REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-7511/2026

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Mariji Malenica-Marić, uz sudjelovanje Marije Halozar kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv II okrivljenika PK zbog prekršaja iz čl. 229. st. 1. t. t. 3. i st. 2. Zakona o radu, prekršaju iz čl. 150. st. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, te prekršaja iz čl. iz čl. 166. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, Klasa: UP/I-116-02/26-01/154 nakon glavne i javne rasprave održane 15. srpnja 2026. u odsutnosti okrivljenika, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I Temeljem čl.183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22),

Okrivljenik: JK, sin P, rođen **.**.1962., državljanin RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], s prebivalištem u [adresa], SSS, po zanimanju ugostitelj, s mjesečnim primanjima u iznosu 1.000,00 eura, oženjen, otac troje, prekršajno nekažnjavan,

k r i v  j e

što je:

1. obavljenim inspekcijskim nadzorom 14. travnja 2026. Zagrebu, Petrinjska 59 u ugostiteljskom objektu [obrt] i **.**.2026. u [adresa] u službenim prostorijama Državnog inspektorata, Područnog ureda Zagreb utvrđeno da kao vlasnik ugostiteljskog obrta [obrt], prije početka rada radnici ČK, koja se kod kojega nalazila na radu od 18. prosinca 2025. obavljajući poslove posluživanja pića, nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, te radnici OK, koja se kod kojega nalazila na radu od 14. travnja 2026. obavljajući poslove pomaganja u šanku nije izdao pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,

čime je počinio prekršaj iz čl. 229. st. 1. t. t. 3. i st. 2. Zakona o radu (Narodne novine 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23)

2. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da radnicu ČK, koja se kod kojega nalazila na radu od 18. prosinca 2025. obavljajući poslove posluživanja pića, nije u zakonskom roku od osam dana od dana početka rada, prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje, te radnicu OK, koja se kod kojega nalazila na radu od 14. travnja 2026. obavljajući poslove pomaganja u šanku, nije u zakonskom roku od osam dana od dana početka rada, prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje

čime je počinio prekršaj iz čl. 150. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 80/13, 137/13, 98/19, 33/23 i 105/25),

pa mu se, na temelju citiranih propisa, utvrđuju

za djelo pod točkom 1. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona NOVČANA KAZNA U IZNOSU 300,00 (tristo) eura

za djelo pod točkom 2. primjenom čl. 37. Prekršajnog zakona NOVČANA KAZNA U IZNOSU 500,00 (petsto) eura

Temeljem čl. . 1. Prekršajnog zakona okrivljeniku se izriče UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 800,00 (osamsto) eura.

II Temeljem odredbe čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 60 dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

III Temeljem odredbe čl. 139. st. 3. u vezi čl. 138. st. 2. t. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 15,00 (petnaest) eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 60 dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama čl. 152. st. 4. i 11. Prekršajnog zakona.

IV Temeljem čl. 181. t. 4. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), protiv okrivljenika.

o d b i j a s e o p t u ž b a

da bi:

3. u vrijeme i na mjestu kao pod točkom 1. utvrđeno da za radnicu ČK, koja se kod kojega nalazila na radu od 18. prosinca 2025. obavljajući poslove posluživanja pića, nije podnio prijavu o početku obveznog mirovinskog osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u zakonskom roku, odnosno, najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, te za radnicu OK, koja se kod kojega nalazila na radu od 14. travnja 2026. obavljajući poslove pomaganja u šanku, nije podnio prijavu o početku obveznog mirovinskog osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u zakonskom roku, odnosno, najranije 8 dana prije početka rada,

pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 166. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, (Narodne novine 96/25),

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, pod klasom: UP/I-116-02/26-01/154 podnio je 19. svibnja 2026. optužni prijedlog protiv okrivljenika radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je točno, kako je to i utvrđeno inspekcijskim nadzorom, da se na radu u njegovom caffe baru [obrt], nalazila ČK i to 18. prosinca 2025. s kojom nije sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, jer mu je samo pomagala, a niti joj je prije toga izdao potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, međutim, naknadno je, sa istom sklopio ugovor o radu na četiri sata. Također je utvrđeno i da je na poslovima pomaganja u šanku radila OK, s kojom, isto tako, nije sklopio ugovor o radu u pisanom obliku, niti joj je prije početka rada, izdao potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, međutim naknadno je, s njom, sklopio ugovor o radu u pisanom obliku na osam sati. Nadalje i za navedene radnice nije podnio prijave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ali je to sada učinjeno, odnosno, sa istima je sklopljen ugovor o radu. Izrazio je žaljenje zbog počinjenih prekršaja, do kojih nije došlo namjerno, pojašnjavajući da u navedenom trenutku nije mogao pronaći nove radnike, a do sada je prekršajno nekažnjavan, ističući da je zbog neprijavljivanje radnice OK uplatio sredstva Državnom inspektoratu u iznosu 2.650,00 eura.

3. U dokaznom postupku sud je pročitao dopis Ministarstva financija, porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor fiskalizacije i igara na sreću od 8. siječnja 2026., zapisnik o obavljenom nadzoru provođenja postupka fiskalizacije, evidentiranja prometa i izdavanja računa kod poreznog obveznika od 18. prosinca 2025., zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 14. travnja 2026., nastavak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 16. travnja 2026., potvrdu Raiffeisen banke o uplati iznosa od 2.650,00 eura, dana 16. travnja 2026., te izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika.

4. Nakon ovako provedenog postupka, sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik počinio djela prekršaja opisana pod točkama 1. i 2. izreke presude.

5. Naime, nesporno je utvrđeno da radnicama ČK i OK, koje su se kod njega nalazile na radu nije izdao pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o radu, budući ugovori o radu nisu sklopljeni u pisanom obliku, čime je postupio odredbi čl. 229. st. 1. t. t. 3. i st. 2. Zakona o radu. Također je nedvojbeno utvrđeno i da radnice ČK i OK nije u zakonskom roku od osam dana od dana početka rada, prijavio na obvezno zdravstveno osiguranje, postupivši na taj način protivno odredbi prekršaj čl. 150. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

6. Stoga je i sud kako je u potpunosti našao utvrđenim da je okrivljenik počinio navedena djela prekršaja za ista ga i proglasio krivim, te mu za opisana prekršajna djela utvrdio novčane kazne koje odgovaraju značaju i težini počinjenih prekršaja, stupnju njegove odgovornosti, te stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, primijenivši čl. 37. Prekršajnog zakona, kojim je ublažio ispod najnižeg iznosa predviđene novčane kazne, smatrajući da će se tako ublaženim novčanim kaznama postići svrha kažnjavanja, cijeneći pri tome kao olakotnu okolnost priznanje počinjenja prekršaja, iskazano žaljenje, da su prekršaji počinjeni s najmanjim stupnjem odgovornosti, odnosno, u nepažnji, da je ispravio utvrđene nedostatke, a posebice uzimajući u obzir činjenicu da je do sada prekršajno nekažnjavan, što je vidljivo iz izvatka iz prekršajne evidencije, koji je sud pročitao, čime se ukazuje da nije sklon činjenju prekršaja, već da je ovo izolirani slučaj u dosadašnjem discipliniranom ponašanju okrivljenika, dok otegotnih okolnosti nije našao. Temeljem čl. 39. st. 1. Prekršajnog zakona ovako utvrđene kazne sud je zbrojio i okrivljeniku izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

7. Nadalje, sud je u konkretnom slučaju primijenio odredbu čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17,118/18 i 114/22), tako da, ako II okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

8. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenik proglašen krivim, to je dužan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren obzirom na složenost, duljinu trajanja postupka i njegovo imovno stanje.

9. Sud je protiv okrivljenika za djelo prekršaja opisano pod točkom 3. izreke presude temeljem čl. 181. t. 4. Prekršajnog zakona donio presudu kojom se optužba odbija. Naime okrivljenik je u svojoj obrani naveo da je zbog neprijavljivanje radnice OK uplatio sredstva Državnom inspektoratu u iznosu 2.650,00 eura, o čemu je dostavio potvrdu, koju je sud, tijekom dokaznog postupka pročitao. Dakle, iz stanja spisa, te činjenica utvrđenih u postupku proizlazi da je okrivljeniku rješenjem Državnog inspektorata, Službe za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, pod klasom: UP/I-116-02/26-01/154 od 16. travnja 2026. naloženo da u korist Državnog proračuna uplati iznos od 2.650,00 eura za neprijavljenu radnicu, koji iznos je okrivljenik uplatio istoga dana, odnosno, 16. travnja 2026. S obzirom da je u postupku nesporno utvrđeno da je okrivljenik naloženi mu iznos uplatio u korist Državnog proračuna dana 16. travnja 2026. to izrečena upravna mjera predstavlja sredstvo kažnjavanja i ima penalni karakter, pa vođenje prekršajnog postupka u odnosu na djelo prekršaja iz čl. 166. st. 2. t. 5. i st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata za isti propust odnosno za isti činjenični supstrat, a nakon što je izrečena upravna mjera izvršena, u konkretnom slučaju predstavlja povredu načela ne bis in idem u smislu članka 4. Protokola 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

10. Nadalje Presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Z (Z v. App. no.55759/079) upozoreno je na načelnu neprihvatljivost konsekutivnog vođenja prekršajnog i kaznenog postupka protiv iste osobe, ako se u oba postupka počinitelju stavljaju na teret iste činjenice, a što je protivno načelu ne bis in idem propisanom u članku 4. protokola 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

11. U konkretnom slučaju okrivljeniku je već za isti propust, odnosno, za isti činjenični supstrat, već izrečena kazna rješenjem Državnog inspektorata RH, pa bi vođenjem prekršajnog postupka za isto djelo došlo do povrede načela ne bis in idem koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava RH, kao i člankom 4. Protokola br. 7. uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

12. Prema tome, kako je okrivljenik plaćanjem novčanog iznosa od 2.650,00 eura prije podnošenja optužnog prijedloga kažnjen za isti događaj, to se u konkretnom slučaju radi o presuđenoj stvari, u smislu odredbe čl. 196. st.1. t. 3. Prekršajnog zakona, uslijed čega je optužba protiv okrivljenika, za prekršaj iz čl.166. st. 2. t. 5. i st. 3. na temelju čl. 181. t. 4. Prekršajnog zakona i odbijena.

U Zagrebu 15. srpnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Marija Halozar

Marija Malenica-Marić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. okrivljeniku, PK, [adresa],

2. tužitelju, Državnom inspektoratu, Područnom uredu Zagreb, Službi za nadzor radnih odnosa, zapošljavanja i upućivanja, klasa: UP/I-116-02/26-01/154,

3. pismohrana, ovdje,