Poslovni broj P-322/2020-56
Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Rijeka, Žrtava fašizma 7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Katarini Bajčić Ivančević, u pravoj stvari tužitelja GR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćniku Predragu Dželajliji , odvjetniku u [adresa], protiv tuženika 1. ĆR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] I 2. ER iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici RR Ažman odvjetnici u Rijeci uz sudjelovanje umješača na strani tuženika DR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] zastupan po punomoćnici Marini Franulović Ažman odvjetnici u [adresa], radi ukidanja služnosti, nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 17. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika stranaka, te javne objave od 15. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Ukida se pravo služnosti prolaza pješice kroz glavna ulazna vrata i po stubama vodeći na I.kat i tavan na teret i preko nekretnine u vlasništvu tužitelja k. č. [katastarska čestica] zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], osnovano u korist i do nekretnine tuženika k. č. [katastarska čestica] upisano u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te se zabranjuje svaki daljnji prolaz preko nekretnine tužitelja oznake z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća površine 61 m2, koja je upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
Nalaže se tuženima da naknade tužitelju trošak ovog parničnog postupka, sve naprijed navedeno pod prijetnjom ovrhe, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužitelju da tuženima naknadi troškove parničnog postupka u visini od 9.075,00 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15. srpnja 2026. do isplate po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje za tri postotna poena u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troška tuženi odbijaju.
III. Nalaže se tužitelju da umješaču naknadi troškove parničnog postupka u visini od 5.625,00 EUR zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 15. srpnja 2026. do isplate po stopi propisanoj člankom 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje za tri postotna poena u roku od 15 dana dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troška umješač odbija.
r i j e š i o j e
I. Dopušta se miješanje u ovu parnicu na strani tuženika DR .
II. Određuje se vrijednost predmeta spora u visini od 13.405,01 EUR.
Obrazloženje
Tužitelj u tužbi navodi kako se u [adresa] nalazi nekretnina oznake z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća površine 61 m2, koja je upisana u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana kao suvlasništvo tužitelja u 1/3 dijela.
U naravi predmetna nekretnina predstavlja stan tužitelja koji se nalazi na I.katu, kojem stanu pripada ulazni hodnik sa stepenicama koje vode do I.kata. Opisana nekretnina u vlasništvu tužitelja predstavlja poslužnu nekretninu, te je na istoj upisano pravo služnosti ''prolaza pješice kroz glavna ulazna vrata i po stubama vodeći na I.kat i tavan na teret k. č. [katastarska čestica] u korist svakodobnog vlasnika k. č. [katastarska čestica] upisane u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]''. Povlasna nekretnina oznake z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća površine 78 m2 upisana je u zk ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisana je kao vlasništvo tuženika, svakog za ½ dijela. Upisana služnost prolaza nema razumnu svrhu. Naime, predmetna služnost prolaza ''kroz glavna ulazna vrata br.35 i po stubama vodećima na I kat i tavan na teret gr.čst.89/1 g.t.1 za korist vlasnika gr.č. 89/2 g.t.2'' upisana je 29.11.1905. godine te u naravi više ne postoji, budući je odavno izgubila razumnu svrhu. Naime do tavana i I.kata tuženi imaju prikladan prolaz kroz prizemlje kuće u vlasništvu tuženika, a koji vlasniku poslužnog dobra tj. tužitelju čini manje štete, a budući se radi o jednoj nekretnini prolaz je daleko prikladniji za tuženike. Temeljem odredbe čl.242. ZVDSP (1) Izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari, bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana. (2) Sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz. Tužitelj podnosi ovu tužbu budući je služnost izgubila razumnu svrhu i bespotrebno opterećuje nekretninu tužitelja, a postoje razlozi za ukidanje prava služnosti, budući su ispunjeni svi uvjeti iz članka 242.st.2. ZVDSP. Stoga predlaže sudu donošenje presude sadržaja pobliže opisanog u točki I izreke ove odluke.
Tuženik u odgovoru na tužbu prigovor ara označenoj vrijednosti predmet spora po tužitelju u visini od 10.000,01 kn kao isuviše nisko označenoj., naime ako se usvoji tužbeni zahtjev tužitelja i ukinu pravo služnost prolaza pješice kroz glavna vrata i pos tubama vodeći do stana tuženika na katu , a to za tuženika znači da dolazi do umanjenja vrijednosti prava vlasništva tuženikovih samostalnih dijelova, jre se istome više ne može pristupiti pa predlaže da su odredi vrijednost predmet spora od najmanje 500.000,01 kn .
Nadalje ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, naime tužitelj GR je u 1/3 dijela a DR u 2/3 dijela suvlasnik poslužne nekretnine k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] koja je opterećena stvarnom služnošću a koja je osnovana temeljem diobene pogodbe od 29.11.1905. g i nacrta od 17.11.1905. g, međutim, služnost je osnovana preko zajedničkog dijela predmetne poslužne nekretnine i to : pravo služnosti prolaza kroz glavna ulazna vrata i po stubama vodećim na I kat i tavan na teret k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] pa se tiče upravljanja zajedničkim dijelom te poslužne nekretnine. Stoga samo GR nema aktivnu legitimaciju sam kao suvlasnik pokrenuti ovakvu vrstu parnice, budući isti nema većinu glasova po suvlasničkim udjelima niti za redovne poslove ( ima samo 1/3 ), a bez sudjelovanja drugog suvlasnika ( koji ima 2/3 dijela), jer prema pravilima o upravljanju stvarima u suvlasništvu i to čl. 39., 40. i 41. ZVDSP-a, svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu ( upravljanje stvarju ) zajedno s ostalim suvlasnicima, a kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez posebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga. U ovoj stvari nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 1121. ZOO-a za obavljanje tuđeg posla, jer se takvom nečem bez naloga ili ovlaštenja može pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi. Evidentno je da su u ovoj pravnoj stvari ne radi o ispunjenju zakonom propisanih pretpostavki za obavljanje tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja. Također, pokretanjem ove parnice evidentno je da se radi o izvanrednim poslovima, za koji je potrebna suglasnost svih suvlasnika. U poslovima redovite uprave koji se tiču samo redovitog upravljanja stvarju odlučuju suvlasnici većinom glasova, no prema čl. 41. st. 2. ZVDSP- a u sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovnog poslovanja. Dakle, suvlasnici poslužne nekretnine su po logici stvari jedinstveni i nužni suparničari u smislu članka 201. ZPP-a. Stoga tužitelj koji nema niti običnu većinu suvlasničkih glasova već ima samo 1/3 suvlasnička dijela tj. 33.33 % glasova, pa nije ovlašten zastupati suvlasničku zajednicu na poslužnoj nekretni k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] jer je u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici sa drugim suvlasnikom koji nije uključen u ovu parnicu, niti mu je dao punomoć, nalog ili ovlast za zastupanje pa tako tuženici osporavaju tužitelju aktivnu legitimaciju.
Zbog svega naprijed navedenoga tuženici pozivom na članke 206 do 209a ZPP-a odnosno podredno čl. 211. ZPP-a predlažu da sud o ovoj otpočetoj parnici obavijesti treću osobu – DR AR, suvlasnika u 2/3 dijela poslužne nekretnine k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina], na način da mu dostavi tužbu s prilozima te ovaj odgovor na istu s prilozima i pozivom na ročište, te da ga pozove da isti da izjavu o stupanju u ovu parnicu i na miješenja u ovoj pravnoj stvari na strani tuženika, jer isti smatraju da DR ima pravni interes da označena stvarna služnost uspostavljena samo na zajedničkim dijelovima poslužne nekretnine koji su takvi po prirodi stvari, konkretnim okolnostima i po svojoj fukciji i svrsi, ostane i dalje uknjižena i zaštićena. Ovo stoga jer upravo glede smetanja posjeda zajedničkih dijelova poslužne nekretnine DR i tužitelj i njegova majka NR vode parnicu za smetanje posjeda koja se vodi pod Psp-153/18.
Osporavaju se gotovo svi navodi tužbe kao neistiniti i obmanjujući te se u cijelosti osporava postavljeni tužbeni zahtjev na ukidanje prava služnosti prolaza kroz glavna ulazna vrata i po stubama vodećim na I kat i tavan na teret k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] kao poslužne u korist k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] Ko [katastarska općina] kao povlasne nekretnine iz slijedećih razloga. Poslužna nekretnina k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina], u naravi je kuća na adresi [adresa] je u suvlasništvu VR u 1/3 i CR u 2/3 dijela pri čemu je izvršena realna fizička podjela na posebne dijelove koje koristi svaki suvlasnik. Poslužna nekretnina k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] predstavlja kuću koja ima prizemlje, kat i tavan te koja ima zajednički glavni ulaz s [adresa] u prizemlju zajednički hodnik te ulazna vrata za zasebnu samostalnu uporabnu cjelinu tj. realno i fizički odvojen samostalni dio u prizemlju - atelje/apartman koji je u vlasništvu CR, zatim zajedničko stubište koje vodi na 1. kat na kojem se nalazi zajednički podest s kojega se na lijevo dolazi do ulaznih vrata za stan tužitelja koji se nalazi na 1. katu dvije nekretnine i to k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] odnosno u dvije kuće na adresama: [adresa] i [adresa], time da je jedini ulaz za taj stan tužitelja na 1. katu na lijevo upravo kroz zajednički glavni ulaz kuće [adresa], preko zajedničkih stepenica koje vode do 1. kata i podesta, jednako kao i za stan tuženika, jer se s tog podesta na desno dolazi do ulaznih vrata u stan tuženika na 1. katu k. č. [katastarska čestica] Ko [katastarska općina] odnosno [adresa]., te se s istoga dolazi i do tavana kao zasebnih dijelova svake kuće i [adresa] i [adresa]. Predmetna stvarna služnost predstavlja jedini pristup do samostalne uporabne cjeline – stana na 1. katu povlasne nekretnine tuženika. Naime, i poslužna i povlasna nekretnina nalaze se izgrađene u zoni zaštićene kulturnopovijesne urbane cjeline [adresa], unutar srednjevjekovne starogradske jezgre opasane bedemom i kulama iz 11. st. starog grada [adresa], a radi se o staroj gradnji kuća u nizu u ulici PR [adresa]. Povlasna nekretnina i to k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] također predstavlja kuću u nizu na adresi [adresa], i sastoji se od prizemlja, 1. kata i tavana. Na svakoj se etaži nalazi po jedna samostalna uporabna cjelina i to stan u prizemlju, stan na 1. katu i tavan, te se stoga radi o realno provedenoj fizičkoj diobi nekretnine iako etažiranje formalno još uvijek nije provedeno.
U prizemlju povlasne nekretnine nalazi se zasebna samostalna uporabna cjelina – stan u koji se pristupa i neposredno s [adresa], međutim, do drugog stana tuženika u povlasnoj nekrentini a koji se nalazi na 1. katu kao i do tavana u kući [adresa] dolazi se jedino i isključivo korištenjem stvarne služnosti prolaza kroz zajednička glavna ulazna vrata i po zajedničkim stubama vodećim na 1. kat i tavan a na teret susjedne nekretnine – kuće izgrađene na k. č. [katastarska čestica] upisana u zkl 1066 ko [katastarska općina], na adresi [adresa] kao poslužne nekretnine. Predmetna poslužna nekretnina je prije obnove zemljišne knjige bila označena kao k. č. [katastarska čestica], zgradna čestica 35. Dakle, nije istina da zajednička glavna ulazna vrata poslužne nekretnine k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] odnosno kuće [adresa], te zajednički hodnik i zajedničke stube koje vode do 1. kata i tavana obje nekretnine, predstavljaju dio stana tužitelja, već predstavljaju zajednički dio poslužne nekretnine preko kojeg je dijela i osnovana služnost prolaza do samostalne uporabne cjeline povlasne nekretnine [adresa], k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] i to stana na 1 katu kao i do tavana. Ulazna vrata za stan tužitelja nalaze se na lijevo na podestu na 1. katu dok se ulazna vrata za stan tuženika nalaze na desno na istom podestu na 1. katu poslužne nekretnine. Očito bi tužitelj svoj stan htio proširiti i na te zajedničke dijelove kuće po logici stvari i prema okolnostima konkretne – poslužne nekretnine a na kojima je uspostavljena služnost prolaza i za susjednu povlasnu nekretninu. Upravo suprotno neistinitoj tvrdnji tužitelja predmetna stvarna kućna služnosti ima razumnu svrhu a to je jedini pristup u stan na 1. katu povlasne nekretnine i na tavan povlasne nekretnine. Ta odavno osnovana stvarna služnost osnovana je temeljem diobe nekretnina te postoji i danas i nužna je za korištenje stana na 1. katu i tavana povlasne nekretnine. Naime, do prije nekoliko godina u stanu na 1. katu povlasne nekretnine stanovala je druga obitelj ER kroz više desetljeća. Posljednji član te obitelji bila je sada pok. MR. Predmetna kućna stvarna služnost prolaza izvršava se neprekidno kako je opisano od davnine. Tako su postupali i prednici stranaka i tužitelja i tuženika. Sada pok. otac i suprug tuženika ĐR i tuženica ER su 1971. g kupili povlasnu nekretninu k.č.
89/2 od obitelji G. Tada kupljena povlasna nekretnina se kao i sada sastoji od prizemlja u kojem se nalazi stan do kojeg je bilo slobodno pristupiti neposredno s ulice, te od stana na prvom katu u kojem su živjeli podstanari UR i MR sve do smrti pok. g. MR prije par godina, i kući pripadajućeg tavana. Tuženici su ponovno ušli u neposredan posjed svog stana koji nalazi na prvom katu kuće u njihovom vlasništvu i počeli ga ponovno osobno koristiti. Dakle, ER i pok. ĐR kupili su 1971. g povlasnu nekretninu u čiju je korist bila osnovana i uknjižena stvarna služnost prolaza na teret susjedne nekretnine kao poslužne te se stvarna služnost prolaza do stana na 1 katu i tavana koristila sukladno svrsi. Jednako tako kada je tužtelj kupovao poslužnu nekretninu istu je kupio opterećenu opisanom uknjiženom stvarnom služnošću prolaza. U stanu na 1. katu povlasne nekretnine stanovala je obitelj ĐR UR i MR, te je tužitelju FR kao i brojnim drugim osobama svakako bilo poznato da ti najmoprimci stanuju u tom stanu, u vlasništvu tuženika, a čija se jedina ulazna vrata u stan nalaze točno preko puta ulaznih vrata u tužiteljeva stana na 1. katu te da je to jedini pristup do tog stana. Takve okolnosti tužitelju i njegovoj majci nisu im mogle biti nepoznate niti prije kupnje njihovog fizički realno podjeljenog dijela nekretnine – koji se sastoji od stana na 1. katu na dvije nekretnine te do kojeg se također jedino može pristupiti istim putem kojim ide i služnost prolaza za povlasnu nekretninu.
Tuženici stanuju u [adresa] te svako ljeto borave u svojoj nekretninu u [adresa], na adresi [adresa] u pravilu tijekom korištenja godišnjeg odmora. Međutim, nakon smrti g. MR koja je kao podstanar stanovala u stanu tužitelja na 1. katu k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] [adresa], te koja je po logici stvari koristila svakodnevno neprekinuti niz godina predmetu služnost prolaza kako bi došla do stana na 1. katu u kojem je stanovala, suvlasnik poslužne nekretnine GR i njegova majka IR započeli su sa zaključavanjem glavnih ulaznih vrata, te čestim promjenama brava na ulaznim vratima poslužne nekretnine, što je smetalo normalnom ostvarivanju služnosti i pristupa do stana na 1. katu i tavana povlasne nekretnine. Međutim, kada bi tuženici po dolasku u RH nazvali tužitelja i njegovu majku isti bi u pravilu donijeli odgovarajuće ključeve glavnih ulaznih vrata u kuću na k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] na adresi [adresa] i za vrijeme boravka tužitelja u RH i [adresa] u pravilu ne bi ih smetali, no kada bi slijedeće godine došli ponovo ne bi mogli otključati niti pristupiti do dijelova svoje povlasne nekretnine. Tako su tužitelj i njegova majka uporno i svake godine pokušavali promijeniti postojeće stanje stvari. Opisanoj se stvarnoj služnosti ne protivi drugi suvlasnik poslužne nekretnine - kuće u [adresa] DR i isti stvarnu služnost poštuje te je tužiteljima u ljeto 2018. g dao ključeve zajedničkih glavnih ulaznih vrata poslužne nekretnine k. č. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] a kako bi mogli pristupiti do svog stana na 1. katu jer tužitelj i njegova majka to nisu učinili.Prije cca dvije godine tj. dana 17.07.2018. godine tuženici su pokušali ući u svoj stan na 1. katu kuće na adresi [adresa] no ostali su neugodno iznenađeni činjenicom da je na glavnim ulaznim vratima promijenjena brava te da su takvim činom samovlasno spriječeni u izvršavanju prava služnosti prolaza upisanog u zemljišne knjige. Kako bi mogli pristupiti svojoj nekretnini, ključeve glavnih ulaznih vrata dao im je tom zgodom gospodin DR. Nadalje, prije cca godinu dana tj. 04.07.2019.godine kada su tuženici ĆR i BR ponovno došli u svoj stan u prizemlju njihove kuće, pokušali su otvoriti glavna ulazna vrata poslužne nekretnine kako bi otišli provjeriti i svoj stan na 1.katu, no brava glavnih ulaznih vrata poslužne nekretnine je bila ponovno promijenjena, a g. DR je tužitelje obavijestio da niti on nema ključeve od istih te da su bravu ponovno promijenili tužitelj i njegova majka, radi čega on vodi parnicu radi smetanja posjeda pred ovim sudom Psp 153/18. Dakle, GR i njegova majka i suposjednica stana na 1. katu u kući [adresa] koji se stan na 1. katu proteže kroz dvije kuće u nizu i to k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] te kojem se pristupa samo i isključivo preko glavnih ulaznih vrata i stubišta na k. č. [katastarska čestica] [adresa] uporno smetaju normalnom izvršavanju prava stvarne služnosti na teret k. č. [katastarska čestica] a u korist k. č. [katastarska čestica] na način da uporno mijenjaju brave na glavnim ulaznim vratima poslužne nekretnine kojima se pristupa stubištu i ulaznim vratima do stan na 1.katu i tavana povlasne nekretnine te ne dostavljaju odgovarajuće ključeve glavnih ulaznih vrata poslužne nekretnine tužiteljima. Uostalom u aktivnostima neprestanih i bespotrebnih promjena brava a time i odgovarajućih ključeva glavnih ulaznih vrata poslužne nekretnine a bez da se ovlaštenici služnosti obavijeste te bez da im se odmah dostave odgovarajući ključevi poslužne nekretnnine očituje se onemogćavanje ili uznemiravanje prava služnosti jer takvo postupanje nema logičnu niti razumnu svrhu. Isto upućuje da suvlasnik poslužne nekretnine GR i treća osoba njegova majka i suposjednica dijela poslužne nekretnine IR, pokušavaju onemogućiti izvršavanje prava služnosti prolaza preko poslužne nekretnine u korist njihove povlasne nekretnine. Zbog toga ĆR i BR tuže GR i IR radi zaštite stvarne služnosti prolaza preko poslužne nekretnine u korist povlasne. Budući se radi o povlasnoj nekretnini koja se sastoji od fizički odjeljenih samostalnih uporabnih cjelina tj. dva odvojena stana i to jednog u prizemlju i drugog na prvom katu koji svaki ima svoj zaseban ulaz i to stan u prizemlju neposredno s ulice kroz ulazna vrata na adresi [adresa], a stan na 1. katu i tavan korištenjem sada sporne stvarne služnosti preko zajedničkih glavnih ulaznih vrata, zajedničkog stubišta i podesta na 1. katu poslužne nekretnine te na desno do ulaznih vrata u taj stan i s istog podesta do tavana povlasne nekretnine, to je evidentno da predmetna služnost nije izgubila razumnu svrhu već služi boljem i korisnijem gospodarenju povlasnom nekretninom. Naime, ta stvarna služnost prolaza predstavlja jedini i nužni te postojeći i prikladni prolaz do stana na 1 katu i do tavana poslužne nekretnine bez kojeg korištenja se ne bi moglo pristupiti do stana na 1. katu niti do tavana kao samostalnih uporabnih cjelina povlasne nekretnine k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] pa prijeporna služnost svakako ima razumnu svrhu. Nije moguće doletjeti i ući u kroz krov kuće do tavana ili kroz prozor do stana na 1. katu. Kako ne postoji nikakav prikladniji prolaz, a niti drugi jednako prikladan prolaz kao niti drugi jednako prikladan javni prolaz, to tužbeni zahtjev tužitelja treba odbiti pozivom na članak 424. st. 1. i 2. ZVDSP-a. Dakle, osnovana služnost i dalje ima istu razumnu svrhu koja očituje u boljem i korisnijem gospodarenju nekretninom ( čl. 175. ZVDSP-a ) koji se koristi na identičan način od kada je osnovana služnost upravo samo preko zajedničkih dijelova poslužne nekretnine koji istovremeno koriste i drugim osobama. Budući ne postoji nikakav prikladniji prolaz niti drugi jednako prikladan prolaz niti drugi jednako prikladan javni prolaz, u okolnostima konkretnog slučaja to tužbeni zahtjev tužitelja treba odbiti pozivom na članak 424. st. 1. i 2. ZVDSP-a, uz obvezivanje tužitelja na plaćanje tuženicima prouzrokovanog parničnog troška ovog postupka skupa sa zakonskom zateznom kamatom na isti počevši od donošenja odluke suda pa do isplate, .
Tužitelj u podnesku od 28.10.2020. navodi kako je predmet ovog spora je stvarna služnost osnovana 1905. godine prolaskom kroz nekretninu tužitelja osnovana u korist nekretnine tuženika. Nakon 115 godina od dana osnivanja predmetne služnosti, okolnosti, način života, korištenje nekretnina izmijenile su se višestruko i konkretno u odnosu na predmetnu nekretninu. Iz povijesnog zk izvatka proizlazi kako su obje kuće tj. kuća tužitelja i kuća tuženika bile u vlasništvu jedne osobe, tj. upisom od 6.aprila 1839. vlasnik č. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bio je HR. U prilogu se dostavlja zapisnik iz zk ispravnog postupka RZ-3/1989 iz kojeg proizlazi kako je stara oznaka z.k. čbr. [katastarska čestica] sada današnja z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja, a z.k.č.br. stare oznake 89/2 sada današanja z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika. Dakle, obje kuće bile su ranije u vlasništvu istog vlasnika tj. KR. Protekom vremena za potrebe obitelji KR dijele se predmetne kuće na članove obitelji te 1905. godine dijelidbenom pogodbom osniva se i predmetna stvarna služnost. U vrijeme osnivanja predmetne stvarne služnosti diobom u obitelji KR došlo je do podijele obje nekretnine, te je zbog diobe nekretnina osnovana i predmetna stvarna služnost. Naime, diobom u obitelji KR se dotadašnja obiteljska kuća dijeli na stanove tj. posebne dijelove te se osniva stvarna služnost za korist korištenja povlasne nekretnine, iako u povlasnoj nekretnini postoji prolaz iz prizemlja u I.kat budući povlasna nekretnina predstavlja jedinstvenu samostalnu uporabnu cjelinu – obiteljsku kuću. Protekom godina i režima, mijenjali su se i vlasnici nekretnine. Tuženici su stekli povlasnu nekretninu 1971. godine, koja u naravi predstava kuću sa dvije etaže tj. prizemlja i I.kata te pripadajućeg tavana. Stan na I.katu bio je opterećen stanarskim pravom, te je su u stanu na I.katu stanovali UR i MR, koji igrom slučaja imaju isto prezime kao i tuženici, ali nisu u nikakvom srodstvu, dapače između tuženika i zaštićenih najmoprimaca vodili su se sudski postupci. Nositelji stanarskog prava su za života koristili služnost prolaza do stana na I.katu koji su koristili iz razloga što su odnosi sa tuženima bili izrazito narušeni, te je između tuženika i UR i MR vođeno niz sudskih postupaka koji su bili usmjereni na iseljenje UR i ŽR, u čemu tuženi nisu uspjeli. Nositelji stanarskog prava Ć i MR su oboje preminuli te su tuženi sada u situaciji kakva je bila prije 1905. godine, tj. prije nego što je diobom podijeljena obiteljska kuća sada u vlasništvu tuženika te su tuženici kao vlasnici prizemlja nakon smrti nositelja stanarskog prava stekli i neposredan posjed stana na I.katu iste kuće. Svrha stvarne služnosti je bolje iskorištavanje povlasne nekretnine te u vrijeme osnivanja 1905. godine tadašnji vlasnici nekretnine, obitelj KR, diobom u obitelji osniva predmetnu stvarnu služnost, ali smrću nositelja stanarskog prava na strani tuženika nastaje situacija kada su jedini vlasnici povlasne nekretnine i predmetna stvarna služnost gubi svoju svrhu zbog koje je osnovana i postala je objektivno nepotrebna. Naime, jedna od osnovnih načela pravnog sustava je neminem laedere, nikome ne štetiti, u smislu odredbe čl.31. ZVDSP vlasnik se, a ni itko drugi, ne smije služiti svojim pravom s jedinim ciljem da drugome šteti ili da ga smeta, a u ovom predmetu, konkretno , stupanjem tuženika u neposredan posjed stana na I.katu i tavanu, stvarna služnost osnovana na teret nekretnine tužitelja, izgubila je svaku stvarnu i razumnu svrhu, a ujedno taj nepotreban teret na nekretnini tužitelja znatno umanjuje ne samo ekonomsku vrijednost nekretnine tužitelja, već i praktičnu te mu otežava svakodnevnicu kao i svakodnevno korištenje svojom nekretninom.
Tužitelj je vlasnik stana na I.katu i dijela prizemlja koje se sastoji od ulaza, prostorije u prizemlju i stubišta koje vodi do stana na I.katu, sve opisano u naravi predstavlja jedinstvenu uporabnu cjelinu, stan tužitelja, tj. tužiteljev dom, ustavom zaštićenu kategoriju, čl.34. Ustava RH ''Dom je nepovrediv''. Predmetna služnost upisana na teret tužiteljeve nekretnine, koja je izgubila svaku razumnu svrhu, upravo zadire u tužiteljev dom te je upisana služnost prolaza protivna cit. ustavnoj odredbi. Naime, opstankom predmetne stvarne služnosti treće osobe prolaze kroz stan tužitelja, što predstavlja nesrazmjeran teret za tužitelja i njegovu nekretninu te nesrazmjerno umanjuje vrijednost i kvalitetu korištenja te stanovanja u nekrentini tužitelja, a sve u koriste nekretnine tuženika, iako za navedeno danas, 2020. godine, 115 godina nakon osnivanja predmetne stvarne služnosti za potrebe jedne obitelji tadašnjih vlasnika KR, nema više nikakve razumne svrhe, te je predmetna služnost postala objektivno nepotrebna. U odnosu na navode tuženika kako je tužitelj suvlasnik nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 1/3 dijela te da tužba u ovom predmetu predstavlja posao izvanredne uprave u smislu odredbe čl.41.st.2.ZVDSP, te da tužitelju manjka aktivna legitimacija za podnošenje tužbe u ovom predmetu. Tuženici kasnije navode kako je nekretnina fizički podijeljena te da u naravi tužitelju pripada u samovlasništvo stan na I.katu. Dakle, navodi tuženika su konktradiktorni, a dijelom neistiniti. Naime, predmetna nekretnina je fizički podijeljena te je tužitelj vlasnik stana na I.katu i dijela prizemlja koje se sastoji od ulaza, prostorije u prizemlju i stubišta koje vodi do stana na I.katu, te upisano suvlasništvo od 1/3 dijela ne odgovara stvarnoj površini koje je vlasnik tužitelj, a u tijeku je parnica radi utvrđenja prava vlasništva i etažiranja koja se vodi pred Naslovljenim sudom pod br.P-1621/2018, te je neekonomično i nepotrebno opterećivati ovu parnicu vlasničkim odnosima iz postupka koji je u tijeku pred istim sudom.
Stoga, tužitelj kao vlasnik posebnog dijela nekretnine, bez obzira na upisano suvlasništvo ima pravnog interesa voditi ovu parnicu, budući se upisano pravo služnosti odnosi isključivo na posebni dio tužitelja, tj. opterećuje jedino stan tužitelja. DR nema nikakvih stvarnih prava na dijelu stana tužitelja tj. posebnog dijela tužitelja koji se sastoji od stana na I.katu i dijela prizemlja koje se sastoji od ulaza, prostorije u prizemlju i stubišta koje vodi do stana na I.katu. Stoga, DR koji je vlasnik posebnog dijela tj. stana koji se nalazi u prizemlju zgrade, koji ima zaseban ulaz, različit od ulaza tužitelja, nema nikakvog pravnog interesa za miješanje u ovu parnicu, posebice nema pravnog interesa za miješanje na strani tuženika. Logičnije bi bilo da se predloži miješanje DR na strani tužitelja, s obzirom na formalni upis suvlasništva, ali kao što je ranije navedeno DR nema nikakvih stvarnih prava na dijelu nekretnine koje je optrećeno predmetnom služnosti te time nema niti pravnog interesa za sudjelovanje u ovom postupku. Odnosi tužitelja i DR su narušeni, te je navedeno jedini motiv tuženika za predlaganje da se isti miješa u ovu parnicu, ali opisani motivi ne mogu predstavljati razloge za miješanje u smislu odredbi ZPP, u vezi sa odredbama ZVDSP. Pored navedenog tuženi niti ne mogu predlagati da se treća osoba miješa u neku parnicu, zahtjev za miješanje može postaviti samo ''Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije može se pridružiti toj stranci'', temeljem odredbe čl. 206 ZPP-a, te prijedlog za miješanje postavljen od strane tuženika nije osnovan, niti dopušten.
Stoga je prijedlog tuženika za miješanje DR sasvim neosnovan i usmjeren na otezanje ove parnice, tj. neekonomičan i besmislen te se predlaže isti odbiti .
Umješač u podnesku od 11. travnja 2022 navodi kako ima pravni interes da stupi u ovu parnicu kao umješač na strani tuženika, naime isti je suvlasnik u 2/&3 dijela poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ovo stoga jer je stvarna služnost čije ukidanje tužitelj predlaže u ovoj parnici, uspostavljena na zajedničkim dijelovima poslužne nekretnine koji su takvi po prirodi stvari, konkretnim okolnostima i po svojoj funkciji i svrsi te kojima se koristi i ima namjeru koristiti se i nadalje i TR. S druge strane tužitelj pokušava te očito zajedničke dijelove pripojiti njegovom stanu na 1. katu koji se proteže na k. č. [katastarska čestica], zkul [broj ZK uloška] i k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] sve ko [katastarska općina] a sve to na štetu i tuženika i njegove služnosti i umješača i njegovog suvlasničkog dijela i prava koja iz toga proizlaze. DR ima pravni interes da sada sporna služnost ostane i dalje uknjižena i zaštićena. Ovo zato jer i njega, tužitelj GR i njegova majka IR, višekratno smetaju i uznemiravaju njegovo pravo vlasništva, time što su mu ormarima i raznim pregradama i drugim stvarima koje postavljaju i ostavljaju u tom zajedničkom dijelu - zajedničkom ulaznom hodniku otežali i onemogućili ulaz u njegov poseban dio nekretnine iz zajedničkog hodnika iza glavnih ulaznih vrata u kuću. Predlaže da se prihvati njegovo sudjelovanje kao umješača u ovoj parnici na strai tuženika .
Ovaj sud je temeljem odredbe čl. 206 st. 1 ZPP-a dopustio AR miješanje u ovu parnicu na strani tuženika. Iako je DR suvlasnik u2/3 dijela poslužne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a preos tale 1/3 tužitelj , interes je umješača da tuženici uspio u ovom postupku jer njemu kao suvlasniku 2/3 poslužne nekretnine nije u interesu ukidanje stvarne služnosti na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Predmetna k. č. br. [katastarska čestica] u naravi predstavlja kuću na dvije etaže, u prizemlju nekretnine nalaze se dva ulaza, prvim ulazom pristupa se atelieru s unutarnje strane , zatim ulaznom hodniku i potom stepenicama koje vode na 1. kat i kojima se pristupa stanu tužitelja na lijevo i stanu tuženika na desno ( koji se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), drugi ulaz služi za pristup s vanjske strane altelieru koji se nalazi u prizemlju ( fotografije list 106-108 spisa) . Između suvlasnika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dakle tužitelja i umješača postoje dugogodišnji sporovi , među ostalim i spor radi smetanja suposjeda ulaznog hodnika koji se vodio pod posl. br Psp -153/2018 koji suposjed mu je bio oduzet promjenom brave na ulaznim vratima, jer suvanici 1/3 tvrde da njima isključivo pripada ulazni hodnik i stepenište koje vodi na 1. kat . Stoga umješač svakako isti ima pravni interes da tuženici uspio u ovom postupku poglavito kad se ne protivi izvršavanje njihove stvarne služnosti stoga je odlučeno kao u točki I izreke rješenja.
Kako je tuženik u odgovoru na tužbu prigovorio označenoj vrijednosti predmeta spora po tužitelju od 10.000,01 kn/ 1.327,00 EUR navodeći kako je isuviše nisko postavljena, pa predlaže istu odrediti u visini od 500.000,01 kn jer tužbenim zahtjevom tužitelj traži ukidanje stvarne služnosti prolaza pješice kroz glavna vrata i po stubama vodeći do stana tuženika na katu , a to za tuženika znači da dolazi do umanjenja vrijednosti prava vlasništva tuženikovih samostalnih dijelova, jer se istome više ne može pristupiti , ovaj sud je primjenom odredbe čl 40 st. 3 ZPP-a uzimajući u obzir da je predmet spora ukidanje stvarne služnosti prolaza pješice kroz glavna vrata i po stubama vodeći do stana tuženika na katu , odredio u visini od 101.000,00 kn/ 13.405,01EUR pa je odlučeno kao u točki II izreke rješenja.
Sud je proveo dokaz uvidom u svu materijalnu dokumentaciju priležećoj spisu, saslušao je tužitelja i 1. tuženika , te svjedoke IR, OR i ZR, i LR.
Tužitelj je odustao od ostalih predloženih svjedoka JR, ČR kao i od dokaza očevidom na licu mjesta i građevinskim vještačenjem.
Ocjenom svih provedenih dokaza a u smislu odredbe čl. 8 ZPP-a ovaj sud drži tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.
Tužitelj u iskazu navodi kako je vlasništvo o nekretnine na adresi [adresa] u naravi stana na prvom katu stekao 1998. od obitelji E. Kada je tu nekretninu kupio znali su da ovo sporno stubište koje vodi na prvi kat koristi i zaštićena stanarka MR koja je u naravi koristila stan na prvom katu, a stan se nalazi na stubištu desno i u sklopu je kućnog broja [adresa]. Gospođa MR je bila osoba starije životne dobi i preminula je 2015. godine. Nakon što je ona preminula on I majka su odlučili da tome stanu na prvom katu na vrhu stubišta desno, kojeg je koristila gospođa MR, a kojeg su vlasnici tuženi više nema potrebe da koriste sporan ulaz i stepenište jer mogu tome stanu pristupiti iz svoje nekretnine na adresi [adresa]. To ulazno stubište koje vodi na prvi kat desno isključivo je koristila gospođa MR. Nakon što je gospođa MR preminula, tuženici ovim putem dakle kroz glavna ulazna vrata na adresi [adresa] te potom stubište na čijem vrhu desno se nalazi stan na prvom katu uopće nisu prolazili. U stanu na prvom katu lijevo živio je do 2006. godine. Boravi u [adresa] na adresi [adresa], ali dolazi na ovu nekretninu u [adresa] povremeno. Sada trenutno u ovoj kući na [adresa], odnosno u stanu na prvom katu lijevo nitko ne živi. Komunikaciju sa familijom MR je više vodila mama IR vezano za predmet spora, a što se tiče mogućnosti kako bi familija MR iz stana u prizemlju koji se nalazi na kućnom broju [adresa] mogla pristupiti tome stanu na prvom katu, a da ne koristi ulaz i stubište koje se nalazi na adresi [adresa] je ta da naprave međukatnu konstrukciju isto kao što je napravio i susjed DR koji je umješač u ovom predmetu, a koji je to napravio u svojoj nekretnini. Nije mu poznato ima li familija MR, ovdje tuženi, ključ od ulaznih vrata na adresi [adresa] pomoću kojih se dolazi do spornog stubišta.
Tužene ne poznaje dok je živio na adresi [adresa] tuženici su po ljeti dolazili u svoju nekretninu. Ne zna na koji način su je koristili. Pretpostavlja da su po ljeti stanovali u stanu u prizemlju. Nije mu poznato kakvi su bili odnosi između familije MR i gospođe MR koja je stanovala u stanu na prvom katu [adresa]. Osobno nije nikada bio u stanu kojeg je koristila gospođa MR. Ulazna vrata stana na prvom katu [adresa] se nalaze preko puta ulaznih vrata njegovog stana na prvom katu [adresa]. U stanu u prizemlju na adresi [adresa] prvi puta je bio vezano za sudski postupak. Tada nije išao za tim postoji li mogućnost da se kroz stan iz prizemlja na adresi [adresa] pristupi stanu na prvom katu na adresi [adresa]. Nije mu poznato postoji li osim puta kroz glavna ulazna vrata preko stubišta do podesta pa na desno do ulaznih vrata u stan koji se nalazi na prvom katu [adresa] i još neki drugi pris tupni put kojim se može doći do tog stana na prvom katu.. Nije mu poznato da bi tuženici, kada bi dolazili u Hrvatsku, dolazili u moj stan na prvom katu [adresa] i družili se s njegovom majkom.
Tuženik ĆR u iskazu navodi kako je njegov otac je se 1967. kupio nekretninu na adresi [adresa]. U stanu na prvom katu je tada živjela gospođa MR. Ona je tamo živjela do svoje smrti, a stanu je pristupala kroz ulaz na adresi [adresa]. Ovu nekretninu koriste po ljeti, ponekad i u jesen, to je vikendica. Nakon što je gospođa MR preminula bio je u tom stanu na prvom katu, pristupio je kroz ulaz na adresi [adresa] i taj stan je očistio, dezinficirao, iznio stare stvari. Taj stan planira adaptirati. Taj stan na prvom katu ima balkon, a stan u prizemlju na adresi [adresa] nema balkon. Taj stan na prvom katu želi koristiti. Iz stana u prizemlju na adresi [adresa] nema mogućnost pristupa stanu na prvom katu. Ima ključ glavnih ulaznih vrata na adresi [adresa], ali taj ključ sada ne paše, često se mijenjala brava. Zadnji puta je u stanu na prvom katu bio 2022.
Kada se uđe u prizemlje kuće na adresi [adresa], najprije se nalazi jedan mali hodnik, a potom vrata kojima se ulazi u spavaću sobu. Koliko je njemu poznato, između prizemlja i prvoga kata [adresa] nije betonska ploča već drvena podloga. Ključ od glavnih ulaznih vrata na adresi [adresa], a nakon što je gospođa MR preminula, mu je dala gospođa IR. Tada su nesmetano, bez ikakvih problema dolazili u taj stan na prvom katu. Prije nekih 5-6 godina su počeli problemi. Brave od tih ulaznih vrata na adresi [adresa] su se mijenjale bez njegovoj znanja. Kada je tako došao i vidio da sa svojim ključem ne može ući kroz vrata na adresi [adresa] nazvao s je gospođu IR, ona je rekla nema problema, ja ću sada doći iz Rijeke i otvoriti ti, a on joj rekao pa niste vi meni portir, ja želim slobodno doći do svoje nekretnine. Tada mu gospođa IR nije dala ključ, već mu je dao gospodin AR. Sljedeće godine, kada je ponovno došao nisam mogao sa ključem kojeg sam imao otvoriti ta glavna ulazna vrata na adresi [adresa]. Vodi sudski postupak da se zaštiti ovo njegovo pravo prolaza. To je postupak koji se vodi kod suca Damira Vinkete pod posl. br. P-773/2020. Nema drugu mogućnost doći do svog stana na prvom katu nego ovim stubama.
Svjedok IR navodi da je vlasništvo nad stanom na I. katu na adresi [adresa] ranije adresa Kastav 49 stečeno 1998. od obitelji E R i D. Oni su bili prijatelji s obitelji E pa su i ranije dolazili u taj stan još od 1980. kada su o kupili taj stan pa je njoj bilo poznato tko koristi stan preko puta sada njihovog stana. To su koristili zaštićeni najmoprimci UR i MR. Familija E je taj stan kupila u rohbau gradnji i oni su to uredili po svojoj želji bili su sretni i da imaju svoj ulaz no i ti zaštićeni najmoprimci su se morali koristiti ulazom i tim stepenicama da dođu do svog stana desno. Familja E je pokušala riješiti problem te služnosti no u Općini Rijeka su im rekli da obitelj UR zaštićeni najmoprimci nemaju drugog ulaza do svog stana i da moraju to koristiti na taj način sve dok su u tom stanu. Što se tiče ovih stanova na I. katu oni su nekada bili u vlasništvu obitelji KR. Po smrti ŠR podijelili su se nasljednici istog na način da je jednom nasljedniku pripao stan lijevo kojeg smo sada mi vlasnici a drugom nasljedniku ovaj stan desno. Kako je to sve bilo u istoj familiji imali su isti ulaz i stepenice kojima se dolazi do stanova i tada je osnovano pravo služnosti između njih da bi se moglo doći do stana desno neometano kao i do tada. MR zaštićena stanarka je preminula 2015. ona je do tada neometano ulazila kroz glavni ulaz [adresa] i potom stepenicama do stana desno. U stanu [adresa]. lijevo djelovala je udruga koje je bila predsjednica i tamo su mi dolazili članovi udruge a u stanu desno gdje je bila MR nitko nije dolazio, stan je derutan, vrata su derutna i j ispred tih vrata je postavila knauf ploču i ukrasnu željeznu vješalicu. Tuženik ĆR je pokušao ući u taj stan desno, šta god bih ona stavila on bi to razbio i maknuo. Kada je gđa. MR preminula stan je zaključala policija i ključ je predala tajnici Grada Kastva Taj ključ se trebao predati nekom od nasljednika gđe. MR. Što se tiče gosp. ĆR on živi u [adresa] a u posjed tog stana na desno je ušao na način da je provalio i promijenio bravu. Od glavnih ulaznih [adresa] ključ smo imali ona, sin i zaštićeni stanari. Obitelj ĆR te ključeve nisu imali. Obitelj ĆR sada ima ključ jer su prijatelji sa DR i da ih on snabdijeva ključevima. Tuženici nisu u srodstvu sa UR i SR sada pokojni koji su bili zaštićeni najmoprimci. Ova služnost je izgubila svaku razumnu svrhu. Stan na I katu desno tlocrtno se nadovezuje na stan u prizemlju kućnog broja [adresa]. Tu nekretninu je otac od ĆR kupio 1971. i tada je postojala veza između stana u prizemlju i stana na katu stepenicama a otac od ĆR je eliminirao te stepenice da mu zaštićeni najmoprimci ne bi ulazili u stan u prizemlju. On je kompletno renovirao taj stan u prizemlju. Sve joj je to ispričao otac od ĆR a ĆR je to potvrdio dok su bili u dobrim odnosima. Kada je umrla gđa. MR pokušali su se dogovoriti s ĆR da napravi iz stana u prizemlju [adresa] prolaz stepenicama za stan na katu rekla sam čak da bi i GR sufinancirao trošak tih stepenica ali je ĆR to apriori odbio i rekao da on ima pravo prolaza kroz [adresa] i korištenje stepenica za stan na I katu desno. U posjedu stana na katu isključivo su bili zaštićeni najmoprimci od 1954. do 2015. , a stana u prizemlju prije tuženika obitelj G. Tuženik je u posjed stana na I katu desno ušao provalom . Otac ĆR je mogao kupiti stan u prizemlju a ne I sta na katu jer je bio od Općine. Stana na katu desno se može koristiti to je derutan stan bez vode i struje. Kada dođe ĆR iz [adresa] ode gore i porazbija sve ono što je stavila ispred stana. ĆR dođe otprilike jednom puta na godinu. Znao je doći a da ne bi niti otišao gore. Ulazna vrata na adresi [adresa] smo postavili ona I tužitelj 2016. to su druga vrata. Prva su promijenili 1998. kada su stekli pravo vlasništva i tada stavili mogućnost otvaranja vrata i parlafonom. U stanu u kojem su stanovali UR i MR nije bila, na upit jesu li i UR i MR nekim drugim putem doći do stana desno navodi da nisu mogli.
Svjedok GJ navodi kako je puno puta bila na adresi [adresa]. Kada se kroz glavni ulaz te adrese uđe dolazi se do hodnika te potom uskih stepenica kojima može proći jedna po jedna osoba i na vrhu tih stepenica na lijevo nalazi se stan sina gđe. IR. Na desno su se nalazila također vrata ali sada su tamo na tim vratima nekakva ukrasna željezna ograda za vješanje. Ne poznaje obitelj MR. Koliko joj je poznato taj stan do kojeg se dolazi tim stepenicama pa na desno nekada je koristila jedna obitelj oni su u međuvremenu preminuli. Nije joj poznato da li taj stan koji se nalazi na vrhu stepenica desno itko koristi. U tom stanu na desno nikana nije bila , nisi u stanu u prizemlju na adresdi [adresa].
Svjedok ZR navodi kako pozanje tužitelja, bivše su kolege. Puno puta je bio kod GR na adresi PR, [adresa]. Nije poznavao pok. MR.. U početku od 2000-2005 je rjeđe dolazio na adresu [adresa], a kasnije je postao član udruge koja je djelovala na toj adresi pa je često dolazio. To je udruga grad kulture Kastav, u prizemlju presvlačili, tamo je bio ormar s kostimima, a nikoga ne bi tom prilikom zatekao da ulazi u stan koji se nalazi po stepenicama desno.
Svjedok LR navodi kako poznaje sve parnične stranke u ovome sporu. Neposredni je susjed parničnih stranaka, on je na broju 6, obitelj MR na br. 2, IR je na br. 4 i dio na broju 6. jer je njegov stan na katu i djelomično je na broju 4 i na djelomično na br. 6, a ulazi se kroz br. 4. Što se tiče stana na katu, familije MR koji se nalazi iznad stana u prizemlju na kućnom br. 2 njemu se pristupa također kroz kućni br. 4 stepenicama koje vode gore i zatim desno. Tim istim stepenicama dolazi i GR do svog stana koji se nalazi lijevo. Što se tiče ovog stana gore desno tamo je živjela MR, njezin suprug i sin. Davno je bio u stanu u prizemlju familije MR (ĆR i ER) na kućnom br. 2 i tada se iz tog stana nije moglo pristupiti gornjem stanu. Koliko je njemu poznato sada taj gornji stan nitko ne koristi. Čuo je da postoji nekakav problem s ulaznim vratima na kućnom br. 4, osobno nije ništa vidio. Naime, GR niti ne dolazi u [adresa] već njegova majka IR i ona tvrdi da je sve to kupila od oca umješača i tvrdi da bi joj sve to pripadalo. Čuo je da je IR napravila to da kada se uđe kroz glavna vrata s ceste na br. 4 da je gore po stepenicama zabarakadirala ulazna vrata na stanu MR, a dole kada odmah uđete u hodnik kućnog br. 4 je onemogućila AR da dođe do svog prostora, stavila je ormar jer inače AR iz tog prostora može pristupiti do svog prostora. Naime, do ovog br. 4 nalazi se još jedan ulaz u Slavkovu nekretninu ali je to bio nekada isključivo ulaz u butik kojega je nekada imala Slavkova majka A. Osobno nije vidio ĆR ili ER da koriste taj ulaz da se penju prema stanu , ĆR me pričao da je nakon što je to naslijedio išao taj stan prozračiti. Poznavao je pok. ĆJ koja je živjela u gornjem desnom stanu i taj stan su dobili na korištenje još u doba Jugoslavije, čini mu se da su imali stanarsko pravo. Koliko je njemu meni poznato gornjem stanu od obitelji ĆJ trenutno se može pristupiti samo preko tih stepenica kućnog br. 4.
Iz vlasničkog lista k.č.bv. 3482 k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je navedena čestica u naravi kuća površine 78 m 2, vlasništvo tuženika mu svakog u ½ dijela e te je je temeljem pogodbe od 29.11.1905 upisano služnost prava prolaska kroz glavna vrata k. č. zgr [katastarska čestica] i stubama vodećim na 1. kat i tavan na taret k. č. br. [katastarska čestica] a za korist k. č. br. [katastarska čestica].
Iz vlasničkog lista k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je navedena čestica u naravi kuća površine 61 m 2, vlasništvo tužitelja u 1/3 dijela te umješača DR u 2/3 dijela te temeljem raspravnog zapisnika od 134.111989 Rz -3/1989- 130-1066 uknjižena služnost na nekretninama u A prolaza pješice kroz glavna ulazna vrata i po stubama vodeći na 1. kat i tavan na teret k. č. br. [katastarska čestica] a za korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Nije sporno među strankama da k.č.br. -3482 k. o. [katastarska općina] suvlasništvo tuženika svakog u ½ dijela u naravi predstavlja kuću na dvije etaže, prizemlje i kat na adresi [adresa], da k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] suvlasništvo tužitelja u 1/3 dijela i DR u 2/3 predstavlja kuću na adrese [adresa] u naravi prizemlje koje se sastoji od ateliera, ulaznog hodnika i stepenica koje vode na 1. kat na čijem vrhu se na lijevo pristupa stanu u korištenju i v vlasništvu samo tužitelja te dio stana tužitelja na 1. katu se proteže i na kbr.6, a na vrhu stepenica desno pristupa stanu na 1. katu adrese [adresa] ( vlasništvo tuženika - kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ) za korist kojeg je upisana služnost prolaza pješice kroz glavna ulazna vrata i po stubama vodeći na 1. kat i tavan na teret k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] .
Sporno je je li upisana služnost izgubila svaku razumnu srhu kako to tužitelj tvrdi ili nije kako tuženici tvrde.
Člankom 242. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je:
Izgubi li pravo služnosti razumnu svrhu, vlasnik poslužne stvari može zahtijevati da se ono ukine; ako nije što posebno određeno, odluku o ukinuću donijet će sud na zahtjev vlasnika poslužne stvari,bez obzira na pravni temelj na kojem je ta služnost bila osnovana. (2) Sud će na zahtjev vlasnika poslužne nekretnine svojom odlukom ukinuti nužni prolaz, a i drugu služnost puta, bez obzira na to na kojem je temelju osnovana, ako utvrdi da postoji drugi prikladniji prolaz, ili drugi jednako prikladan prolaz, koji vlasniku poslužnoga zemljišta čini manje štete, ili pak jednako prikladan javni prolaz.
Odredbom čl. 186. st. 1. ZV stvarna služnost je stvarno pravo svagdašnjega vlasnika određene nekretnine (povlasna nekretnina) da se za potrebe te nekretnine na određeni način služi nečijom nekretninom (poslužna nekretnina), čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti ili mora propuštati određene radnje glede svoje nekretnine koje bi inače imao pravo činiti, dok je odredbom stavka 4. ovog članka propisano da kad je povlasna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih ima jednako pravo izvršavanja stvarnih služnosti u korist povlasne nekretnine; a kad je poslužna nekretnina u vlasništvu više suvlasnika ili zajedničkih vlasnika, svaki od njih mora trpjeti da se ovlaštenik služnosti koja tereti njihovu nekretninu njome služi na način na koji ga ovlašćuje njegovo pravo, odnosno svaki mora propuštati radnje glede poslužne nekretnine koje bi bile suprotne tuđem pravu stvarne služnosti .
Stvarna islužnost pravni je odnos između vlasnika dviju nekretnina, jedna u pravnom položaju povlasnog, a druga u pravnom položaju poslužnog dobra. Kod stvarne služnosti uvijek je riječ o dva dobra u vlasništvu različitih osoba, a služnost se osniva u korist svakodobnog vlasnika jednog dobra, a na teret svakodobnog vlasnika drugog dobra. Dakle služnost, njezino izvršavanje ili neizvršavanje, prati nekretninu, a ne vlasnika nekretnine.
Stvarne služnosti su na teret cijele poslužne nekretninu i vezane su sa cijelom povlasnom nekretninom pa pojedini suvlasnik ne može osnovati služnost na svom odgovarajućem suvlasničkom dijelu, a niti samostalno trpjeti njeno ukidanje. Prema tome, nedjeljiva je i obveza da se u nečiju korist osnuje i ukine služnost puta jer se služnost ne može osnivati, a niti ukidati na dijelove.
Kada više osoba kao suvlasnici ili suposjednici „dijele“ pravo služnosti, oni imaju jednaka prava (članak 186. stavak 1. ZV), pa posljedično tome u konkretnom slučaju - u sporu za utvrđenje prestanka stvarne služnosti prolaza i provoza ( čl. 241. st. 3. ZV), riječ je o sadržajno nedjeljivoj činidbi u pogledu izvršavanja i prestanka, koje svi ovlaštenici prava imaju jednaka prava. Stoga, u procesnom smislu, riječ je o slučaju iz članka 201. ZPP kada je spor po zakonu ili po prirodi stvari moguće riješiti samo na jednak način prema svakom podnositelju, pa svi subjekti u jednoj stranačkoj ulozi predstavljaju jednu jedinstvenu stranku.
Stoga u tužbi radi prestanka i ukidanja te zaštite prava služnosti, kao realnog tereta na tuđoj nekretnini, radi se o pravu koje je nedjeljivo na aktivnoj i pasivnoj strani jer se služnost ne može zasnivati na idealnom dijelu određene nekretnine niti u korist idealnog dijela druge nekretnine ( tako npr. i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: U-III-633/2010. od 22. travnja 2010., rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1974/2008-2 od 6. listopada 2010. i Broj: Rev- x 955/10-2 od 30.listopada 2012.), pa je posljedično tome zahtjev tužitelja već iz ovog razloga valjalo kao neosnovan odbiti - nedostatak aktivne legitimacije koji prigovor su tuženici osnovano istaknuli, ) budući je u ovom postupku, nesporno da na poslužnoj nekretnini k.č.b. 3483 k. o. [katastarska općina] tužitelj nije samovlasnik već suvlasnik s DR koji nije u ovom postupku označen kao tužitelja dakle nije na aktivnoj strani, štoviše isti se pridružio ovome postupku kao umješač na strani tuženika jer se ne slaže sa zahtjevom tužitelja glede ukidanja služnosti koja ja upisana na terte k. č. br. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], a u korist k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
Kada sud utvrdi nedostatak aktivne procesne legitimacije na strani tužitelja nema osnova za odbacivanjem tužbe, jre se radi o materijalno pravni prigovor i zbog osnovanosti takvog prigovora tužbeni zahtjev treba odbiti, a ne tužbu odbaciti .
Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I izreke ove odluke.
Sud će se ipak osvrnuti na sam zahtjev tužitelja te navesti kako je na tužitelju teret dokaza da je stvarna služnost izgubila svaku razumnu svrhu, što se nikako ne može dokazati samo iskazima stranaka i svjedoka, već očevidom na licu mjesta i građevinskim vještačenjem na okolnosti postoji li mogućnost da se tuženima pristup na 1. kat i tavan koji se nalaze na k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( ranije zgr. 89/2) –koji je samostalna uporabna cjelina, osigura kroz prizemlje kuće u njihovom vlasništvu na adresi [adresa]. Ima li predmeta opisana služnost ima razumnu svrhu ? Postoji li drugi prikladniji prolaz do stana na 1. katu na adresi [adresa], od upisane služnosti prolaza pješice kroz glavna ulazna vrata i stubama vodećim na 1. kat i tavan na teret k. č. br. [katastarska čestica] ( ranije k. č. br. [katastarska čestica]) upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- u naravi kuća na adresi [adresa] , a u korist svakodobnog vlasnika k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ( ranije zgr. 89/2) u naravi kuća na adresi [adresa] ? Postoji li drugi jednako prikladan prolaz do stana na 1. katu na adresi [adresa], od upisane služnosti prolaza pješice kroz glavna ulazna vrata i stubama vodećim na 1. kat i tavan na teret k. č. br. [katastarska čestica] ( ranije k. č. br. [katastarska čestica]) upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- u naravi kuća na adresi [adresa] ? Postoji li drugi jednako prikladan javni prolaz do stana na 1. katu na adresi [adresa], od upisane služnosti prolaza pješice kroz glavna ulazna vrata i stubama vodećim na 1. kat i tavan na teret k. č. br. [katastarska čestica] ( ranije k. č. br. [katastarska čestica]) upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- u naravi kuća na adresi [adresa] ? Ukoliko eventualno postoji mogućnost izgradnje novog pristupa do stana na 1. katu kroz prizemlje kuće k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina], na adresi [adresa] da li je to moguće obzirom na zaštitu povijesne jezgre starog grada [adresa] ? kao i - koji radovi bi se sve građevinski radovi kao nužni i potrebni trebali izvesti te koliko bi isti koštali i tko bi ih izveo i financirao ? - te koliko bi se u takvom eventualnom slučaju smanjila tržišna vrijednost kuće i dvije realno podijeljene i odvojene samostalne uporabne cjeline ( stan u prizemlju i stan na 1. katu te tavana), koje u istoj povlasnoj nekretnini egzistiraju na k.č. k. č. [katastarska čestica] zkul [broj ZK uloška] ko [katastarska općina] na adresi [adresa].
Tužitelji su predlagali provođenje dokaza očevidom na licu mjesta i građevinsko vještačenje na navedeno okolnosti, no naposlijetku su od tog dokaznog prijedloga odustali.
Stoga primjenom pravila o teretu dokazivanja i zbog navedenog tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan u cijelosti.
Ostali navodi parničnih stranaka i ostali dokazi nisu posebno obrazlagani budući nisu bili važni za presuđenje u ovoj pravnoj stvari,.
Odluka o troškovima tuženika temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 i 155 ZPP-a pa je tuženima zastupanima po punomoćniku valjalo priznati trošak za sastav to ogovora na tužbu u visini od 250 bodova ( Tbr 7 toč1) , za sastav podneska od 11.02.2021, 25.05.2022., 28.03.2023. I 26.10.2023. u visini od 250 bodova ( Tbr 8 toč.1) , za sastav podneska do 17.01.2024. I 09.12.2024. . u visini od 25 bodova ( Tbr 8 toč4) za pristup na ročišta 27.05.2022, 13.11.2023., 10.07.,2024., 18.10.2024 , 09.12.2024., 11.04.2025, 16.10.2025. i 17.04.2026. . svako u visini od po 250 bodova ( Tbr 9 toč.1) uvećano za 10 % za zastupanje više osoba vrijednost boda 2,00 EUR sve uz priznanje 25 % PDV-a sve odmjereno sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, sveukupno trošak iznosi 9.075,00 EUR. Na dosuđeni iznos troška temeljem odredbe čl. 151 st. 3 ZPP-a tuženima pripada i zakonska zatezna kamata od presuđenja do isplate. Tuženi neosnovano potražuje naknadu troška za sastav podneska od 04.06.2020. kojima se samo dostavlja punomoć jer se ne radi o troškovima nužnim za vođenje ove parnice. Tuženi neosnovano potražuju trošak pristupa na ročište za objavu jer se ne radi o trošku nužnom za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari kako to propisuje odredba čl. 155 ZPP-a, a pored toga presudu stranke mogu podignuti putem e oglasne ploče. Slijedom svega navedeno odlučeno je u točci II. izreke ove presude.
Odluka o troškovima umješača temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 i 155 ZPP -a pa je tuženima zastupanima po punomoćniku valjalo priznati trošak za podneska od 11.04.2022 u visini od 250 bodova ( Tbr 7 toč1) , za pristup na ročišta 27.05.2022, 13.11.2023., 10.07.,2024., 18.10.2024 , 09.12.2024., 11.04.2025, 16.20.2025. i 17.04.2026. svako u visini od po 250 bodova ( Tbr 9 toč.1 ) vrijednost boda 2,00 EUR sve uz priznanje 25 % PDV-a sve odmjereno sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, sveukupno trošak iznosi 5.625,00 EUR. Na dosuđeni iznos troška temeljem odredbe čl. 151 st. 3 ZPP-a umješaču pripada i zakonska zatezna kamata od presuđenja do isplate. Tuženi neosnovano potražuju trošak pristupa na ročište za objavu jer se ne radi o trošku nužnom za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari kako to propisuje odredba čl. 155 ZPP-a, a pored toga presudu stranke mogu podignuti putem e oglasne ploče. Slijedom svega navedeno odlučeno je u točci III. izreke ove presude.
U Rijeci 15. srpnja 2026.
S u d a c
Katarina Bajčić Ivančević
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.
Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud u RH.
DNA:
- pun. tužitelja uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe na presudu
- pun. tuženika i umješača
