REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 83 Pn-3256/2016-121

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja IO iz [adresa], Doldi6 I, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Alan Hranilović, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d. OIB 22694857747 Podružnica Zagreb, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, zastupan po punomoćniku Ivanu Glavašu, odvjetniku u OD Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 08. svibnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Alan Hranilovića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ivice Ćosića, odvjetnika, dana 15. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, isplatiti tužitelju IO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 2.626,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 03. lipnja 2014. do isplate i to do 31. srpnja 2015. po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 31.prosinca 2023. godine po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa dijelom zahtjeva za isplatu naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 400,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 03. lipnja 2014. do isplate sve to do 31. srpnja 2015. po eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećanoj za pet postotnih poena, od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 31.prosinca 2023. godine po stopi u visini koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d., Ulica Grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 isplatiti tužitelju IO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak od 7,490,85 EUR sa zateznom kamatom od 15. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi kako je dana 19. siječnja 2014. tužitelj je nastradao u prometnoj nesreći u Zagrebu upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] kolnikom Zagrebačke avenije kada je na zadnji kraj njegovog vozila naletjelo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao LO te je uslijed navedenog vozilo tužitelja odbačeno na vozilo koje se nalazilo ispred njega. Opisanim postupanjem tužitelj je zadobio ozljede te mu je povrijeđeno pravo osobnosti. U vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo je osigurano kod tuženika broj police [broj police]. u ovoj nezgodi tužitelj je zadobio tjelesne ozljede zbog kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje obzirom da je u štetnom događaju zadobio ozljede zbog kojih je morao primati liječniku pomoć. U trenutku ozljeđivanja tužitelj je pretrpio intenzivan strah i jake bolove, a nakon ozljeđivanja bila mu je potreba tuđa pomoć i njega. Zbog posljedica ozljeđivanja tužitelj nije bio u mogućnosti obavljati svoje uobičajene svakodnevne dužnosti niti reaktivne aktivnosti te nesmetano sudjelovati u društvenom životu. Tužitelj se obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete koji je tuženik zaprimio dana 03. lipnja 2014. no tužitelju nije ponudio niti isplatio pravičnu i potpunu novčanu naknadu za pretrpljenu štetu. Slijedom navedenog tužitelj na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete tuđe pomoći, a sukladno čl. 19. st. 2. i čl. 1046., kao i čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, te čl. 1104. ZOO-a i čl. 12. st. 1. ZOOUP-a, imajući u vidu kvalifikatorne okolnosti a prema konačnom zahtjevu iz podneska od 28.10.2025. potražuje:

- za pretrpljene fizičke bolove iznos od 700,00 EUR,

- za pretrpljeni strah iznos od 1.150,00 EUR,

- za duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti iznos od 1.050,00 EUR

- za tuđu pomoć i njegu iznos od 126,00 EUR,

ukupno 3.026,00 EUR sa zateznom kamatom od 03.06.2014. kao i iznos parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako priznaje da se dana 19. siječnja 2014. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen Ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osoba. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti jer iz Zapisnika o očevidu MUP-a ne proizlazi da bi tužitelju opće nastala šteta. Osporava da bi tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio tjelesnu ozljedu odnosno osporava da bi mu nastala šteta koja se potražuje tužbom. Iz toč. 4. Zapisnika o očevidu MUP-a razvidno da se u konkretnom slučaju radilo o tzv. lančanom sudaru u kojem je sudjelovao četiri vozila dok iz iste točke nije razvidno da bi tužitelj uslijed eventualnog naleta vozila osiguranika tuženika zadobio tjelesne ozljede. Osporava da bi osiguranik tuženika bio kriv za nastanak predmetne prometne nezgode odnosno da bi bio kriv za nastanak štete koja se potražuje tužbom, osporava uzročno posljedičnu vezu između eventualno protupravne radnje osiguranika tuženika i štete koja je eventualno nastala tužitelju. Osporava se i autentičnost, vjerodostojnost i istinitost činjenica navedenih u medicinskoj dokumentaciji, i to zbog sumnje da supruga tužitelja, a koja protiv tuženika također potražuje naknadu štete iz predmetne prometne nezgode i to u postupku koji se vodi pred ovim sudom po brojem Pn- 2872/14 ima gotovo identične tegobe kao i tužitelj te na iste dane u istim ustanovama obavlja identične pretrage (FSVK u Domu zdravlja Centar, neurološke pregled u Poliklinici Croatia zdravstvenog osiguranja, pregled KB Merkur. Na radiološkom nalazu tužitelja i njegove supruge nema pečata liječnika koji je izdao nalaz, a isti je izrađen u Domu zdravlja u čiju nadležnost tužitelji prema mjestu prebivališta ne pripadaju. Ni tužitelj niti supruga ne potražuju naknadu troškova participacije za pregled koji su učinjeni za teret zdravstvenog osiguranja. Tuženik spori da bi tegobe kod tužitelja uopće postojale, osporava i navode tegobe opisane u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji bile posljedica predmetne prometne nezgode. U Zapisniku o očevidu nije navedeno da bi tužitelj zadobio tjelesne ozljede, tužitelj se liječniku javlja 4 dana po nezgodi, a u nalazu od 06. veljače 2014. sačinjenom 17 dana po nezgodi navedeno je "dg. Stanje nakon istegnula mišića vrata prije 25 dana". Očito je kako tegobe koje tužitelj navodno osjećao i radi kojih je posjećivao liječnika i provodio liječenje nisu u uzročnoj vezi sa predmetnom prometnom nezgodom . Navodi da kako je tužitelj i prije predmetne prometne nezgode sudjelovao u još jednoj nezgodi i to 13. prosinca 2005. kada je osobnim vozilom udario u teretni automobil ispred sebe i tako snažno da je teretno vozilo odbacio na vozilo koje se kretao ispred. Obzirom na sve navedeno, tuženik se protivi visini tužbenog zahtjeva, navodi da je tužitelj doista ozlijeđen u predmetnoj prometnoj nezgodi da su tegobe opisane u dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji doista posljedica te ozljede kako se ne radi o ozljedi koja bi dovela do takve povrede prava osobnosti koja bi opravdala dosudu zatražene novčane naknade. Iz medicinske dokumentacije proizlazi da liječenje tužitelja nije dovršeno odnosno da tužitelj nije dostavio cjelokupnu medicinsku dokumentaciju pa tako daljnje nalaze kirurga i fizijatra o preporučenim pregledima te EMNG pretragu, može se zaključiti kako se kod tužitelja može biti radilo o blagom i privremenom narušavanju zdravlja. Tako i nalazi objektivnih pretraga FSVK ne ukazuju da bi eventualnu ozljedu vrata dovela do trajnog oštećenje zdravlja a liječnik fizijatar je već u nalazu od početka ožujka naveo kako su tegobe kod tužitelja u poboljšanju. Tuženik obzirom na sve naprijed izneseno protivi se zahtjevu tužitelja za naknadom imovinske štete zbog tuđe pomoći. Smatra kako tužitelju ukoliko je odista i bio ozlijeđen, a obzirom na težinu zadobivene ozljede pomoć druge osobe nije bila niti potrebna. Protivi se zatraženom tijeku zateznih kamata na neimovinsku štetu obzirom na vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva (04. lipnja 2024.) liječenje tužitelja nije bilo dovršeno te tužitelj uz odštetni zahtjev nije bio dostavio cjelokupnu medicinsku dokumentaciju. Tuženik o navedenom obavijestio je tužitelja te ga zamolio za dostavu dokumentacije, no tužitelj ne očitujući se na isto podnio je tužbu sudu. Slijedom svega navedenog tuženik predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Službeni bilješku MUP-a od 21.01.2014. (list 5-7 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja sa povratnicom (list 8-

14, 28-33, spis MUP-a, II PPP sa dokumentacijom (list 47-53 i 92 spisa), odštetni zahtjev od 23.05.2014. (list 15-17 spisa), Podatke o prometnoj nezgodi (list 24-25 spisa), očitavanje tuženika na odštetni zahtjev (list 26-27 spisa), rješenje od 16.10.2015. (list 68-70 spisa), izvid štete (list 183-184 spisa), te proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Goranu Husinecu (list 94-103, 158-165 spisa), usmenim saslušanjem istog vještaka (list 132-133, 241 i 270 spisa), pisanom dopunom vještva (list 246-247 spisa), kombiniranim prometno-medicinsko vještačenjem po istom vještaku i dr. Josipu Škaviću (list 11-121 spisa), usmenim saslušanjem dr. Škavića (list 135-136 spisa), medicinskim vještačenjem po dr. FO (list 260-261 spisa). Nadalje sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja (list 80-81 spisa), svjedoka LO (list 63+64 spisa), AO (list 64-65 spisa), ĐO (list 78-79 spisa), CO (list 81-82 spisa), BO (list 82 spisa), JO (list 84-85 spisa), HO (list 85 spisa).

4. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 48/11 i 25/13 u daljnjem tekstu: ZPP-a), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

5. Među parničnim strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, štetni događaj.

6. Sporna je odgovornost odnosno uzročno-posljedična veza između ozljeda tužitelja i nastanka samog štetnog događaja, i time osnov i visina tužbenog zahtjeva 7. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja iz iskaza tužitelja utvrdio kako je predmetnog dana upravljao je vozilom marke Citroen C5, reg. oznake [registarska oznaka] , a kretao se krajnjom lijevom trakom od moguće tri kolnikom Zagrebačke avenije u smjeru istoka, a kretao se u koloni vozila laganom brzinom od cca 50 - 60 km/h. U jednom trenutku kolona je krenula usporavati vožnju zbog prilaženja križanju kod Hotela Antunović, no u jednom trenutku vozilo ispred njega se naglo zaustavilo, te je isto tako u tom trenutku naglo prikočio, te se zaustavio iza tog vozila na udaljenosti od cca 50 cm - 1 m. Nakon 1 - 2 sekundi osjetio sam snažan udarac u stražnji dio svoga vozila koje se kretalo iza mene. U trenutku svog kočenja instinktivno pogledao u retrovizor vozila i uočio vozilo iza sebe koje je praktički već bilo pred naletom na njegovo vozilo. Od siline udarac udario je u vozilo ispred sebe. Toga dana je bilo kišovito vrijeme, a kolnik je bio mokar. Kada je izašao iz vozila shvatio sam da je do naglog kočenja došlo iz razloga što je traka na navedenom križanju za skretanje ulijevo bila popunjena vozilima, pa su neka vozila ostala na traci za kretanje ravno, pa je kolona morala biti zaustavljena. Ne sjeća se koliko se vozila u koloni nalazilo ispred njegovog vozila. Navodi kako je osjetio jedan udarac u svoje vozilo, no dok sam se još uvijek nalazio u vozilu iza sebe čuo je još jedan udarac, ali ga nije osjetio na svom vozilu, te kada sam izašao iz vozila uočio je još jedno vozilo koje je udarilo u vozilo iza mene. Prije predmetne nezgode nije imao neku drugu prometnu nezgodu u koju bi zadobio sličnu ozljedu. Ne sjeća se da bi vozilo ispred njega udarilo u neko drugo vozilo. Ne sjeća se da li je u trenutku udarca vozila iza sebe držao nogu na kočnici navodi da se ne sjeća. Na vozilu nastala su oštećenja zadnjeg branika i udubljenje prtljažnika dok ne zna da li su nastala bilo kakva oštećenja na prednjem dijelu ovog vozila. Nikakva oštećenja nije vidio. Na vozilu ispred njega vozač je pokazivao nekakve ogrebotine, ali detalja se ne sjeća. Nakon tri - četiri dana od ove nezgode javio se liječniku u KB Merkur gdje mu je utvrđena trzajna povreda vratne kralježnice. Zbog ove ozljede bio je na bolovanju dva - tri tjedna, a za to vrijeme pomoć i njegu mi je pružala majka i ukućani. Bolovi u vratu počeli drugo jutro nakon nezgode. Odlazio je na posao do odlaska liječniku, a liječniku je otišao zbog nastavka bolova. Nakon tog prvog pregleda odmah je otišao na bolovanje. Provodio je isto tako fizikalnu terapiju u privatnoj klinici "Žugaj". Danas osjeća manju pokretljivost u vratu, ne može napraviti puni okret vrata bez boli, a okret vršim kompletnim tijelom. Ne bavi se nikakvim sportom.

8. U svom iskazu svjedok CO navodi kako je bila sudionik nezgode budući da je bila suvozač u vozilu kojim je upravljao tužitelj predmetnog dana, a radi se o vozilu marke Citroen C5, [registarska oznaka], a kretali su se krajnjom lijevom trakom Zagrebačke avenije i to u koloni vozila. Tužitelj je počeo usporavati vožnju prilaskom do križanja gdje se nalazi hotel Antunović na spomenutoj aveniji, te se u jednom trenutku zaustavio u koloni vozila. Sjeća se da je ubrzo uslijedio udarac u stražnji dio vozila, no ne sjeća se da li se to dogodilo dok su bili u fazi zaustavljanja ili su već stajali na semaforu. Od siline udarca njihovo vozilo udarilo je u vozilo ispred njihovog. Ne zna koja su oštećenja nastala na vozilu tužitelja jer je bila fokusirana na dijete koje se nalazilo na stražnjem dijelu vozila. Nezgoda se dogodila u zimskom periodu. Ne sjeća se da li je bilo padalina, te se ne sjeća stanja kolnika. Drugi dan od nezgode tužitelj se žalio na bolove u leđima i vratnom dijelu kralježnice, a liječniku se javio tri - četiri dana poslije, a koji je utvrdio da je kod tužitelja nastupila ozljeda vratnog dijela kralježnice. Tužitelj zbog ove ozljede nakon posjeta liječniku je bio na bolovanju 2 - 3 tjedna, a pomoć i njegu mu je pružao sin, te gospođa koja nam čuva mlađe dijete. Ja sam isto tako zadobila ozljede u ovoj nezgodi, te smo zajedno išli na fizikalnu terapiju. U predmetnoj nezgodi osjetila jedan udarac u naše vozilo, a nakon toga sam čula još jedan udarac iza našeg vozila. Tužitelj je pred semaforom lagano kočio budući da se približavao križanju. Ne sjeća se da li je vozilo ispred njih naglo zakočilo. Ne sjeća se koje je svjetlo bilo uključeno na semaforu. Ne zna na kojoj udaljenosti od križanja je poduzeta radnja kočenja. Inače vozim i sama.

9. U svom iskazu svjedok BO navodi da je predmetnog dana bila suvozač u vozilu kojim je upravljao osiguranik tuženika MO marke Ford Focus, reg. oznake [registarska oznaka], a kretali su se lijevom kolnom trakom Zagrebačke avenije prema Trešnjevci od mogućih tri. Sjeća se da je bila gužva jer je padala kiša i promet je bio usporen. Kretali su se relativno malom brzinom, a ispred njih se kretalo vozilo tužitelja. Sjeća se da sam u jednom trenutku dok su još uvijek bili u laganom kretanju osjetila dva udarca i to udarac u stražnji dio našeg vozila, te udarac našeg vozila u vozilo tužitelja. No ne sjeća se koji je udarac bio prvi. Na njihovom vozilu oštećeni su prednji dio. Sjeća se da je hauba bila podignuta do pola i savijena, a na stražnjem dijelu je nastalo udubljenje gepek prostora. Nakon nezgode mi smo izašli iz vozila, te nisam uočila da bi netko bio ozlijeđen. Ne sjeća se da li je tužitelj ispred njih kočio svojim vozilom jer nije pratila prometnu situaciju. Od udarca na stražnji dio vozila njihovo se vozilo pomaknulo prema naprijed i u tom polijetanju je udarilo u vozilo tužitelja. Ne zna koliko je njihovog vozilo prije udarca bilo udaljeno od vozila tužitelja. Ne zna vremenski razmak između spomenuta dva udarca. Misli da se radi o sekundama. Pojašnjava navod u kojem je iskazala da je njihovo vozilo u fazi polijetanja udarilo u vozilo tužitelja, te je to iskazala kao logičan slijed da kada jedno vozilo udari u drugo kako je logično da to drugo vozilo udarac u vozilo ispred sebe, a da li sam je toga dana to vidjela navodi kako se ne sjeća. U svezi ove nezgode protiv njezinog supruga se nije vodio nikakav prekršajni postupak.

10. U svom iskazu svjedok JO navodi da je predmetnog dana bila suvozač u vozilu kojim je upravljao njezin suprug ĐO marke Ford Focus, a kretali su se krajnjom lijevom trakom Zagrebačke avenije i to u koloni vozila, te smo mi bili zadnji u koloni. On se kretao poprilično malom brzinom jer je toga dana padala kiša. Na udaljenosti od cca 500 m od semafora kod hotela Antunović na spomenutoj aveniji suprug je započeo radnju kočenja budući da se ispred njihovog vozila na tom istom semaforu zaustavila kolona vozila. Ne može tvrditi da se u tom trenutku već dogodila nekakva prometna nezgoda već su vozila bila zaustavljena jedno iza drugog. Nije pratila prometnu situaciju, no osjetila je kako je u jednom trenutku suprug udario u vozilo ispred sebe istovremeno kada je poduzimao i radnju kočenja. Ona za cijelo vrijeme vožnje i u trenutku naleta nije začula kočenje nekog drugog vozila već samo škripu kočnica našeg vozila. Kada je izašla iz auta uočila je spomenutu kolonu vozila na način da su se vozila u koloni doticala, odnosno bili su udareni, a to je zaključila po tome što je Ford vozilo koje se kretalo ispred njihovog vozila imalo oštećeno STOP svjetlo. Po izlasku iz vozila suprug i ona su razgovorom s ostalim putnicima provjeravali da li je itko ozlijeđen, no nije bilo ozlijeđenih osoba. Dok su bili na licu mjesta može reći da nije dolazila hitna pomoć. Na vozilu supruga oštećeno je prednje lijevo svjetlo.

11. U svom iskazu svjedok LO navodi kako je predmetnog dana upravljao je svojim osobnim vozilo marke Ford Focus reg. oznake [registarska oznaka], a kretao se iz smjera Jankomira prema gradu Ljubljanskom avenijom krajnjom lijevom trakom od moguće tri. Sa njim u vozilu bila je njegova supruga. Kretao se u koloni vozila, no ne sjeća se kojom brzinom. Toga dana padala je kiša i kolnik je bio sklizak. U jednom trenutku uočio je kako vozilo ispred njega koči, te je također počeo kočiti, no nije se uspio zaustaviti već je naletio na to vozilo i to više na njegovu desnu stranu, a radi se o vozilu Citroen 5. Tijekom vožnje nije razgovarao sa suprugom, a niti je pratio promet vozila iza sebe u retrovizoru već je gledao prema naprijed. U trenutku kada je uočio vozilo ispred sebe bio je od njega udaljen cca 5 - 6 metara. Na njegovom vozilu oštećeni su prednji i stražnji kraj budući da u trenutku kada je naletio na vozilo tužitelja na njega je naletjelo vozilo iza budući da je nastao lančani sudar. U tom sudaru bilo je ukupno četiri vozila i to dva vozila ispred njega i jedno vozilo iza. Nakon nezgode izašao iz vozila, te je otišao odmah do vozila tužitelja jer se u istom nalazilo dvoje malodobne djece, pa je išao pogledati da li su ozlijeđeni, no nitko nije bio ozlijeđen. Na tužitelju nije primijetio nikakvu ozljedu. Na lice mjesta je došla policija, platio je prekršajnu kaznu zbog ne držanja propisanog razmaka sa vozilom ispred sebe u visini od 800,00 kn. Ne sjeća se da li je vozilo ispred njega naglo zakočilo, odnosno bilo u kretanju ili je bilo zaustavljeno. Ne zna da li je vozilo ispred njega odbačeno na drugo vozilo. Ne sjeća se da je vozilo tužitelja od njegovog udarca pomaknulo se prema naprijed, ali se ne sjeća da li je udario u drugo vozilo. No sjeća se da je od naleta vozila na njegov stražnji dio sa svojim vozilom pomaknuo prema naprijed, time da je prethodno već bio naletio na vozilo tužitelja. Već od prvog naleta bio spojen sa vozilom tužitelja. Ne zna da li se od naleta vozila iza njega pomaknulo i vozilo tužitelja prema naprijed. Ne zna kojom brzinom se kretalo vozilo iza njega.

12. U svom iskazu svjedok AO navodi kako je predmetnog dana upravljao je službenim vozilom Opel Zafira u vlasništvu tvrtke Sobra d.o.o., a kretao se od zapada prema istoku krajnjom lijevom trakom od mogućih tri, a kretao se dozvoljenom brzinom od cca 50 - 60 km/h. Sa njim u vozilu bili su njegova supruga i dvoje djece. Nešto prije hotela Antunović zaustavio se u koloni vozila, te je iznenada osjetio udarac u stražnji dio vozila, no udarac nije bio jak i on je vozilo pomakao vrlo malo prema naprijed no nije udario u vozilo ispred sebe. Nije pratio prometnu situaciju u retrovizoru vozila, no desetak sekundi prije naleta uočio je VIP-ovo vozilo marke Citroen koje je naletjelo na njegovo vozilo. Ubrzo je na lice mjesta došla policija, a u svezi ove nezgode protiv njega nije vođen nikakav postupak, niti je platio kakvu kaznu. Na upit suda navodi kako ne može precizirati kojom brzinom se kretalo vozilo Citroen. Na njegovom vozilu nisu nastala nikakva ozbiljnija oštećenja već samo mala ogrebotina na stražnjem braniku. Ne sjeća koliko je udaraca osjetio tom prilikom, da li jedan ili dva. Djeca su mu nakon naleta počela plakati, te se fokusirao na njih. Nije pratio, a niti vidio prometnu situaciju iza vozila Citroen. Nije čuo škripu kočnica vozila iza sebe. Prometna nezgoda se dogodila u zimskom periodu, već je počeo padati mrak, a koliko se sjeća nije bilo padalina.

13. Iz prometnog vještva dipl. ing Gorana Husineca koje je prvotno provedeno samo na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja, a potom dopunjeno kombiniranim prometno medicinskim vještačenjem sa dr. Škavićem u kojem je vještak izračunao promjenu brzine na vozilu tužitelja, a vještak Škavić odgovorio na uzročno posljedičnu vezi između nastalih ozljeda štetnog događaja ovaj sud je utvrdio kako je u konkretnom slučaju došlo do višestrukog sudara osobnih automobila na južnom kolniku Zagrebačke avenije, na dijelu kolnika gdje je dozvoljena brzina 60 km /h, da se nezgoda dogodila u sumraku na mokrom asfaltu u gustom prometu, pri kiši, da su u nezgodi sudjelovalo vozilo marke Citroen C kojim je upravljao tužitelj, reg. oznake [registarska oznaka], drugo vozilo marke Ford Fokus kojim je upravljao osiguranik tuženika ČO, reg. oznake [registarska oznaka] i treće vozilo marke Ford Focus kojim je uspravljao ĐO, reg. oznake [registarska oznaka] četvrto vozilo marke Opel Zafira, kojim je upravljao AO, reg. oznake [registarska oznaka]. U smjeru kretanja vozila nalazi se prvo Opel. uza Opela Citroen smaknut malo u lijevo. Iza Citroena je spojen i malo podvučen ispod odbojnika crveni Ford koji je smaknut u desno u odnosu na Citroen. Iza crvenog Forda nalazio se u lijevo izmaknut plavi Ford. Krhotine koje su nastale uslijed sudara nalaze se ispod, tj. ispred položaja zaustavljenih vozila. Tragovi kočenja u zoni mjesta sudara nisu nastali. Sukladno fotografijama i iskazima slijedilo bi da je je sudar bio takav da je prvo bio zaustavljen Opel, a iza njega Citroen. Nakon što su se ta dva vozila zaustavila na zadnji dio Citroena naletio je Crveni Ford i nagurao Citroen na Opel. Iako iskazi sukladno ukazuju na navedeni slijed, napomena je da isti nisu sigurni u pogledu osjećaja da li je došlo do jednog ili više sudara, te postoji neslaganje glede iskazanih redoslijeda sudara. Fotografije ukazuju da je Ford smaknut tj. u desno zaustavljen u odnosu na Citroen. Međutim u odnosu na tako zaustavljena ova dva vozila sa lijeve strane tog preklopa se na zadnjoj strani Citroena uočavaju oštećenja, kako po svojoj naravi i sukladna ostalima nastalim na cijelom zadnjem dijelu vozila. Također sa desne strane konačnog preklopa se na prednjem dijelu crvenog Forda uočavaju oštećenja. Ona na Citroenu lijeva od konačnog preklopa sukladno onima desno na prednjem dijelu Forda, desno do konačnog preklopa, To znači da je nastao prvo sudar crvenog Forda sa Citroenom nakon toga se Citroen odbio i zaustavio na njega je ponovno naletio crveni Ford poguran od strane plavog Forda ali sada ne kao pun preklop, nego djelomičan, a što je vidljivo iz fotografija. Taj je sudar pomaknuo Citroen na Opel. Nije poznato gdje se odigrao prvi sudar. Misli da se odigrao najmanje 10 m ispred zaustavnog mjesta, kako bi se crveni Ford uspio desno bočno izmjestiti. To je po obimu bio manji sudar. Crveni Ford koji je bio kočen je naletio na stražnji dio zaustavljenog Citroena brzinom od najmanje 22,1 km/h. Citroen je odbačen i naguran na Opel od strane crvenog Forda brzinom od najmanje 6,5 km/h te je odgurnuo Opel prema naprijed. Zatim je plavi Ford naletio na crveni Ford brzinom od najmanje 23,4 km/h. Te ga je još jednom nabio na Citroen C5 brzinom od najmanje 13 km /h.. Citroen koji prije sudara nije bio intenzivno kočen se zaustavio vrlo blizu zaustavljenog Opela i nepoznato vrijeme nakon toga je zadnji dio Citroena naletio crveni Ford koji je bio kočen i koji je zadobio udarac od plavog Forda još dok se nije razdvojio od Cirteoena tj. dok je još bio podvučen ispod odbojnika Citroena. Nakon naleta crvenog Forda Citroen je bio poguran pod Opel. Vozač crvenog Forda udario je Citroen jer je držao premali sigurnosni razmak s obzirom na stanje kolnika i na svoje psihomotorne sposobnosti. Vozač plavog Forda je držao premali sigurnosni razmak jer kada je crveni Ford naglo zakočio potpomognut naletom na Citroen on nije stigao zakočiti. Prvo je nastao sudar crvenog Forda sa Citroenom. Citroen je odbačen u naprijed i lagano je udario u Opel.

14. Na navedeno vještvo stranke nisu imale prigovora, te je u podnesku od 21.05.2018. tuženik istakao da vještak nije izračunao promjenu brzinu, a da pri utvrđenim brzinama u samom vještvu proizlazi da tužitelj nije mogao zadobiti trzajnu ozljedu vrata, te da uslijed činjenice naleta vozila osiguranika tuženika na vozilu tužitelja tužitelj nije mogao biti ozlijeđen.

15. Navedeno u svom dijelu vještva potvrđuje i dr. Škavić koji navodi kako je tužitelj je stradao kao vozač osobnog automobila Citroen u lančanom sudaru koji se dogodio 19.01.2014. na kolniku Zagrebačke avenija kada je na zadnji kraj njegovog vozila naletio crveni Ford te je uslijed toga vozilo tužitelja odbačeno na vozilo koje se nalazilo ispred njega. Pregledom, tijekom kontrolnih pregleda i liječenja tužitelja utvrđena je ozljeda i postavljena dijagnoza-istegnuće mišića vrata tj. Trzajna ozljeda vrata. Iz nalaza i miljenja prometnog vještaka proizlazi za sudskomedicinskog vještačenja sljedeće. Crveni Ford koji je bio kočen je naletio na zadnji dio zaustavljenog Citroena brzinom od najmanje 22,1 km/h. Citroen je odbačen i naguran na Opel od strane crvenog Forda brzinom od najmanje 6,5 km/h i odgurnuo Opel prema naprijed. Kako je nalet crvenog Forda uslijedio na stražnji kraj zaustavljenog Citroena to je ostvarena promjena brzine vozila Citroen od najmanje 6,5 km/h. Pri utvrđenoj dinamici odigravanja predmetne prometne nesreće naletom dugog vozila straga uz ostvarenu promjenu brzine vozila tužitelja od najmanje 6,5 km tužitelj nije mogao zadobiti ozljedu u vidu istegnuća mišića vrata. Iz literaturnih je podataka poznato da promjena brzine vozila od 10 km/h predstavlja bezazlenu granicu opterećenja ispod kojih vrijednosti promjene brzine vozila niti jedna osoba u vozilu ne može zadobiti trzajnu ozljedu vrata.

Za dio dinamike odigravanja štetnog događaja kada je plavi Ford naletio na crveni Ford brzinom od najmanje 23,4 mm/h te ga još jednom nabio na Citroen brzinom od najmanje 13 km/h u prometom vještačenju nije izražena veličina vrijednosti ostvarene promjene brzine vozila Citroen.

16. Tužitelj je u podnesku od 25.04.2019. naveo kako je dio nalaza dr. Škavića neupotrebljiv jer prometni vještak nije izračunao promjenu brzine u trenutku naleta vozila osiguranika tuženika na vozilo tužitelja, pa stoga vještak nije niti mogao iznijeti svoj sud o uzročno posljedičnoj vezi između ozljeda tužitelja i štetnog događaja, a sa kojim zaključkom se slaže i ovaj sud, te je sačinio navedeni dio vještvo samo u dijelu u kojem vještak navodi kako je iz literaturnih je podataka poznato da promjena brzine vozila od 10 km/h predstavlja bezazlenu granicu opterećenja ispod kojih vrijednosti promjene brzine vozila niti jedna osoba u vozilu ne može zadobiti trzajnu ozljedu vrata.

17. Sa tim u vezi u svom usmenom očitovanju na ročištu od 19.11.2019. dipl. ing Goran Husinec je naveo kako je njegov zadatak bio utvrđivanja dinamike i nastanka prometne nesreće, pa je prema zadatku suda i postupio, te napravio naprijed navedeno. U ovom nalazu nije utvrđivao promjenu brzine i kretanje tijela sudionika kao što se utvrđuje u kombiniranom prometno sudsko medicinskom vještačenju. Na pitanje kolika je promjena brzine nastala na vozilu tužitelja nakon naleta vozila osiguranika tuženika brzinom od 22,1 km/h, navodi kao što je naveo u svom vještačenju na str. 6 pod točkom 5 da je crveni ford bio kočen te je naletio na zadnji dio zaustavljenog Citroena brzinom od oko 22,1 km/h te vozilo Citroen iz stanja mirovanja izbačenom brzinom od 8,35 km/h, a što je prikazano u kompjuterskom ispisu ispod navedenog prikaza. Međutim, mora navesti da je za kombinirano vještačenje vrlo bitno u kojem vremenu se dogodila ta promjena brzine, a kod dinamike nastanka je navedeno nebitno pa nije niti računao vrijeme niti porast ubrzanja tijela vozača odnosno putnika Citroena odnosno nije napravio vt dijagram jer to nije niti bio zadatak vještačenja. Kao što je naveo u kombiniranom vještačenju se detaljno promatra sudar dvaju vozila te se precizno izračunavaju promjene brzine u vremenu jer je upravo to zadatak kombiniranog vještačenja. U računanju dinamike nastanka izračun se bazira na cjelokupnoj dinamici odigravanja štetnog događaja, međutim rezultati moraju biti slični.

18. U svom usmenom očitovanju na ročištu od 11.02.2020. dr. Škavić je naveo kako u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 28. ožujka 2019. Zadatak vještačenja bio je da se na temelju med. dokumentacije u spisu i ranije provedenog prometno tehničkog vještačenja utvrdi da li je tužitelj kao vozač osobnog automobila u štetnom događaja mogao zadobiti ozljedu u vidu istegnuća mišića vrata. Želeći obrazložiti zaključak iz nalaza i mišljenja navodi kako je kod ovakvih vještačenja bitno voditi računa o dva elementa. Jedan je element utvrditi objektivizaciju tj. da li je objektivno utvrđena i opisana ozljeda, a s druge strane da li je u prometnoj nesreći ostvarena promjena brzine vozila one veličine koja dopušta mogućnost nastanka navedene ozljede vrata. U konkretnom slučaju pregledom 23. siječnja 2014. u KB Merkur dokazano je da je mišićje vrata napeto, što je dovoljan dokaz objektivno utvrđene i opisane ozljede vrata. S druge strane iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka koristio je podatak da je vozilo tužitelja naletom drugog vozila straga odbačeno brzinom od najmanje 6,5 km/h što ujedno predstavlja promjenu brzine vozila nedovoljnu za nastanak trzajne ozljede vrata. Radi navedenoga je proizašlo zaključno da pri utvrđenoj dinamici odigravanja štetnog događaja uz ostvarenu promjenu brzine od najmanje 6,5 km/h, a bez da je navedena maksimalna moguća promjena brzina vozila, navedeno kako tužitelj nije mogao zadobiti ozljedu u vidu istegnuća mišića vrata. Nakon što mu je predočeno iskaz prometnog vještaka u dijelu u kojem navodi da u svom nalazu nije utvrđivao promjenu brzine i kretanje tijela sudionika kao što se utvrđuje u prometno sudskomedicinskom vještačenju isto tako za kombinirano vještačenje je vrlo bitno u kojem vremenu se dogodila ta promjena brzine, a kod dinamike nastanka je navedeno nebitno, pa nije niti računao vrijeme niti porast ubrzanja tijela vozača, odnosno putnika Citroena, odnosno nije napravio VT dijagram, jer to nije niti bio zadatak vještačenju, vještake je naveo kako prometno tehnički nalaz sa mišljenjem na temelju kojega mu je naloženo izvršiti vještačenje nije podoban za ovakvu vrstu vještačenja, pa prema tome niti zaključci iz njegovog nalaza i mišljenja ne moraju biti realni.

19. U odnosu na promjenu brzine u svojoj pisanoj dopuni vještva od 21.07.2021. vještak dipl. ing. Goran Husinec je naveo kako je u ovom predmetu riječ o tri sudara. Prvo je na zadnji dio zaustavljenog Citroena naletio crveni Opel brzinom od najviše 22,1 km/h što je za posljedicu imalo promjenu brzine Citroena od najviše 8,3 km/h. Nakon toga Citroen je prednjim dijelom udario zaustavljeni Opel brzinom od najviše 6,5 km/h što je imalo za posljedicu promjenu brzine tipa čeonog suda od najviše 3,3 km/h. Nakon toga plavi Opel je naletio na crveni Opel koji je nabačen (novi pritisak) na zadnji dio Citroena i to je imalo za posljedicu promjenu brzine Citroena tipa sudara od zada, najviše 4,3 km/h.

20. U podnesku od 24.09.2021. tužitelj je naveo da iz predmetnog vještva proizlazi da je imenovani vještak prilikom vršenja izračuna koristio samo fotografije vozila iz prilazećega elaborata a sukladno kojima je i iznio svoje izračune koji kao takvi, prema mišljenju tužitelja, predstavljaju nedostatne podatke za točno i konkretno utvrđivanje promjene brzine vozila, već eventualno samo za okvirne izračune. S time u vezi, tužitelj predlaže da se na iduće ročište pozove imenovanog vještaka radi očitovanja, odnosno radi obrazlaganja kako je i na koji način utvrdio veličine iznesene svojim vještvom, da li iste predstavljaju točne i nedvojbene podatke te da li je za točne, konkretne i provjerljive izračune potrebno raspolagati određenom dokumentacijom, primjerice izvidima Štete, ponudama popravka, računima popravka i sl., temeljem kojih bi bilo moguće na tehnički provjerljiv način utvrditi promjenu brzine vozila.

21. U svom usmenom očitovanju na ročištu od 16.05.2025. vještak je naveo kako je vještački nalaz sačinio prema policijskim fotografijama u spisu i prema stanju spisu no obzirom da na današnjem ročištu tužitelj traži da sačini dopunu vještva na okolnost izvida štete koju je tuženik dostavio u spis u prilogu podneska od 21.12.2021. te da više nije potrebna niti dostava traženih računa moli rok od 8 dana kako bi sačinio pisanu dopunu vještva.

22. U pisanoj dopuni vještva od 01.10.2026. vještak je naveo dimenzije, i oštećenja osobnog vozila Citroen tužitelja: -dužina vozila 4829 mm -širina vozila:

1860 mm -visina vozila: 1491 mm -masa vozila: 1498 kg + 75 kg = 1573 kg. Prema novom stanju spisa Izvid štete str 183 na osobnom vozilu nastala su srednje teška oštećenja podnice. Dimenzije i oštećenja vozila Ford osiguranika tuženika: -dužina vozila 4152 mm -širina vozila: 1698 mm -visina vozila: 1430 mm -masa vozila: 1070 kg + 75 kg = 1145 kg Nastala su oštećenja prednjeg desnog dijela branika, blatobrana, putnog svijetla, veznog lima itd. Prema dostupnoj dokumentaciji koja se nalazi u spisu proizlazi da je vozilo osiguranika tuženika prvi puta udarilo svojim prednjim dijelom u vozilo Citroen tužitelja pri čemu je razlika brzina vozila u trenutku naleta iznosila oko: V = 35 km/h što je moguće ocijeniti iskustveno na temelju oštećenja vozila, njihove konstrukcije, starosti u trenutku nesreće kao i veličine sudarne plohe. ∆v = (1+k) x v x 2 1 1 m + = 1.3 x 9.7 x 1145 1145+1573 = 5.3 m/s = 19,1 km/h Ova promjena brzine trajala je oko 0,12 sec te je izazvala trenutno ubrzanje tijela tužitelja za: b= t v = 5.3 0.12 = 44.2 m/sec2 ili 4.5 gravitacije.

23. U podnesku od 26.11.2025. tuženik je naveo kako ističe primjedbe na dopunu prometnog vještačenja po dipl. ing. Goranu Husincu kojeg predlaže pozvati na iduće ročište kako bi se usmeno očitovao na prigovore tuženika. Nastavno na podnesak tužitelja, samo u slučaju da vještak ostane kod svog nalaza o promjeni brzine od 19,1 km/h, tuženik ističe da nije potrebno provoditi vještačenje po vještaku sudske medicine, budući bi u tom slučaju uzročna veza između štetnog događaja i nastalih ozljeda bila nesporna. Tuženik smatra da je vještački nalaz nepotpun budući se u konkretnom slučaju radilo o 3 udara kojom prilikom nije izgledno da je podnica prtljažnika ( temeljem koje vještak mijenja svoj prvotni nalaz) oštećena isključivo u nalet vozila osiguranika tuženika na vozilo tužitelja. Na oštećenje podnice je doprinio i udar plavog Ford Focusa na vozilo osiguranika tuženika, a o čemu se vještak uopće ne očituje. Tuženik također napominje da je vještak u svom prvotnom nalazu i mišljenju od 21.7.2021 god. jasno naveo da je promjenu brzine odredio temeljem usporedbi oštećenja na sličnim vozilima iz najnovijih kataloga koji se koriste za tu svrhu. Pritom nije niti naveo da mu je potreban bilo kakav izvid štete nego je jasno naveo da se procijenjeni obim oštećenja postiže za brzinu vozila osiguranika tuženika koja je u trenutku sudara veća od brzine Citroena za najviše 22,1 km/h. Tada je za svoj nalaz tvrdio da je točan i temeljen na detaljnoj analizi sudarnog procesa ( dopuna od 5.10.2023 god. ) da bi u konačnici na zahtjev tužitelja izračunao i promjenu brzine temeljem izvida štete kojim je već raspolagao prilikom dopune od 5.10.2023 god. Stoga, tuženika zanima kolika je uistinu bila promjena brzine na vozilu tužitelja nastala kao posljedica udara osiguranika tuženika, uvažavajući okolnost da je u konkretnom slučaju došlo i do još jednog udara nakon navedenog.

24. U svom usmenom očitovanju na ročištu od 08.05.2026. vještak dipl. ing. Goran Husinec je naveo kako u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja te kod svih njegovih dijelova. Svoj prvobitni nalaz i mišljenje radio je temeljem stanja spisa koje stanje je bilo u trenutku pisanja nalaza. Nakon navedenog tužitelj je pribavio druge dokaze koji su ukazivali da je sudar bio znatno jači pa sam svoju dopunu nalaza i mišljenja radio na temelju novonastale dokumentacije u spisu. Navedena oštećenja koja su naknadno dostavljena u spis ukazuju da je jedino do takvih oštećenja moglo doći prilikom udarca vozila osiguranika tuženika. Naravno da su na oštećenja doprinijeli svi udarci, međutim, dominantan udarac je bio udarac vozila osiguranika tuženika. Kao što je napisao u svom nalazu i mišljenju, promjena brzine nastala naletom vozila osiguranika tuženika je iznosila 19,1 km/h kao što je to navedeno u dopuni nalaza i mišljenja.

25. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vještvo dipl. ing. Gorana Husineca u pogledu opisa dinamike nastanka samog štetnog događaja, izračuna promjene brzine temeljem naknado dostavljenog izvida štete tuženika i sva usmena očitovanja obzirom su ista sačinjena objektivno i stručno sukladno pravilima prometne struke, temeljem postojeće dokumentacije u spisu do trenutka vještačenja, a vještak je tijekom postupka argumentirano otklonio sve prigovore stranaka.

26. Sukladno čl. 34. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20 85/22, 114/22, 133/23.) sudionici u prometu dužni su postupati u skladu sa znakovima i naredbama ovlaštenih osoba, propisima o prometnim pravilima te prometnim znakovima postavljenim na cesti. Sukladno čl. 37 istog Zakona vozač je dužan vozilo držati na takvoj udaljenosti od drugih vozila u prometu da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge okolnosti prometa, ne izazove opasnost i ne ometa druge vozače.

27. Sukladno čl. 43 istog Zakona Vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač je dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Sukladno čl. 44 istog Zakona prije obavljanja radnji vozilom iz članka 43. ovoga Zakona, vozač je dužan druge sudionike u prometu jasno i pravodobno upozoriti o svojoj namjeri, dajući im znak pomoću pokazivača smjera i stop svjetla ili, ako oni ne postoje, odgovarajući znak rukom.

28. Sukladno čl. 51 vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti.

29. Analizirajući iskaze stranaka i saslušanih svjedoka i tužitelja ovaj sud je utvrdio sud je utvrdio kako je u konkretnom slučaju došlo do višestrukog sudara osobnih automobila na južnom kolniku Zagrebačke avenije, na dijelu kolnika gdje je dozvoljena brzina 60 km /h, da se nezgoda dogodila u sumraku na mokrom asfaltu u gustom prometu, pri kiši, da su u nezgodi sudjelovalo vozilo marke Citroen C kojim je upravljao tužitelj, reg. oznake [registarska oznaka], drugo vozilo marke Ford Fokus kojim je upravljao osiguranik tuženika ČO, reg. oznake [registarska oznaka] i treće vozilo marke Ford Focus kojim je uspravljao ĐO, reg. oznake [registarska oznaka] četvrto vozilo marke Opel Zafira, kojim je upravljao AO, reg. oznake [registarska oznaka] na način da je Crveni Ford koji je bio kočen naletio na stražnji dio zaustavljenog vozila tužitelja Citroen brzinom od najmanje 22,1 km/h, potom je Citroen odbačen i naguran na Opel od strane crvenog Forda brzinom od najmanje 6,5 km/h te je odgurnuo Opel prema naprijed. Zatim je plavi Ford naletio na crveni Ford brzinom od najmanje 23,4 km/h. Te ga je još jednom nabio na Citroen C5 brzinom od najmanje 13 km /h. Citroen koji prije sudara nije bio intenzivno kočen se zaustavio vrlo blizu zaustavljenog Opela i nepoznato vrijeme nakon toga je zadnji dio Citroena naletio crveni Ford koji je bio kočen i koji je zadobio udarac od plavog Forda još dok se nije razdvojio od Citroena tj. dok je još bio podvučen ispod odbojnika Citroena. Nakon naleta crvenog Forda Citroen je bio poguran pod Opel, a da je vozilo osiguranika tuženika prvi puta udarilo svojim prednjim dijelom u vozilo Citroen tužitelja pri čemu je razlika brzina vozila u trenutku naleta iznosila oko: V = 35 km/h pri promjeni brzine od 19,1 km/h.

30. Obzirom da opis dinamike nastanka događaja od strane svjedoka i tužitelja odgovara opisu iste u vještačkom nalazu sud je iskazima istih poklonio vjeru kao objektivnim i u međusobnom suglasju osim u pogledu redoslijeda naleta, a koji je vještak jasno obrazložio u svom vještvu i pisanim dopunama sukladno priležećim fotografijama te jasno utvrdio kako je prvo je nastao sudar crvenog Forda kojim je uspravljao osiguranik tuženika sa Citroenom kojim je upravljao tužitelj. Citroen je odbačen u naprijed i lagano je udario u Opel, a da je osiguranik tuženika udario Citroen jer je držao premali sigurnosni razmak s obzirom na stanje kolnika i na svoje psihomotorne sposobnosti, kao i vozač plavog Forda jer kada je crveni Ford naglo zakočio potpomognut naletom na Citroen on nije stigao zakočiti.

31. Iz navedenog slijedi kako je predmetnu nezgodu zasigurno skrivio osiguranik tuženika zbog nedržanja propisanog razmaka kada je ZO upravljajući vozilom reg. oznake [registarska oznaka] naletio na zaustavljeno vozilo tužitelja brzinom od najmanje 21 km/h a što je ujedno i prvi kontakt u nezgodi i potom je vozilo tužitelja odbačeno na vozilo ispred sebe, da b potom uslijedio nalet crvenog Forda na vozilo tužitelja u nešto manjoj brzini od 13 km/h, a čime su oba vozača koja su naletila na vozilo tužitelja postupila protivno citiranim odredbama ZOSPC-a jer isu prilagodili vožnju uvjetima i stanju na cesti. Budući da se nalet vozila osiguranika tuženika na vozilu tužitelja dogodio pri promjeni brzine od 19 km/h, a iz dijela vještva dr. Škavića zaključuj se kako ozljeda istegnuća mišića vrata može nastati u ovakvoj dinamici predmet nezgode pri svim brzinama iznad 10 km/h to je razvidno kako postoji jasna uzročno posljedična veza između ozljeđivanja tužitelja i predmetnog štetnog događaja.

32. Nadalje u odnosu na međusobne prigovore stranaka o nepravovremenom predlaganju kombiniranog vještačenja i dostavi izvida štete nakon zaključenja prethodnog postupka potrebno je navesti kako je tuženik još u odgovoru na tužbu predložio provođenja kombiniranog vještačenja, a tužitelj na pripremnom ročištu provođenje prometnog vještačenja obzirom na osporenu dinamiku događaja i uzročnu vezu. Što se tiče dostavljenog izvida štete od strane tuženika za potrebe kombiniranog vještačenja riječ je o zajedničkoj dokumentaciji stranaka, koju je sam vještak trebao zatražiti odmah prilikom preuzimanja spisa, a tuženik je po tom traženju dostaviti u spis za potrebe navedenog dokaza, a obzirom je vještak istu zatražio tek nakon što je prethodni postupak odavno zaključen, navedeno se ne može pripisati krivnji tužitelja i njegovoj prekluziji prava na dostavu tog dokumenta kako to pogrešno smatra tuženik.

33. Na okolnost osnovanosti i visine zahtjeva sud je iz vještva dr. UO utvrdio kako je tužitelj rođen 1968. godine, dana 19.1 2014., stradao u prometnoj nesreći i tom prilikom zadobio istegnuće vratne kralješnice zbog koje mu je medicinska pomoć pružena u KB Sestre Milosrdnice te mu je postavljena dijagnoza trzajne povrede vrata i natučenje glave, postavljena imobilizira Schanzovim ovratnikom, upućen na liječenje kod kuće. Subjektivno se žali na povremene bolove u vratu kod rada za stolom i položaja glave te jutarnju ukočenost kao i škljocanje prilikom zakretanja glave u stranu. Navodi da do tada i kasnije nije imao slične ozljede. Tužitelj je trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana. Srednje jaki bolovi potrajali su 8 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 30 dana. Povremeni manji bolovi javljaju se i danas i kao takovi ulaze u pojačane napore. Pretrpio je primarni kratkotrajni strah jačeg intenziteta u trajanju do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje. U toku daljeg liječenja bio je prisutan tzv. sekundarni strah i to jači 2 dana, srednji 3 dana i manji 4 dana. Kasni strah slabijeg intenziteta kumulativne naravi u trajanju Od 30 dana bio je prisutan radi brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah Od učešća u prometu radi mogućih novih ozlojeđivanja. Kod tužitelja je zbog zglobno- ligamentrane ozljede na tri dinamička nivoa VK o kojoj svjedoči nalaz FSVK došlo do smanjenja životne aktivnosti za 4% trajno. Shodno ovom postotku imenovani će morati ulagati pojačane napore. Dok se nalazio na kućnom liječenju bila mu je potrebna pomoć i njega druge osobe po 2 sata dnevno kroz 14 dana jer je nosio imobilizaciju, a radi nabave i pripreme hrane, higijenske obrade te pomoći kod svih težih svakodnevnih aktivnosti.

34. Ovaj sud u cijelosti je prihvatio vještvo dr. UO kao objektivno i stručno budući da je sačinjeno temeljem postojeće dokumentacije u spisu, nakon pregleda tužitelja i uvida u zdravstveni karton, te imajući u vidu da su vještaci na jasan i transparentan način utvrdili vrste ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnoj nezgodi, da između predmetnih ozljeda i štetnog događaja postoji jasna uzročno posljedična veza, te da je ocjena kvalifikatornih okolnosti donesena je temeljem navedenog sukladno stručnom znanju i dugogodišnjem kliničkom iskustvu.

35. Isto tako ovdje je potrebno navesti, a vezano za navode tuženika da se vještak mora očitovati koju težinu povrede je tužitelj zadobio jer je isto bitno radi ocjene pripada li tužitelju pravo na novčanu naknadu i koliko, a sve prema Medicinskoj skali sa stupnjevima težine povrede prava osobnosti (povrede prava na tjelesno i /ili duševno zdravlje), stav je ovoga suda da je obveza vještaka izraditi nalaz i mišljenje u skladu s pravilima medicinske struke i zadatkom suda time da sud nije ovlašten određivati metodologiju i pristup vještačenju jer sud ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem iz područja medicine. Sud prilikom ocijene pripada li tužitelju pravo na pravičnu novčanu naknadu i koliko ista iznosi vodi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom, a na osnovi čl. 1100. st. 2. ZOO-a. Kako je vještak u svom nalazu i mišljenju dao ocjenu o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli i straha koje su jedan od potrebnih elemenata za ocjenu suda i jedine su iz područja medicinske struke, to je stav ovoga suda da je takva prigovor tuženika da je vještak morao dati odgovor na pitanje koju težinu povrede je tužiteljica zadobila ocijenjen neosnovanim. Prijedlog tuženika da vještak prilikom izrade nalaza i mišljenja treba koristiti Međunarodnu klasifikaciju bolesti te Međunarodnu klasifikaciju funkcioniranja, invalidnosti i zdravlja ovaj sud nalazi neprihvatljivim obzirom da sud nije ovlašten određivati metodologiju i pristup vještačenju i to iz razloga jer sud ne raspolaže potrebnim stručnim znanjem iz područja medicine te je na temelju odredbe čl. 250. ZPP-a proveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku neurokirurgu, koji je koristio potrebno stručno znanje i iskustvo te je nalaz i mišljenje izradio u skladu s pravilima medicinske struke. Također je potrebno navesti da nije zadatak vještaka u parnicama radi naknade (neimovinske) štete odgovoriti na pitanje je li tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti (u konkretnom slučaju pravo na tjelesno i duševno zdravlje), obzirom da ocjenu o tome daje sud, koji se pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade, rukovodi jačinom i trajanjem povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, NN br. 35/05 i 41/08). Dakle, iako je pravni temelj za dosudu pravične novčane naknade povreda prava osobnosti kao neimovinska šteta (čl. 1046. ZOO), fizičke boli, duševne boli i strah su kriteriji (mjerila) koji zajedno s ostalim okolnostima slučaja iz čl. 1100. ZOO utječu na ocjenu suda je li tužiteljevo pravo osobnosti povrijeđeno u toj mjeri da zbog toga tužitelj, kao oštećenik, ima pravo na isplatu pravične novčane naknade.

36. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

37. Prilikom donošenja odluke o visini naknade neimovinske štete nastale uslijed povrede prava osobnosti tužitelja sud je uzeo u obzir narav i karakter zadobivene ozljeda, činjenicu da je tužitelja zbog zadobivenih ozljeda medicinski obrađen po specijalistu kirurgu, da je zadobio istegnuće vratne kralješnice zbog čega mu je ordiniran Schanzov ovratnik, da je kod pregleda vjšetaka utvrđeno da su kretnje u vratu ograničene i terminalno bolne i što usprkos liječenju ozljeda kod tužitelja su zbog zglobno-ligamentarne ozljede na tri dinamička nivoa VK o kojoj svjedoči FSVK nalaz te će tužitelj i tom obimu morati ulagati pojačane napore u svom životu, iz čega je razvidno da tužitelj trpi fizičke bolove i strah određenog intenziteta i trajanja, a kako to nedvojbeno proizlazi iz predmetnog vještva, a imajući u vidu i starost tužitelja (rođen 1968.).

38. Slijedom navedenog, a uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, a sukladno čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08) i čl. 223. ZPP- a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 EUR.

39. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 EUR.

40. Slijedom navedenog, a imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužitelja u omjeru od 4%, a koje su posljedica predmetne nezgode, a u kojem će isti morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 800,00 EUR-a, no kako tužitelj za ovu vrstu štete potražuje manji iznos od svega 700,00 EUR to mu je isti priznat u cijelosti.

41. Na okolnost pružanja pomoći i njege sud je iz predmetnog vještva utvrdio kako je tužiteljici bila potreba tuđa pomoć u trajanju od ukupno 140,00 sati.

42. Budući da se inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužitelj mogla pružiti takvu uslugu, sud je imajući u vidu tužitelj tijekom postupka naveo kako su mu pomoć i njegu pružali ukućani, a ne profesionalne osobe, koje inače plaćaju trošak poreza i doprinosa, u nedostatku drugih dokaza ovaj sud je ocijenio da je to 5,00 EUR po satu, te da bi tužitelju po ovoj osnovi pripadala pravična novčana naknada u iznosu od 140,00 EUR, no kako tužitelj konačnim zahtjevom za ovu vrstu štete potražuje manji iznos od svega 126,00 EUR, to mu je isti priznat u cijelosti, a u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a.

43. Slijedom naprijed navedenog tužitelju je dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u ukupnom iznosu od 2.626,00 EUR, no kako tužitelj konačnim zahtjevom potražuje iznos od 3.026,00 EUR, to je isti odbijen u preostalom dijelu od 400,00 kao prekomjerno zatraženim, a sve to sa zakonskom zateznom kamatom na osnovi čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 ) počev od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 03.06.2014. do isplate, i to do 31. srpnja 2015. sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a, od 1. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. sukladno odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima NN br. 78/15.), a od 01. siječnja 2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22).

44. Naime, sukladno čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 ) propisano je da je osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako se odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili utemeljeni odgovor na sve točke iz ovršnog zahtjeva u slučaju da su odgovornost za naknadu štete i visina šteta sporne.

45. Odredbom čl. 4 istog zakona propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1 oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Obzirom da je navedena odredba ZOOP lex specijalis u odnosu na odredbama u kamatama ZOO-a tužiteljici pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. 18.07.2023. bez obzira radi li se o naknadi novčane ili ne novčane štete. Iz odštetnog zahtjeva razvidno je da je tužitelj tuženiku dostavio cjelokupnu dokumentaciju, a da je isti zahtjev podnesen 03.06.2014. čime obveza tuženika prema tuženiku dospijeva.

46. Naime kada bi se tijek zateznih kamata prekidao samim tuženikovim očitovanjem na oštećenikov oštećenih zahtjev tada bi institut zateznih kamata na imovinsku štetu u ovakvim postupcima bio potpuno nesvrsishodan, pa je stoga tužitelju zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć dosuđena od navedenog datuma do isplate, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I. i II.

47. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154 st. 3. ZPP u svezi odredbe čl. 155. ZPP-a, slijedom kojih je tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka za slijedeće parnične radnje: za sastav odštetnog zahtjeva 200,00 EUR, za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav podneska od 03.03.2015., 26.04.2018., 12.07.2018., 25.04.2019., 19.02.2020., 24.09.2021., 08.10.2021., 15.02.2022.

03.11.2023., 05.02.2024., 04.11.2024., 27.01.2025., 08.10.2025., 27.10.2025. 200,00 EUR za svaki podnesak, za pristup na ročište 07.10.2015., 21.10.2016., 20.02.2017., 24.05.2017., 08.09.2017., 11.12.2018., 19.11.2019., 11.02.2020., 13.12.2021. 20.05.2022., 05.02.2025., 16.05.2025., 09.02.2025., 08.05.2025. 200,00 EUR za svako ročište, za ročište od 06.11. 2024, 520,00 EUR (50%nagrade iz Tbr. 7. toč. 1. Tarife jer je isto odgođeno prije raspravljanja, a u smislu Tbr. 9. toč. 5. Tarife) ukupno 5.850,00 EUR, sve uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 1.462,50 EUR, a na osnovi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42., kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 71,67 EUR i presudu u iznosu od 80,00 EUR, a na osnovi Zakona o sudskim pristojbama. ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 i 26/03, u daljnjem tekstu: ZSP), time da mu nije dosuđen trošak sastava podneska od 26.07.2017. i 13.06.2022. jer u istima tužitelj ne iznosi nikakve nove činjenice niti predlaže dokaze, te su isti bili nepotrebni za predmetni postupak.

48. Nadalje tužitelju je dosuđen trošak nužnog medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, prometnog vještačenja od 199,08 EUR i 300,00 EUR, dopuna istog od 150,00 EUR i pristupa vještaka na ročište od 33,18 EUR i 31,18 EUR.

49. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednost boda, kao i uspjeh stranaka u sporu prema konačnom zahtjevu iz podneska od 27.10.2025. od 3.026,00 EUR i to tužitelja u iznosu od 93,39%, (u osnovi 100% i visini od 86,78 %-dosuđeni iznos od 2.626,00 EUR i podijeljen sa konačnim zahtjevom od 3.026,00 EUR, pa kad se zbroj navedena dva postotka podijele sa 2 dobije se postotak od 93,39%), a tuženika u omjeru od 6,61 % (visina 13,22 % podijeljena sa 2) pa kad se od uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika, tužitelj je u postupku uspio u omjeru od 86,78%.

50. Slijedom navedenog tužitelju je sukladno čl. 154.st. 3. i čl. 155. ZPP-a u dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 7.490,05 EUR time da mu je trošak medicinskog i prometnog vještačenja, pisanih dopuna i usmenog saslušanja vještaka dosuđen bez obzira na uspjeh u sporu, dok je tuženik zbog svega navedenog u cijelosti odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška, pa je slijedom navedenog valjalo u pogledu parničnog troška stranaka odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom III i IV.

51. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužitelja odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN broj 78/15), a počev od donošenja ove presude, tj. 15. srpnja 2026.do isplate.

U Zagrebu, 15. srpnja 2026. godine

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa iste. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu-80,00 EUR

2. pun. tuženika