REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice 1
Poslovni broj: Kž-265/2026-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Kornelije Kallay Blažeković kao predsjednice vijeća te Gordane Paljevec i Tihane Bokan, kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog ŠM zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog ŠM protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu broj Kov-234/2026 od 2. srpnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Žalba okrivljenog ŠM odbija se kao neosnovana .
Obrazloženje
1. Pobijanim, uvodno navedenim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, nakon podignute optužnice zbog kaznenog djela iz članka 326. stavka 1. KZ/11, pod točkom I. izreke je okrivljenom ŠM produljen istražni zatvor iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/11., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24., 72/25. i 13/26.; dalje: ZKP/08). Pod točkom II. izreke je određeno da se okrivljenom u istražni zatvor uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 26. lipnja 2026. pa nadalje.
2. Pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni ŠM po branitelju Stjepanu Večeri, odvjetniku iz Zagreba, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i ukine istražni zatvor, podredno da se odrede blaže mjere i omogući okrivljenom povratak u Republiku Srbiju.
3. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavka 1. u svezi s člankom 495. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
4. Žalba nije osnovana.
5. Žalitelj ističe počinjenje bitne povrede odredaba kaznenog postupka no ne navodi o kojoj se bitnoj povredi radi i u čemu se sastoji niti se to može razabrati iz sadržaja žalbe.
6. Žalitelj osporava postojanje osnovane sumnje na počinjenje terećenog kaznenog djela navodeći da nije znao da se radi o ilegalnom prijevozu migranta, da ih je namjeravao odvesti u policiju ali da je zbog prijetnji organizatora svejedno nastavio s vožnjom odnosno prijevozom istih. Osporava da bi bio nedostupan u slučaju puštanja na slobodu jer bi se odazvao svakom pozivu, a i do sada je surađivao s policijom. Posebno ukazuje da ima kreditne obveze koje u slučaju zadržavanja u istražnom zatvoru neće moći podmirivati, jedini skrbi o dvoje maloljetne djece koja su sada sa susjedima. Smatra da su njegova djeca kolateralne žrtve i da bi sud, imajuću u vidu Konvenciju o pravima djeteta trebao donijeti odluku koja je u najboljem interesu njegove djece.
7. Protivno prigovoru žalitelja, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da na temelju prikupljenih dokaza koji su pobrojani i naveden je sadržaj obrane okrivljenika i koji su rezultirali podizanjem optužnice, proizlazi relevantan stupanj osnovane sumnje kao općeg uvjeta za primjenu mjere istražnog zatvora. Nadalje je za ukazati žalitelju da u ovoj fazi postupka i odlučujući o istražnom zatvoru, optužno vijeće razmatra dokaze po sadržaju kakav jest a vrijednosnu ocjenu dokaza, pa tako i obrane okrivljenika, je ovlašteno dati samo raspravno vijeće nakon kontradiktornog raspravljanja.
7.1. Nadalje, protivno i tom prigovoru, i po ocjeni ovoga suda, postoje posebne okolnosti koje upućuju na realnu i razumno predvidivu opasnost od bijega i time nedostupnost pravosudnim tijelima Republike Hrvatske. Naime, okrivljenik je državljanin Republike Srbije gdje mu je prebivalište i obitelj dok za Republiku Hrvatsku nije ničime vezan, na teritoriju Republike Hrvatske nema niti prebivalište niti boravište niti imovine, a niti je s Republikom Hrvatskom povezan obiteljskim ili poslovnim vezama. Uz navedeno se cijenila propisana kazna za ovo kazneno djelo u trajanju od jedne do osam godina što može biti dodatan motiv za napuštanje teritorija Republike Hrvatske, a imalo se u vidu i da je okrivljenik državljanin Republike Srbije koja nije članica Europske unije pa je nemoguća primjena europskog uhidbenog naloga kao što Republika Srbija ne izručuje svoje državljane. Stoga je u svrhu prevencije opasnosti od bijega pravilno produljen istražni zatvor iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08.
8. Jednako tako, prvostupanjski sud je imao u vidu odredbu članka 95. stavka 1. ZKP/08 te je razmotrio može li se svrha koja se želi postići istražnim zatvorom ostvariti blažim mjerama. Imajući u vidu sve gore navedeno, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, značaj i kvaliteta utvrđenih okolnosti ukazuju na realnu i razumno predvidivu opasnost da bi puštanjem na slobodu okrivljenik napustio teritorij Republike Hrvatske čime bi postao nedostupan pravosudnim tijelima, slijedom čega je pravilno utvrđeno da se svrha koja se želi postići istražnim zatvorom ne može ostvariti mjerama opreza kao blažim mjerama, kako se to neosnovano predlaže u žalbi, a tako niti jamstvom.
9. U odnosu na navode u žalbi da su djeca okrivljenika kolateralne žrtve, da se treba imati u vidu interes djece sukladno Konvenciji o pravima djeteta, treba ukazati da svako lišenje slobode utječe na obitelj i nemogućnost privređivanja i to je jedna od negativnih posljedica lišenja slobode. Nadalje, Konvencija o pravima djeteta se primjenjuje u situacijama kada su djeca ili počinitelji ili žrtve, a u konkretnom slučaju se ne radi o takvoj situaciji pa su ti navodi neosnovani.
10. Ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. ovaj sud nije utvrdio da bi na štetu okrivljenika bio povrijeđen kazneni zakon, odluka je donesena po ovlaštenom tijelu te nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08.
11. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08.
Velika Gorica, 14. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Kornelija Kallay Blažeković
