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije odbija se u dijelu koji se odnosi na postavljena pravna pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje se u dijelu koji se odnosi na povrede temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Gž-1028/25-2 od 28. listopada 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj Sp -630/23- 27 od 17. srpnja 2025. u kojem je postavila sljedeća pravna pitanja:
„1) Je li sud ovlašten donijeti sudsku odluku bez postojanja formalnog postupka u odnosu na koji se odluka treba primijeniti?
2) Primjenjuju li se odredbe Stečajnog zakona u pogledu odbacivanja prijedloga za otvaranje i/ili obustavu postupka u slučaju utvrđenja suda o nepoštenju potrošača prije donošenja odluke o otvaranju postupka?
3) Može li se ocjena o određenom stupnju krivnje osobe, koja je osobno svojstvo te osobe, vezati uz činjenicu postojanja ili nepostojanja kvalificiranog punomoćnika tijekom postupka?
4) Može li se odluka o otvaranju osobnog stečaja potrošača donijeti izvan ročišta na kojem se trebalo odlučiti o tom prijedlogu?
5) Je li sud dužan, u slučaju nedonošenja odluke o otvaranju osobnog stečaja potrošača, zakazati i održati novo ročište na kojem će donijeti odluku o prijedlogu za otvaranje osobnog stečaja potrošača?
6) Smije li sud na pripremnom ročištu bez postavljenog prethodnog pisanog prijedloga vjerovnika za uskratu oslobođenja od preostalih obaveza po službenoj dužnosti ispitivati nepoštenje potrošača?
7) Smije li sud naknadno prihvatiti prijedlog vjerovnika za uskratu oslobođenja obaveza ako nepoštenje potrošača nema utjecaja na prava i položaj te namirenje tog vjerovnika?
8) Može li činjenica da nepoštenje potrošača nije od utjecaja za prava i položaj vjerovnika u postupku biti razloga za donošenje odluke o uskrati oslobođenja od preostalih obaveza?
9) Je li sud nepoštenje potrošača dužan ispitivati prije i tijekom postupka te, s obzirom da se nepoštenje na strani potrošača može utvrditi u kasnijim fazama postupka, postavlja se pitanje je li nepoštenje potrošača otklonjiva ili neotklonjiva pretpostavka, a s obzirom da se poštenje potrošača pretpostavlja?“
2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.
3. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 55/23 i 146/25 – dalje: ZPP), ovaj sud je ocijenio da naznačena pravna pitanja nisu važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP -a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi. Naime, nižestupanjski sudovi su u bitnom zaključili da su ispunjene pretpostavke iz čl. 75. st. 1. toč. 5. Zakona o stečaju potrošača („Narodne novine“, broj: 100/15, 67/18 i 36/22) za uskratu oslobođenja od preostalih obveza, jer je predlagateljica dostavila nepotpune i netočne podatke o svojo j imovini. Ovo stoga što je predlagateljica u popisu imovine navela da nema u vlasništvu nekretnina, dok je sud uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrdio da je predlagateljica vlasnica stana pobliže opisanog u obrazloženju pobijane odluke, a jedan od vjerovnika predložio je zbog takvog postupanja istoj uskratiti oslobođenje od preostalih obveza. Shodno navedenim razlozima, revizijske odluke na koje se predlagateljica poziva u prijedlogu za dopuštenje revizije ne daju odgovarajuće razloge važnosti postavl jenim pitanjima jer činjenično i pravno ne koincidiraju sa situacijom u konkretnom predmetu. Kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a i dopuštenje revizije to je, na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. i 2. ZPP-a, riješeno kao pod toč. I. izreke ovog rješenja.
4. Predlagateljica se pozvala i na razlog za dopuštenje revizije koji se odnosi na to da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Međutim, ovaj sud ocjenjuje da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da bi joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava bilo povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo u smislu postojanja pretpostavki iz odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Slijedom navedenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao pod toč. II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 15. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Goranka Barać-Ručević
