Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Gž-790/2025-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Mirjane Rubić, predsjednice vijeća, Marka Pribisalića sudca izvjestitelja i člana vijeća i dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužitelja: 1. DČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i 2. HČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa po punomoćnik Borislav Kraljevski, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika MČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Drago Tolić, odvjetnik u Zadru, radi utvrđenja prava suvlasništva, ispravka i brisanja uknjižbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-1331/2020-94, P-1722/2021, P- 1734/2021 od 23. siječnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 15. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, poslovni broj P-1331/2020-94, P- 1722/2021, P-1734/2021 od 23. siječnja 2025.
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom je odlučeno:
„I. Odbijaju se kao neosnovani tužbeni zahtjevi tužitelja ad. 1. i ad. 2. koji glase:
"Utvrđuje se da je I-tužitelj LČ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] suvlasnik u 34/96 dijela k. č. br. [katastarska čestica] površine 96 m2 u naravi dvorište, ranije upisano kao k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sada upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na Moru
Nalaže se ispravak pogrešnog upisa u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da se u listu B upisuje vlasništvo LČ iz [adresa] [osobni identifikacijski broj] u 34/96 dijela uz istovremeno brisanje suvlasničkog dijela KČ od 34/96 dijela nekretnine upisane u listu A z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] površine 96 m2.
Utvrđuje se da je II-tužiteljica HČ OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] suvlasnica u 8/96 dijela k. č. br. [katastarska čestica] površine 96 m2 u naravi dvorište, ranije upisano kao k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sada upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Nalaže se ispravak pogrešnog upisa u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na način da se u listu B upisuje vlasništvo HČ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] u 8/96 dijela uz istovremeno brisanje suvlasničkog dijela KČ od 8/96 dijela nekretnine upisane u listu A z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] površine 96 m2.
Nalaže se tuženiku platiti tužiteljima prouzročeni parnični trošak više zakonske zatezne kamate na dosuđeni parnični trošak počam od presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužiteljima ad. 1. i 2. naknaditi tuženiku parnični trošak od 7.250,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na dosuđeni iznos teku, počev od dana objave presude, pa do konačne isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška odbija kao neosnovan.“
2.Protiv prvostupanjske presude žale se tužitelji, pobijajući presudu u cijelosti, navodeći izrijekom sve žalbene razloge iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP), predlažući presudu preinačiti i tužbeni zahtjev prihvatiti, odnosno ukinuti presudu i rješenje i predmet vratiti na ponovno suđenje drugom stvarno nadležnom prvostupanjskom sudu.
3.Odgovarajući na navedene žalbe, tuženik se usprotivio žalbenim navodima, predlažući žalbu odbiti i potvrditi pobijanu odluku.
4.Žalba nije utemeljena.
5.Predmet spora i u ovom žalbenom stadiju postupka su tužbeni zahtjevi na utvrđenje prava suvlasništva dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], površine 96 m2, u naravi dvorište, ranije upisane kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a sada upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i zahtjevi na ispravak upisa i brisanje upisa tog prava u zemljišnoj knjizi. Među strankama je sporno pitanje osnovanosti tužbenih zahtjeva jer se tužitelji pozivaju na dosjelost kao osnovu stjecanja prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini u k. o. [katastarska općina] u ukupnom djelu od 42/96 dijela (prvotužitelj za 34/96 dijela, a drugotužiteljica za 8/96 dijela), dok tuženik tvrdi kako je jedino on držao u posjedu ovu nekretninu i to još od okončanja postupka koji se kod tadašnjeg Općinskog suda u Biogradu na Moru vodio pod poslovnim brojem P-224/01.
6.Prema podatcima u spisu predmeta, u postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude, u bitnom je utvrđeno:
-kako tužitelj LČ u tužbi navodi se da je suvlasnik i suposjednik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nove izmjere, u naravi dvorište površine 96 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina], i to za 1/12 dijela, kako je dana 17. srpnja 2020. održano ročište u povodu ispravka zemljišnoknjižnog upisa pod poslovnim brojem Z-6360/2017 na kojemu je tužitelj upućen u parnicu, da je suvlasništvo stekao na temelju kupoprodaje i to Kupoprodajnog ugovora od 29. prosinca 1987. sklopljenoga s GČ ž. M i ŠČ ž. lve, koji Ugovor je ovjeren u Općini Biograd na Moru 15. siječnja 1990. i u kojem su kao predmet kupoprodaje označene čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere, u naravi kuća, koja čestica odgovara čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nove izmjere u površini 30 m2, međutim, omaškom je propušteno navesti u ugovoru čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nove izmjere, kako se opisanoj kući na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere uopće ne može prići niti do nje doći bez korištenja dvorišta koje nosi oznaku [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nove izmjere, a navedena nekretnina također je predstavljala suposjed i suvlasništvo prodavateljica GČ i ŠČ u trenutku zaključenja kupoprodajnog ugovora, kako je nesporno da je on kao kupac po zaključenju Ugovora uveden u posjed kako nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako i suvlasničkog udjela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno dvorišta koje predstavlja jedini ulaz u kuću, obje nove izmjere, te je u faktičnom neposrednom posjedu istih više od trideset godina,
-kako u odgovoru na tužbu tuženik MČ navodi da je Županijski sud u Zadru donio presudu broj Gž-1164/10 od 23. kolovoza 2013., u tom parničnom postupku koji je vođen pred Općinskim sudom u Biogradu na Moru pod poslovnim brojem P-325/03 i u kojem su tužitelji bili DČ i SČ bili zastupani po punomoćniku odvjetniku pa se ne može tvrditi kako se radi o „promašenoj tužbi pravnih laika“, kako kao ovom tužbom kao tužiteljica nije označena SČ, koja je bila ne samo tužiteljica u parničnom predmetu broj P-325/03, već i ugovorna stranka u ulozi kupca u Kupoprodajnom ugovoru 15. siječnja 1990. godine, kako se tužitelj već 17 godina parniči s tuženikom, koristeći pritom upis zabilježbe spora u zemljišnim knjigama na nekretnini u vlasništvu tuženika, a glede stjecanja prava vlasništva na čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to za cijelo, ukazuje da je tuženik pravo vlasništva na nekretnini oznake čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], po novoj izmjeri, ali i po starim izmjerama oznake čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], te čest. zgr. [katastarska čestica], ostvario temeljem pravomoćne i ovršne presude na temelju priznanja Općinskog suda u Biogradu na Moru od 5. srpnja 2001., a temeljem navedene presude Općinski sud u Biogradu na Moru je rješenjem Zk odjela broj Z-809/01, Ovr-535/01, dozvolio uknjižbu prava vlasništva na označenim nekretninama upisom na ime tuženika i to za cijelo, tuženik kako je ostvario uknjižbu prava vlasništva na nekretninama stare izmjere, od kojih je formirana nova čest.br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] još 2001. godine, a kako tužitelj ni njegova supruga SČ nisu prigovarali upisu prava vlasništva na ime tuženika na nekretninama po staroj izmjeri, istima je uslijed proteka zakonskog roka istekla mogućnost za traženje ispravka navodne pogrješne uknjižbe, pa to osnovano ne mogu tražiti niti u odnosu na novoformiranu nekretninu u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] oznake čest.br. [katastarska čestica].,
-kako u drugoj tužbi tužitelj LČ predlaže sudu donijeti presudu kojom se utvrđuje da je tužitelj suvlasnik za 26/96 dijela čest. zem. [katastarska čestica], ranije upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u odgovoru na tu tužbu tuženik se usprotivio tužbenom zahtjevu u cijelosti u bitnom ističući iste razloge navedene u odgovoru na tužbu u predmetu ovog suda poslovni broj P-1331/2020,
-kako je tužbom tužiteljica HČ predložila donijeti presudu kojom se utvrđuje da je tužiteljica suvlasnica za 1/12 dijela čest. zem. [katastarska čestica], ranije upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sada upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a u odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbenom zahtjevu u cijelosti ističući razloge navedene u odgovoru na navedene prvotužiteljeve tužbe,
-kako je, a što nije niti sporno, 29. prosinca 1987. sklopljen Kupoprodajni ugovor između prodavateljica GČ ž. Marka i ŠČ ž. FČ te kupaca DČ i SČ, u kojem ugovoru je kao predmet kupoprodaje opisana nekretnina iz zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od kuće upisane kao čestica zgrade broj [katastarska čestica] stare izmjere koja odgovara novoj izmjeri broj [katastarska čestica], ukupne površine cca 30 m2, a na kojem ugovoru je potpis prodavateljica potvrđen od Općinskog sekretarijata za opću uporabu i budžet Općine Biograd na Moru pod brojem ovjere 54/1990 dana 15. siječnja 1990.,
-kako su rješenjem Općinske uprave za katastar i geodetske polove Općine Biograd na Moru od 27. kolovoza 1990. izmijenjeni podatci o zemljištu oznake čest. zem. [katastarska čestica], kuća 22 m2 i dvorište 9 m2, s posjednika ŠČ ž. D i VČ ž. Marka, na nove posjednike DČ i BČ te se i mijenjaju podaci i o zemljištu oznake čest. zem. [katastarska čestica], dvorište 96 m2, s posjednika ŠČ ž. D i VČ ž. Marka i drugih, na nove posjednike DČ i BČ i druge, a nakon provedbe rješenja u katastarskom operatu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tužitelji ad. 1. i 2. su upisani za udio od 1/12 dijela svaki,
-kako iz Ugovora o darovanju koji je sklopljen 18. studenoga 1999. između FČ kao darovatelja i MČ kao daroprimatelja, proizlazi da darovatelj daruje svom sinu MČ svoj suvlasnički udio na čest. zem. [katastarska čestica] u naravi dvorište te na parceli [katastarska čestica], soba na katu površine 4,0 x 4,0 m sjeverozapadnog dijela zgrade kao i prizemlje i kat veličine cca 4,0 x 4,0 m sjeveroistočnog dijela iste zgrade, koje parcele se u staroj izmjeri odnose na čest. zgr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a na kojem ugovoru je potpis darovatelja potvrđen od javnog bilježnika Dušana Kvartuča iz Biograda na Moru 18. studenoga 1999.,
-kako su Ugovorom o darovanju sklopljenim 14. listopada 1999. između NČ rođene MČ i ĆČ kao darovatelja i MČ kao daroprimatelja, darovatelji darovali MČ svoje suvlasničke dijelove na čest. zem. [katastarska čestica] u naravi dvorište te na parceli [katastarska čestica], prizemlje kuće tlocrtne površine cca 4 x 4 m, sve k. o. [katastarska općina], a na kojem ugovoru je potpis darovatelja potvrđen od javnog bilježnika Dušana Kvartuča iz Biograda na Moru pod brojem OV-3769/99 dana 14. listopada 1999.,
-kako je dana 17. rujna 2001. sklopljen Ugovor o kupoprodaji nekretnina između prodavateljice PČ pok. H i kupca DČ, a prema kojem ugovoru prodavatelj prodaje nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čest. zem. [katastarska čestica] koja se u naravi sastoji iz jedne prostorije prizemlje, vanjske stepenice i prostorije na katu sa vlastitim krovištem i dvorište što sačinjava 21 m2 i 5 metara dvorišta, površina u četvornim metrima 21 m2 postojeće kuće i 5 m2 dvorišta, na adresi [adresa], a na kojem ugovoru je potpis punomoćnika prodavateljice potvrđen od javnog bilježnika s danom ovjere 17. rujna 2001.,
-kako je po tužbi tužitelja MČ, koja je podnesena kod Općinskog suda u Biogradu na Moru 25. svibnja 2001. pod poslovnim brojem P- 224/01, protiv tuženika ad. 1. FČ – AČ pok. M, za sebe i kao nasljednik OČ i EČ rođene OČ i JČ rođene OČ, ad. 2. ZČ pok. M za sebe i kao nasljednik Šangulin H i CČ pok. ZČ, ad. 3. ŽČ pok. M, ad. 4. RČ, kao nasljednik ŠČ žene H, ad. 5. ČČ pok. L, ad. 6. ĐČ i ad. 7. IČ pok. L, (u kojem spisu prileži Izjava od 6. lipnja 2001. RČ zv. K kao nasljednika ŠČ žene H u kojoj isti potvrđuje da je MČ vlasnik parcela [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s tim što u odnosu na parcelu broj [katastarska čestica] postoji pravo služnosti prolaza na imena RČ, RČ pok. H za 1/12 te DČ, DČ i DČ, SČ svakom za po 1/12 dijela), dana 5. srpnja 2001. donesena presuda na temelju priznanja kojom se utvrđuje da je tužitelj darovanjem i kupoprodajom za cijelo stekao pravo vlasništva parcele nove izmjere broj [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja u staroj izmjeri odgovara čest. zgr. [katastarska čestica], čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], a koja odluka je obzirom na pečat pravomoćnosti postala pravomoćna dana 30. srpnja 2001.,
-kako je po tužbi tužitelja DČ i SČ, protiv tuženika MČ, koja je kod Općinskog suda u Biogradu na Moru zaprimljena 18. srpnja 2003. pod poslovnim brojem P-325/03, a nakon pripajanja toga suda Općinskom sudu u Zadru pod novim poslovnim brojem P-103/09, 22. prosinca 2009. donesena presuda kojom je pod točkom I. izreke utvrđeno da u korist svakodobnog vlasnika k. č. br. [katastarska čestica] (radi se o tužiteljima ad. 1. i 2. u tome predmetu) kao povlasnog dobra postoji pravo stvarne služnosti prolaza i korištenja zajedničkog dvorišta na teret nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] (vlasnik povlasne nekretnine je tuženik u tom predmetu), a na koju presudu u tome dijelu tužitelji nisu podnijeli žalbu, već su žalbu podnijeli u odnosu na točku II. izrijeke presude te je Županijski sud u Zadru 23. kolovoza 2013. donio presudu poslovni broj Gž-1164/10 kojom se odbija ta žalba tužitelja kao neosnovana,
-kako je za zemljišnu knjigu za katastarsku općinu [katastarska općina] proveden postupak preoblikovanja (snimanje izvršeno 2005., a izlaganje započelo 2007.), kada su promijenjene i katastarske oznake čestica pa je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] prije preoblikovanja odgovarala u staroj izmjeri čest. zgr. [katastarska čestica] koja je u "staroj" zemljišnoj knjizi bila upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] s uknjiženim pravom vlasništva u korist MČ za cijelo,
-kako je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u odnosu na novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica] ukupne površine 31 m2 sačinjen zapisnik broj Z-784/2007/215 dana 24. srpnja 2007. u kojem je na ročište pristupio posjednik LČ, osobno i kao punomoćnik HČ te se isti temeljem spomenutog sudskog zapisnika upisuju kao suvlasnici svaki za ½ dijela u novom zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] novoformirane čest. zem. [katastarska čestica],
-kako je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u odnosu na novoformiranu čest. zem. [katastarska čestica] sačinjen zapisnik broj Z-784/2007/3106 dana 17. svibnja 2010. u kojem se navodi da je na ročište pristupio posjednik MČ te se isti temeljem spomenutog sudskog zapisnika upisuje kao vlasnik u novom zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] novoformirane čest. zem. [katastarska čestica], dvorište površine 96 m2,
-kako je na upis MČ kao vlasnika novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] prigovor izjavio **.**.2017. LČ, pod poslovnim brojem Z-6360/2017, tvrdeći da bi on trebao biti suvlasnik i suposjednik za 1/12 dijela predmetne nekretnine, a koji prigovor je rješenjem odbijen kao neosnovan na sudski zapisnik 17. srpnja 2020., uz napomenu da protiv toga rješenja nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka svoja prava može ostvariti u parnici pred sudom podnošenjem tužbe za ispravak,
-kako prema sadašnjem upisu u zemljišnoj knjizi u odnosu na predmetu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], kao dvorište površine 96 m2 te je u Vlastovnici upisan MČ kao vlasnik za cijelo.
7.Temeljem takvih utvrđenja prvostupanjski je zaključio kako tužitelji nisu dokazali da bi temeljem dosjelosti stekli ukupni suvlasnički dio od 42/96 dijela na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to tužitelj ad. 1. za dio od 34/96 dijela, a tužiteljica ad. 2. za dio od 8/96 dijela, jer je „minimalni zakonski uvjet“ da bi se samostalni posjednik mogao s uspjehom pozivati na dosjelost poštenje posjeda, s tim što je poštenje zakonski definirano te se smatra kako je posjed pošten ako posjednik s obzirom na okolnosti nije imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, a poštenje prestaje čim posjednik sazna kako mu ne pripada pravo na taj posjed. S obzirom da su tužitelji u istom tom svojstvu inicirali pokretanje postupka kod Općinskog suda u Biogradu na Moru pod poslovnim brojem P-325/03 to da se nikako ne može izvesti zaključak o „egzistiranju elementa poštenja“ kod tužitelja jer oni u tužbi doslovno navode: "Tuženik je vlasnik čestica nove izmjere br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] koje po staroj izmjeri čine čestice br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]", a u spomenutoj pravnoj stvari (kao predmet Općinskog suda u Zadru poslovni broj P- 103/09) održan je 22. travnja 2009. očevid na licu mjesta na kojem je bio nazočan tužitelj LČ uz punomoćnika, kada je sam tužitelj pokazao sudu i vještaku što je predmet postupka i tada u niti jednom dijelu nije spominjao svoje vlasništvo na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već je isključivo pokazivao kako se prolazi preko toga dvorišta do nekretnina u vlasništvu njega i SČ, koji su u statusu povlasnog dobra i imali su oznaku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, kako u toj pravnoj stvari tužitelji na niti jedan način nisu prigovarali skici lica mjesta koju je sukladno njihovom pokazivanju predmeta postupka izradio vještak mjeritelj niti su podnijeli žalbu u odnosu na dio presude od 22. prosinca 2009. u kojem je utvrđeno postojanja prava stvarne služnosti prolaza i korištenja zajedničkog dvorišta u korist nekretnina u vlasništvu tužitelja, a na teret nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika MČ. Stoga kako je, pored činjenice vođenja postupka za utvrđenje prava služnosti prolaza u kojem je donesena pravomoćna presuda poslovni broj P-103/09, isključena mogućnost postojanja elementa poštenja na strani tužitelja, a posljedično isključena i mogućnost da bi se tužitelji mogli s uspjehom pozivati na stjecanje vlasništva temeljem dosjelosti. Kako tužitelji pokretanje i vođenje postupka radi utvrđenja prava stvarne služnosti (a ne prava vlasništva) na spornoj nekretnini tijekom postupka relativiziraju navodeći da bi se u toj pravnoj stvari radilo o "promašenoj tužbi pravnog laika", a koji razlog je po stavu prvostupanjskog suda „promašen“ jer u parničnom postupku u kojem je uslijedila presuda 22. prosinca 2009. pod poslovnim brojem P-103/09 tužitelji LČ i SČ, nisu sami sebe zastupali, već su bili zastupani po trojici punomoćnika odvjetnika to i kako su navedeni razlozi, sami po sebi, dostatni za ocjenu kako tužbeni zahtjevi nisu utemeljeni.
8.Obrazlažući pobijanu presudu, nadalje, prvostupanjski sud ističe i kako se tužitelji pozivaju na neprekinuti samostalni posjed naglašavajući da oni u posjedu drže točno određeni dio sporne nekretnine koja u naravi predstavlja dvorište pa da tužitelji niti ne tvrde kako u svom posjedu drže cijelu spornu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja ima površinu od 96 m2 te bi kraj takvog stanja stvari predmetnu tužbu trebalo usmjeriti na utvrđenje prava vlasništva točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], no tužitelji svoj konačni tužbeni zahtjev usmjeravaju na utvrđenje prava suvlasništva u ukupnom idealnom udjelu od 42/96 dijela, što „ne može biti ispravno“ jer kada bi se usvojio tako postavljeni tužbeni zahtjev tužitelji bi se smatrali suvlasnicima na cijeloj površini od 96 m2 čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a što tužitelji nisu tvrdili niti dokazivali. Osim toga, kako su temeljem pravnih poslova na koji se tužitelji pozivaju kao osnovama stjecanja prava vlasništva (Kupoprodajni ugovor od 29. prosinca 1987. i Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen 17. rujna 2001.) tužitelji na spornoj lokaciji u smislu kupljene površine "pokriveni" sa ukupno 56 m2 (21 m2 + 5 m2 + 30 m2), pa sud zaključuje kako su tužitelji na „spornoj lokaciji u zemljišnoj knjizi“ evidentirani kao (su)vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja ima ukupnu površinu od 26 m2 i na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja ima ukupnu površinu od 31 m2. Stoga da su tužitelji u ovom trenutku upisani kao vlasnici na ukupnoj površini od 57 m2 pa sud ne može izvesti zaključak kako bi oni na bilo koji način bili oštećeni u smislu površine koju bi im se trebalo priznati kao njihovo vlasništvo. Naposljetku, u odnosu na tužiteljicu HČ prvostupanjski sud zaključuje kako bi se radilo i o tužbi koja po sadržaju predstavlja tužbu za ispravak iz čl. 197. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj: 91/96), koji Zakon je bio važeći u vrijeme provođenja postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice tužbom za ispravak imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomice udovoljio u ispravnom postupku, no kako je tužiteljica sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] i nije podnosila prigovor to i da nema pravo pokrenuti parnicu podnošenjem tužbe za ispravak. Zbog svih navedenih razloga tužbeni zahtjevi su odbijeni u cijelosti kao neutemeljeni.
9.Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje kako nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje ukazuje žalba, kao niti druge bitne povrede postupka, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti temeljem članka 365. stavak 2. ZPP-a, pa se zakonitost i pravilnost pobijane odluke može ispitati. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 1. ZPP-a u svezi s člankom 68. ZPP-a, na koju ukazuje žalba, tako što prvostupanjski sud nije predmet dostavio Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na odlučivanje po prijedlogu za delegaciju suda, jer se radi o prijedlogu koji prvostupanjski sud može, ali i ne mora prihvatiti. S obzirom da protiv takve odluke suda žalba nije dopuštena, u okolnostima konkretnog slučaja i možebitni propust suda u pogledu donošenja posebnog rješenja u tom pogledu nije utjecao niti je mogao utjecati na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.
10.Navedena činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda imaju osnovu u sadržaju dokaza provedenih u postupku, a koje dokaze je prvostupanjski sud u bitnom pravilno cijenio u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a i o čemu prvostupanjska presuda sadrži valjane i prihvatljive razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
11.Sukladno članku 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZVDSP) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu navedenog zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.
12.Prema odredbi članka 159. stavak 1. ZVDSP-a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 3. tog članka je propisano da ako je posjed barem pošten, tada je stječe dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina. Također, prema članku 28. ranije važećega Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Službeni list SFRJ 6/80 na snazi od 1. rujna 1980.), bio je propisan rok od 20 godina za stjecanje prava vlasništva dosjelošću kod savjesnog posjeda.
13.Člankom 197. stavak 1. alineja prva ranije važećeg Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novineˮ, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, dalje ZZK) propisano je kako zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomice udovoljio u ispravnom postupku.
14.Prije svega valja navesti kako se u konkretnom slučaju radi o postupku koji je pokrenut nakon što je vođen postupak preoblikovanja zemljišne knjige za KO [katastarska općina] (ranije KO [katastarska općina]), a tužitelji se pozivaju na dosjelost i na pravni posao kao osnove stjecanja prava (su)vlasništva na predmetnoj nekretnini. Potpuno pravilno je prvostupanjski sud iz rezultata dokaznog postupka zaključio kako su tužitelji vodili parnični postupak pred tadašnjim Općinskim sudom u Biogradu na Moru pod poslovnim brojem P-325/03 gdje su u tužbi i sami naveli kako je tuženik vlasnik čestica nove izmjere br. [katastarska čestica] i [katastarska čestica] koje po staroj izmjeri čine čestice br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u tom postupku nisu tvrdili da bi stekli pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već su se isključivo pozivali na postojanje prava stvarne služnosti prolaza i korištenja zajedničkog dvorišta u korist nekretnina u vlasništvu tužitelja, a na teret nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika. U tom postupku je donesena i pravomoćna presuda poslovni broj P-103/09 kojom je po zahtjevu tužitelja utvrđeno to njihovo pravo služnosti pa je potpuno nedvojbeno kako tužitelji od trenutka pokretanja tog postupka (2003. godina) nisu mogli biti pošteni posjednici u smislu spomenutih odredaba ZVDSP-a te se ne mogu s uspjehom u ovom postupku pozivati na stjecanje prava vlasništva dosjelošću (ovo stoga jer se pravo vlasništva i pravo služnosti na istoj stvari isključuju i nitko ne može imati služnost na vlastitoj stvari („nemini res sua servit“)), kako to pravilno drži i prvostupanjski sud. Navodi tužitelja kako bi se radilo o "promašenoj tužbi pravnog laika" nisu odlučni u pogledu navedenih zaključaka jer se radi o pravomoćno okončanom postupku.
15.Nadalje, pravilan je i stav prvostupanjskog suda prema kojemu se temeljem pravnog posla pravo vlasništva nekretnine stječe upisom u zemljišnu knjigu, a tužitelji su temeljem pravnih poslova na koji se pozivaju (Kupoprodajni ugovor od 29. prosinca 1987. i Ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen 17. rujna 2001.) u pogledu kupljene površine upisani za ukupno 56 m2 (21 m2 + 5 m2 + 30 m2) kao (su)vlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja ima ukupnu površinu od 26 m2 i na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja ima ukupnu površinu od 31 m2, odnosno upisani kao vlasnici na ukupnoj površini od 57 m2, a tužitelji u ovom postupku i ne traže možebitno izdavanje tabularne isprave za takav upis.
16.Naposljetku, pravilan je i zaključak prvostupanjskog suda kako tužiteljica HČ podnosi tužbu koja po sadržaju predstavlja tužbu za ispravak iz čl. 197. ZZK-a, a zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice tužbom za ispravak imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomice udovoljio u ispravnom postupku. Tužiteljica je sudjelovala u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], a u tom postupku nije podnijela prigovor pa ne može uspjeti u ovom postupku koji je (djelomice) pokrenut podnošenjem tužbe za ispravak.
17.Očitujući se o navodima žalbe, prije svega valja odgovoriti kako u ovom postupku nisu odlučne činjenice koje iznose žalitelji kao „kontekst u kojem je prvostupanjski postupak vođen“ jer takvim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost pobijane odluke. Vođenje drugih postupaka pred istim prvostupanjskim sudom između istih stranaka, pravne radnje u tim postupcima i možebitni prigovori stranaka ili propusti suda u tim postupcima, sami po sebi, ne utječu na ishod ovog postupka u smislu pravilnosti i zakonitosti pobijane prvostupanjske odluke. U tom pogledu i različiti zahtjevi koje žalitelji spominju u tim drugim postupcima pa i zahtjevi za izuzeće sudaca ili delegaciju suda i odluke o takvim zahtjevima također nisu odlučne u ovom postupku.
18.Glede žalbenih navoda valja istaći i kako tužitelji u žalbi u bitnom osporavaju činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda i polemiziraju s pojedinim pravnim stavovima i zaključcima tog suda, ali gube iz vida kako je prvostupanjski sud odluku donio pravilnom ocjenom svih dokaza u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, dok tužitelji takva utvrđenja suda i njihove razloge nisu utemeljeno doveli u sumnju. Pritom valja navesti i kako prvostupanjski sud ocjenjuje vjerodostojnost svih izvedenih dokaza neposrednom ocjenom dokaza pa na taj način ocjenjuje i vjerodostojnost nalaza i mišljenja sudskih vještaka. U konkretnom slučaju, uslijed i ovdje detaljno navedenih i citiranih činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda (točke 6. do 8. obrazloženja), koja utvrđenja se u bitnom temelje na sadržaju pravomoćnih sudskih odluka i na sadržaju dokumentacije koja ima snagu javne isprave, rezultati vještačenja koje osporavaju i pobijaju tužitelji ne utječu na navedene zaključke o odlučnim činjenicama, a prvostupanjski sud iz utvrđenoga činjeničnog stanja i nije mogao izvesti drukčije zaključke i donijeti drukčiju odluku.
19.Dakle, iz navedenoga proizlazi kako je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo u smislu citiranih zakonskih odredaba kada je tužbene zahtjeve odbio, a tužitelji žalbenim navodima nisu doveli u sumnju pravilnost utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda. Stoga je, primjenom članka 368. stavak 1. ZPP-a, valjalo odbiti kao neutemeljenu žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
20.Prvostupanjska odluka o troškovima postupka je donijeta primjenom odredaba članka 154. stavak 1. ZPP-a te članka 155. ZPP-a i sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/15, 103/14, 144/14, 107/15, 126/22, 138/23, dalje OT). Ovdje valja jasno navesti i kako u smislu članka 365. ZPP-a drugostupanjski sud u odluci o trošku postupka pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava isključivo u dijelu i u granicama razloga navedenih u žalbama stranaka, a tužitelji u konkretnom slučaju određeno i ne ukazuju na pogrješnu primjenu materijalnog prava u odluci o trošku postupka.
21.Stoga je odlučeno kao u izrijeci ove presude.
Split, 15. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Mirjana Rubić
