Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-168/2026-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Renata Miličević kao predsjednice vijeća, te Irene Kvaternik i Siniše Pleše kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optužene BS, zbog kaznenog djela protiv imovine

– krađe – iz članka 228. stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 , 61/15, 101/17 - u daljnjem tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Splitu broj K-185/2019 od 17. studenog 2025. podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, u sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se optužena BS za kazneno djelo protiv imovine – krađe – iz članka 228. stavak 1. KZ/11 zbog kojeg je prvostupanjskom presudom proglašena krivom, na temelju članka 228. stavak 1. KZ/11 osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci.

II. Uslijed odluke pod točkom I., na temelju članka 54. KZ/11 optuženoj BS se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 17. siječnja 2023. do 22. veljače 2023.

III. U ostalom dijelu prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Splitu proglasio je krivom optuženu BS zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine – krađe - iz članka 228. stavak 1. KZ/11 te ju, na temelju članka 228. stavak 1. KZ/11 osudio na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, na temelju članka 56. KZ/11 izrečena je uvjetna osuda na način da kazna zatvora neće biti izvršena ukoliko optuženica u vremenu provjeravanja od 5 (pet) godina ne počini novo kazneno djelo.

2. Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11.,121/11., 91/12. - Odluka i Rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17.,126/19., 84/21., 114/22., 114/23., 36/24. i 72/25 dalje: ZKP) dosuđen je imovinskopravni zahtjev oštećenici MS, OIB [osobni identifikacijski broj] u iznosu od 242,88 eura (dvjestočetrdesetdva eura i osamdesetosam centi) – (u kunskoj protuvrijednosti 1.830,00 kn), te je naloženo optuženoj isplatiti navedeni iznos oštećenici MS u roku 30 (trideset) dana po pravomoćnosti presude.

3. Na temelju članka 148. stavak 1. u svezi s člankom 145. stavak 2. točka 6. ZKP optuženica je dužna naknaditi paušalne troškove kaznenog postupka u iznosu od 100,00 eura (sto eura) u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

4. Protiv navedene presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni, s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da optuženicu osudi na kaznu zatvora.

5. Odgovor na žalbu nije podnesen.

6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

7. Žalba državnog odvjetnika je osnovana.

8. Državni odvjetnik u žalbi navodi da prvostupanjski sud nije pridao dovoljan značaj činjenici da je optuženica višestruko osuđivana osoba koja je u vrijeme počinjenja predmetnog kaznenog djela već bila pravomoćno osuđena za kazneno djelo presudom suda u Veneciji broja 505/2015 od 16. veljače 2015. Evidentno je kako ta osuda, kao ni kazneni postupak u tijeku očito nisu utjecali na optuženicu da uskladi svoje ponašanje s pravnim propisima jer se uskoro ponovno javila kao počiniteljica više kaznenih djela. Pored istaknute činjenice da je optuženica osuđivana osoba i da se kontinuirano javlja kao počiniteljica kaznenih djela, za istaknuti je kako je sud pogrešno cijenio okolnost da je ista priznala počinjenje kaznenog djela kao olakotnu. Naime, kod činjenice postojećih materijalnih dokaza u spisu, priznanje okrivljenice, niti paušalno izjavljeno kajanje, nije značajno doprinijelo utvrđenju činjeničnog stanja, ni trajanju postupka, dok se "korektno držanje pred sudom", ne bi trebalo posebno honorirati kao olakotna okolnost, već bi isto trebalo predstavljati standard u svakoj sudnici. Slijedom navedenog, osobito uvažavajući vrstu i težinu kaznenog djela te ličnost optuženice smatra da izrečena uvjetna osuda u konkretnom slučaju nije prikladna da utječe na imenovanu da ubuduće ne čini kaznena djela, a niti se ovako izrečenom sankcijom može očekivati pozitivan učinak na druge, potencijalne počinitelje takvih i sličnih kaznenih djela, pa izrečena uvjetna osuda neće ostvariti svrhu na planu specijalne i generalne prevencije.

9. U pravu je državni odvjetnik da je prvostupanjski sud precijenio značaj olakotnih okolnosti, a otegotne nije pravilno vrednovao.

10. Naime, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio olakotno na strani optuženice da je ista priznala počinjenje kaznenog djela i izrazila iskreno kajanje. Nije u pravu državni odvjetnik da navedene okolnosti prvostupanjski sud pogrešno cijeni olakotnim jer njeno priznanje i kajanje obzirom na dokaze u spisu nije značajno doprinijelo utvrđenju činjeničnog stanja. Protivno istaknutim žalbenim prigovorima, priznanje kaznenog djela i izraženo iskreno kajanje zbog počinjenog ukazuje na odnos počinitelja prema počinjenom kaznenom djelu kojim pokazuje samokritičnost i uvid u vlastito protupravno postupanje, te navedena okolnost nije u vezi sa stanjem dokaza u spisu, kako to pogrešno tumači državni odvjetnik.

11. U pravu je državni odvjetnik da je prvostupanjski sud podcijenio značaj otegotnih okolnosti imajući u vidu da je optuženica prema podacima izvatka iz kaznene evidencije višestruko osuđivana osoba zbog kaznenih djela protiv imovine i to uglavnom zbog kaznenih djela krađe, pa je riječ o specijalnoj povratnici koja je sklona činjenju kaznenih djela krađe. Prema podacima u spisu optuženica je pravomoćno osuđivana presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K -1484/18, pravomoćne 26.10.2018. zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11 i kaznenog djela računalne prijevare iz članka 227. stavak 1. KZ, te joj je izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci uz rok kušnje od 4 godine, presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-52/19, pravomoćne 12.11.2019. zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11, za koje joj je izrečena bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od 10 mjeseci koja je zamijenjena radom za opće dobro na način da se jedan dan zatvora mijenja s dva sata rada i kojom su izrečene mjere oduzimanja predmeta i oduzimanje imovinske koristi i presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj K-973/19, pravomoćne 26.11.2019. zbog kaznenog djela krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11, za koje joj je izrečena bezuvjetna kazna zatvora u trajanju od 5 mjeseci koja je zamijenjena radom za opće dobro na način da se jedan dan zatvora mijenja s dva sata rada i u kojom su izrečene mjera oduzimanja predmeta i oduzimanje imovinske koristi, a također je osuđivana i u državama Europske unije i to u dva navrata u Republici Italiji zbog istog kaznenog djela za koja su joj izricane uvjetna kazna zatvora i bezuvjetna kazna zatvora u trajanju 3 mjeseca, te jednom u Republici Mađarskoj zbog kaznenog djela krađe na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju jedne godine uz rok kušnje od tri godine.

12. S obzirom da optuženica uzastopno i učestalo čini kaznena djela krađe u razdoblju od 2015. do 2025., te da na nju nisu u dostatnoj mjeri utjecale do sada izricane uvjetne i bezuvjetne kazne zatvora, u pravu je državni odvjetnik da je optuženici, u cilju ispunjenja specijalne i generalne prevencije, nužno izreći bezuvjetnu kaznu zatvora, jer nije moguće osnovano zaključiti da optuženica i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela obzirom je riječ o specijalnoj povratnici. Cijeneći navedeno kao i činjenicu da je optuženica kazneno djelo počinila s najvišim stupnjem krivnje, izravnom namjerom prvog stupanja, te način i okolnosti počinjenja kaznenog djela sredinom dana na javnom mjestu na autobusnom kolodvoru gdje se kreće veći broj ljudi, u supočiniteljstvu sa još jednom osobom, koje okolnosti ukazuju na viši stupanj upornosti i kriminalne volje, kao i pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, a to je bezobzirno prisvajanje novca i vrijednih predmeta na štetu druge osobe, ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da izrečena uvjetna osuda nije primjerena kaznena sankcija izrečena optuženici, već da se samo bezuvjetnom kaznom zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci u dovoljnoj mjeri izražava društvena osuda zbog počinjenog kaznenog djela, te da će ta kazna utjecati na optuženicu, ali i na druge potencijalne počinitelje ovakvih kaznenih djela da se suzdrže od činjenja kaznenih djela utječući na njihovu svijest o pogibeljnosti i štetnosti činjenja kaznenih djela, na koji način će biti ostvarena svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11.

13. Imajući u vidu sve navedeno, prihvaćena je žalba državnog odvjetnika te je preinačena pobijana presuda u odluci o kazni na način da se optuženica za kazneno djelo krađe iz članka 228. stavak 1. KZ/11 zbog kojeg je prvostupanjskom presudom proglašena krivom, na temelju tog članka osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci, pri čemu joj se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 17. siječnja 2023. do 22. veljače 2023.

14. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP, nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti. Obzirom na navedeno trebalo je primjenom članka 486. stavak 1. ZKP odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 14. srpnja 2026.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Renata Miličević