Republika Hrvatska

Općinski sud U Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-1233/2026-10

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, na prijedlog i uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijaliste Moire Gulja, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice IB, branjene po branitelju Samiru Ilijaziju, odvj. iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, (NN broj: 5/90, 47/90 i 29/94, 114/22 i 47/23) povodom podnesenog optužnog prijedloga Policijske uprave Primorsko-goranske, Prve policijske postaje Rijeka broj: MUP PU PG–Prve policijske postaje Rijeka Klasa: 211-07/26-5/6406, Urbroj: 511-09-23-26-1 od 13. ožujka 2026., nakon glavne i javne rasprave održane 10. srpnja 2026. u prisutnosti okrivljenica IB i njezina branitelja i odsutnosti podnositelja optužnog prijedloga, dana 15. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Temeljem članka 182. točka 1. Prekršajnog zakona,

okrivljenica IB, kći I i MB, rođ. M, rođ. **.**.1956. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanka RH, OIB [osobni identifikacijski broj], SSS, umirovljenica, udovica, majka dvoje djece (punoljetne), s prosječnom mirovinom od cca 875,12 eura, prekršajno nekažnjavana i kazneno neosuđivana, ne vodi se drugi postupak – prema vlastitoj izjavi

oslobađa se optužbe

da bi

dana 13. ožujka 2026.g. u 11,40 sati, u mjestu Marinići, Općina Vuiškovo, ulicasTurkovo kućni broj 56, narušavala javni red u dvorištu svog rođaka ŽB na način da se je naj prije verbalno sukobila sa ŽB, izjavivši jedno drugom više riječi vezanih za njihovu dugogodišnju netgrpeljivost i probleme oko korištenja nužnpog prolaza, oko kojeg se duži niz godina svađaju i zbog čega je situacija među njihovim obiteljima stalno napeta i nepredvidiva. Nakon izrečenih riječi na ulaznim vratima u konobu koju koristi obitelj ŽB, IB bez ikakvog povoda otvorenim dlanom svoje desne ruke udara šamar ŽB u predjelu njegovog lijevog lica od čega mu se zacrvnilo lice, nakon čega IB odlazi u svoju kuću, a ŽB poziva policiju,

čime da bi okrivljenica IB postupila protivno odredbi članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Temeljem članka 140. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavak 2. točaka 2. do 5. i točke 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

O b r a z l o ž e n j e

1. MUP PU Primorsko-goranska – Prva policijska postaja Rijeka, pod brojem 211-07/26-5/6406, Urbroj: 511-09-23-26-1 od 13. ožujka 2026. podnijela je dana 25. ožujka 2026. optužni prijedlog protiv okrivljenice IB, zbog djela prekršaja pravno označenog i činjenično pobliže opisanog u izreci ove presude.

2. Sud j pozvao okrivljenicu na iznošenje obrane, a ista je na glavnoj raspravi održanoj 18. svibja 2026. u nazočnosti njezina braitelja navela da se ne smatram krivom za prekršaj koji da joj je stavljen na teret, da se smatra isprovociranom te da će se braniti šutnjom.

3. U nastavku glavne rasprave ispitana je svjedokinja AB, a branitelj okrivljene je zamolio za prekid glavne rasprave jer da ima kazneni postupak u zgradi sjedišta suda te je u spis dostavio dokaz. Preslika zapisnika uložena je u spis, a predložio je da se u svojstvu svjedoka ispita gdin. DB (adresi [adresa]), koji da je bio prisutan događaju kao i unuk okrivljene ĆB ([adresa]), te svjedok SB ([adresa] ) koji da je obrađivao vrt. Stoga je glavna rasprava prekinuta, a ista je nastavljena 10. srpnja 2026. na kojoj je ispitan u svojstvu svjedoka svjedok-oštećeni ŽB.

4. Svjedokinja AB je propisno upozorena na dužnost kazivanja istine iskazala da je ona toga dana bila na marendi u konobi od doktora ŽB. S njima da je bio i njezin suprug, jer da su njemu radili zube. U jednom trenutku da se čula buka i galama, a to da se odvijalo ispred konobe, ispred ordinacije. U toj zgradi na adresi [adresa] da se nalazi zubarska ordinacija, dakle u kojoj da radi. Doktor VB koji da je sin doktora ŽB da je bio s njima u konobi. Doktor ŽB da je bio vani kada da se čula galama, a tada da je i doktor VB izašao van. Čuo da se je ženski glas i muški glas. Ženski glas da je vikao, a to da je prisutna gospođa, vidjela da ju je jer da su vrata bila otvorena. Na poseban upit suda odgovorila je da se ta situacija do ceste nije čula. Nitko da nije bio u ordinaciji jer da se radilo o vremenu marende. Čula da je nekakvu prepirku, nešto kao "moj muž je tebi ovo, ja sam tebi...", ne zna njihovu situaciju ni priču. Ona da je provirila, malo da se nagnula (svjedokinja je pokazala položajem tijela kako je vidjela situaciju) i vidjela da je kako da je gospođa udarila šamar doktoru ŽB. Nakon toga da je nastao muk, svi da su se razbježali. Doktor ŽB da je bio potresen, muž i ona da su otišli. Njezinom suprugu kojem da su radili zube dala je lijek jer da su ga počeli boljeti zubi koje da su radili i da su otišli.

1. Na poseban upit branitelja okrivljene odgovorila je da je vani vidjela nekog gospodina koji da je radio oko vrta u dvorištu i nikoga više. Vidjela da je i čula da se prepire doktor ŽB i prisutna gospođa, zatim da je čula sina doktora ŽB, dakle doktora VB koji da je pokušao smiriti situaciju kada da je izašao van. To da je trajalo nekih 20 minuta ili nešto manje, 10-15 minuta." Na poseban upit suda svjedokinja je odgovorila da je vidjela nakon tog šamara dr. ŽB, na lijevoj strani lica da nosi slušni aparat i na toj strani lvica da je vidjela crvenilo nakon šamara. Nije bila sigurna tko je zvao policiju, a policija da je kasnije zvala nju da dođe kao svjedok. Opunomoćenik oštećenog je pitao svjedokinju: "Je li dr. ŽB zatražio liječničku pomoć nakon događaja?" Svjedokinja je odgovorila: "Da, sjećam da mu je zujalo u ušima." Opunomoćenik nema daljih pitanja za svjedokinju kao niti branitelj.

5. Svjedok oštećeni ŽB je propisno upozoren na dužnost kazivanja istine iskazao da je tog 13. ožujka 2026. došao parkirati svoje vozilo ispod nadstrešnice, na adresi [adresa], a inače da se radi o obiteljskoj kući u kojoj da je ordinacija u prizemlju, a konoba da se nalazi u suterenu. Susjedi da su počeli paliti gomilu grana, dakle da je mislio na prisutnu okrivljenicu, jednog djelatnika i unuka okrivljene koji da se zove ĆB. Unuk okrivljenice da je došao njega zamoliti da makne auto kako da bi se moglo paliti granje. Maknuo da je auto, poslikao da je nadstrešnicu i rekao da im je da su mogli tu hrpu grana odmaknuti malo dalje pa onda paliti. Vratio da se se u njegov poslovni prostor.

2. Na poseban upit suda odgovorio je da se radi o obiteljskoj kući, a događaj da se nije odvio u dvorištu već ispred ulaznih vrata od konobe gdje da su bili na marendi. Prisutni da su bili njegov sin VB, njegova sestra AB i njezin suprug. Pacijenata da nije bilo, da je bilo vrijeme marende. Nakon što da se vratio u njegov poslovni prostorni prostor da je izašao do wc-a koji da se nalazi izvan konobe i na stepeništu da je došlo do predmetnog događaja. Okrivljena da je išla po sina i unuka pa da je njezin sin počeo govoriti: "Sad je bilo dosta, prevršio si svaku mjeru". On da ga je upitao: "Šta ti to meni prijetiš?" On da mu je rekao: "Da", a nakon što da ga je pitao čime on to njemu prijeti, on da mu je rekao: "sudom". Oštećeni da mu je rekao: "Ok, tuži me", dok da mu je sin okrivljene rekao: "napravi si garažu za auto". Na poseban upit suda odgovorio je da su između njega i okrivljene postoje verbalne razmjerice, od 2019. godine, odnosi da su nenormalni jer da imaju zajednički prolaz. Gospođi da stalno nešto smeta. Nadodao je da ga je toga dana oko 11,40 sati okrivljena udarila na način da mu je opalila šamar. On da ima slušni aparat koji da mu je tom prilikom oštećen, dobio da je vrtoglavice, zujanje u ušima, nakon toga mučninu cijelo popodne. Udarila da ga je po lijevoj strani lica. Nakon toga da je njegov sin pozvao policiju, išao da je kasnije kod liječnika i nalaze priložio policiji. Sjećao se da su susjedi dobili 8 dana zabrane približavanja njemu.

3. Branitelj je postavio pitanja svjedoku: "Možete li mi reći tko je točno bio nazočan u trenutku paljenja vatre, kako ste naveli?" Svjedok-oštećeni mu je odgovorio: "Radnik, ĆB koji je unuk okrivljenice i okrivljenica.", a pojasnio je da je on išao prema konobi, okrivljenica da je išla za njime, a da nije pratio gdje je ĆB. Sjećao se da je sin okrivljenice, DB išao prema njemu. Oko vatre da nije bilo prepirke, a dok da su hodali, dok je okrivljenica hodala za njime, nešto da je pričala, kako da nosi aparatić da nije čuo što pa da je stavio ruku kako bih bolje čuo, međutim ona da mu je rekla samo se ti pravi lud i tada da je otišla po sina DB. Na poseban upit branitelja svjedok-oštećeni je odgovorio: "Nisam snimao radnika, već samo svoju nadstrešnicu, a nitko me nije od susjeda odnosno okrivljenice upozorio da ne smijem snimati. Galama na stepeništu trajala je nekih 15 minuta do pola sata. S moje strane nije bilo galame niti od strane mojeg sina, urlala je okrivljena.“ Na poseban upit branitelja odgovorio je da je prije nego mu je okrivljena opalila šamar njoj rekao da laže, jer da je lagala i sada (na glavnoj raspravi) da će joj reći da je lagala pred njezinim sinom i unukom i pred njegovim sinom. Na poseban upit branitelja svjedok-oštećeni je odgovorio: " AB radi kod nas u ordinaciji, a bila je u konobi na marendi kada se događaj odvijao, udaljena nekih 2-3 metra od ulaza kod vratiju.“ Na poseban upit branitelja gdje se točno odvio događaj, da li se radi o zatvorenom obiteljskom dvorištu, svjedok-oštećeni je odgovorio da se radi o natkrivenom dvorištu koje da se nalazi ispred ulaza u konobu. Ranije da je intervenirala policija jer da su salonitke od okrivljene koje da su se nalazile pored njegova auta stajale na parkingu nezaštićene i oštetile njegovo vozilo, pa da je on pozvao policiju.

4. Branitelj okrivljenice isgtaknuo je generalnu primjedbu na iskaz svjedoka oštećenika ŽB te naveo da primjedbu stavlja na dio iskaza u kojem da oštećenik navodi da su okrivljena njezin sin i unuk vikali na njega i vrijeđali ga te da isti nije slikao osobu koja je predmetnog dana radila u dvorištu. Zatim u djelu u kojem da navodi da su on i njegov sin smirivali situaciju i u djelu kojem navodi da nije uvrijedio okrivljenu."

5. Opunomoćenik oštećenik postavio je pitanje oštećenom ŽB: "Je li zemljište, odnosno nekretnina na kojoj ste parkirali u Vašem vlasništvu?", a svjedok-oštećenik je odgovovio "Je u mojem je vlasništvu." Opunomoćenik oštećenika nije imao daljih pitanja niti primjedbi na navode branitelja. Branitelj je naveo da ustraju da se u svojstvu svjedoka ispita sin okrivljenice DB, ĆB te SB, adresa navedenih je navedena u prethodnom zapisniku, koji da su očevici koji da su bili prisutni samom događaju i da imaju neposredna saznanja o događaju.

6. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge branitelja okrivljenice kao i opunomoćenika oštećenog obzirom je ocijenjeno da su isti nesvrhoviti.

7. Branitelj je istaknuo da s obzirom da se predloženi svjedoci neće ispitivati okrivljenica neće iznositi svoju obranu. Opunomoćenik oštećenika i oštećenik u završnoj riječi nisu imali ništa za iskazati.

8. Branitelj okrivljenice je u završnoj riječi naveo da u konkretnom slučaju nije dokazano da je okrivljena počinila prekršaj iz čl. 13. st. 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, odnosno da se nakon saslušanja oštećenog utvrdilo da isti nije počinjen na način kako to piše u optužnom prijedlogu pa se predlaže da se u odnosu na okrivljenu donese oslobađajuća presuda jer djelo nije prekršaj na način kako je to napisano u optužnom prijedlogu. Okrivljenica je u završnoj riječi navela da se pridružuje navodima branitelja, drugo da nema ništa za dodati.

6. Na temelju ovako provedenog postupka utvrđeno je da djelo koje je okrivljenici stavljeo na teret po ovlaštenom tužitelju, nije prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

7. Naime, iz činjeničnog opisa djela prekršaja proizlazi da je okrivljenica IB prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira počinila u dvorištu svog rođaka ŽB. Dakle, mjesto počinjenja prekršaja je dvorište na adresi u mjestu [adresa], koje mjesto po kategorizaciji javnih mjesta u smislu odredaba Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, spada u kategoriju tzv. fiktivnog javnog mjesta, tj. onog mjesta koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku ili čujnosti s neograničenog javnog mjesta) može imati takav značaj.

8. U odluci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske Zagreb broj: Jž-668/2020 navodi se da je prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022. ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj.

9. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. Ističe se, prema naprijed navedenoj odluci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, da je za ispunjenje bića onih prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira kod kojih je javnost mjesta bitno i konstitutivno obilježje bića djela, a počinjena su na fiktivnom javnom mjestu, nužno da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, što znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu. U protivnom, dakle, u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

10. Za istaknuti je, da u predmetnom slučaju nije opisano da je radnja okrivljenice IB u svezi prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (verbalni i tjelesni sukob) bila čujna i vidljiva neograničenom javnom mjestu, nije navedeno niti da je na navedenoj adresi zubarska ordinacija, a niti da bi inkriminirani događaj netko od prolaznika sa neograničenog javnog mjesta vidio ili čuo, pa da bi sud to mogao utvrđivati. Stoga, djelo za koje se tereti okrivljenica u smislu iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, po propisu nije prekršaj.

9. Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona.

10. Slijedom navedenog valjalo je odlučiti kao u izreci ove presude.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe nadležnom Sudu u roku od 8 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dva istovjetna primjerka i ne podliježe naplati pristojbe. Ako se žalba podnosi samo zbog izrečene prekršajnopravne sankcije, oduzete imovinske koristi ili određenih troškova, podnositelj treba priložiti dokaze o činjenicama na kojima temelji žalbu.

U Rijeci, 15. srpnja 2026. god.

Viša sudska savjetnica-specijalist

Sutkinja

Moira Gulja, v.r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v.r.

Presuda se dostavlja:

1/ Tužitelju

2/ Okrivljenici

3/ Branitelju

4/ Oštećeniku

5/ Opunomoćeniku oštećenika

6/ Pismohrana, ovdje