Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2451/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ozren Tatarac, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Vladimir Terešak, Suzana Ceboci, Neda Janus, Sara Salopek, Ivana Ena Hemar i Krešimir Radočaj, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Terešak i partneri d.o.o. Zagreb, radi iseljenja i u pravnoj stvari tužitelja PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Vladimir Terešak, Suzana Ceboci, Neda Janus, Sara Salopek, Ivana Ena Hemar i Krešimir Radočaj, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Terešak i partneri d.o.o. Zagreb, protiv tužene LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ozren Tatarac, odvjetnik u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice LO protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj Ps-1/2022-47 od 5. svibnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici, poslovni broj Ps-1/2022-47 od 5. svibnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a nova glavna rasprava održat će se pred drugim sucem pojedincem.

II O troškovima postupka nastalim u povodu podnesenog pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

»I. Prihvaća se tužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja PO koji glasi:

1. Utvrđuje se da je nekretnina označena kao z.k. č. br. [katastarska čestica], oranica pri divjači u [adresa], površine 282 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Donja Stubica Općinskog suda u Zlataru,predstavlja bračnu stečevinu, na način da su tužitelj PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženica LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnici u ½ dijela nekretnine.

2. Tuženica LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna je trpjeti upis brisanja njezinog prava vlasništva na nekretnini označenoj kao z.k. č. br. [katastarska čestica], oranica pri divjači u [adresa], površine 282 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Stalne službe u Donjoj Stubici Općinskog suda u Zlataru, u ½ dijela u korist tužitelja PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

3. Nalaže se tužiteljici-protutuženici LO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženiku-protutužitelju PO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 3.469,81 eura s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom počevši s danom donošenja presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice LO, koji glasi:

"Nalaže se tuženiku PO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da iseli iz nekretnine u vlasništvu tužiteljice LO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] oranica pri divljači u [adresa], ukupne površine 282 čhv, ta da istu nekretninu slobodnu od osoba i stvari preda tužiteljici, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."«

2. Protiv ove presude žalbu je podnijela tužiteljica-protutuženica LO zbog apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev te odbiti protutužbeni zahtjev kao i naložiti tuženiku da naknadi tužiteljici parnični trošak, podredno istu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak. Potražuje naknadu troška za sastav žalbe u iznosu od 625,00 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost te pristojbu po odmjeri suda.

3. Tuženik-protutužitelj PO u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi i predlaže istu odbiti. Potražuje naknadu troška za sastav odgovora na žalbu u iznosu od 500,00 eura uvećano za porez na dodanu vrijednost.

4. U ovoj pravnoj stvari tužiteljica LO je podnijela tužbu radi iseljenja i predaje u posjed obiteljske kuće na kčbr. [katastarska čestica] Oranice upisane u zkulbr. 3707 k. o. [katastarska općina], a na kojoj nekretnini je ona upisana kao vlasnica.

5. Tuženik PO je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor prava na poštivanje doma te podnio protutužbu radi utvrđenja da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika i da je tužiteljica dužna trpjeti upis ½ dijela te nekretnine u korist tuženika, a koji zahtjev tuženik temelji na tvrdnjama da su on i tužiteljica bili u braku do 2020. pri čemu tuženik ne osporava da je tužiteljica vlasnica zemljišta na kojem je izgrađena kuća, ali da su kuću u roku 10 godina gradile stranke te da je tuženik samostalno, vlastitim novcem ulagao sredstva u kuću .

6. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:

- da su stranke bile u braku od 2000. do 2020. tijekom kojeg je rođeno dvoje zajedničke djece,

- da tuženik u predmetnoj kući stanuje oko 27 godina do danas,

- da je tuženik u kuću ulagao znatna financijska sredstva, vrijeme i trud, kao u svoj dom i to počevši od 1997.,

- da tuženik nema drugog doma, te živi u zasebnom dijelu kuće kao samostalnoj stambenoj cjelini u prizemlju,

- da je ulaganjem znatnih financijskih sredstava, truda i vremena od strane tuženika u predmetnu kuću, površina stambenog dijela povećana za jednu etažu, a funkcionalnost cijele kuće za stanovanje poboljšana,

- da je tužiteljica znatno manje ulagala od tuženika.

7. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev radi iseljenja neosnovanim (točka II. izreke), dok je u odnosu na tužbeni zahtjev iz protutužbe pozivom na odredbe čl. 36. st. 1. i 3. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023 - dalje: ObZ) u vezi čl. 366. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZV), zaključio da je tuženik dokazao da je radom odnosno iz primanja stečenih radom stekao imovinu u braku tj. na nekretnini koja je njegov dom i dom njegove djece i koja je do razvoda braka stranaka bio dom cijele obitelji, pa je sud iz navedenih razloga prihvatio protutužbeni zahtjev (točka I.1. i 2. izreke).

7.1. Na temelju čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 – dalje: ZPP) sud je točki I.3. izreke odlučio o troškovima postupka.

8. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

9. Žalba tužiteljice-protutuženice LO je osnovana.

10. Ovaj sud je ispitujući pobijanu presudu prvostupanjskog suda kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

11. Žalbenim navodima kojima tužiteljica ukazuje na proturječnost razloga navedenih u obrazloženju presude o odlučnim činjenicama u ovom postupku, tužiteljica sadržajno ističe žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

12. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice radi iseljenja i predaje u posjed obiteljske kuće koja je izgrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji zahtjev tuženik osporava isticanjem prigovora poštivanja prava na dom, ocjenjujući taj prigovor osnovanim.

12.1. Prvenstveno valja istaknuti da se u navedenoj činjeničnoj i pravnoj situaciji radi o dva suprotstavljena privatna interesa - pravu vlasništva tužiteljice koja je upisana kao vlasnica zemljišta na kojoj je kuća sagrađena i pravu na poštivanje doma tuženika u toj kući, zbog čega je prilikom ocjene osnovanosti prigovora na poštivanje prava doma, nužno provesti test razmjernosti.

12.2. Cilj provođenja testa razmjernosti jest dobiti odgovor na pitanje je li u konkretnom slučaju došlo do povrede prava zajamčenog čl. 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10), tj. predstavlja li nalog za iseljenje neovlaštenog korisnika neopravdano miješanje u njegovo pravo na dom

12.3. Test razmjernosti se provodi pomoću tri eliminacijska pitanja:

1. Je li miješanje utemeljeno na zakonu?

2. Je li miješanje usmjereno na postizanje „legitimnog cilja“ ?

3. Je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu?,

a negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je iseljenje protivno Konvenciji, odnosno neopravdano.

13. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je samo ocijenio da tuženik u predmetnoj kući živi dugi niz godina i zaključio da ista predstavlja njegov dom, dok je u potpunosti izostala ocjena i utvrđivanje ostalih odlučnih okolnosti relevantnih za provođenje testa razmjernosti, zbog čega pobijana presuda u tom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati čime je ostvaren istaknuti žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

13.1. Ovdje valja napomenuti da će okolnosti u vezi prigovora na poštivanje prava na dom u smislu naprijed navedenog, sud razmatrati i ocjenjivati samo u slučaju ukoliko ocijeni neosnovanim protutužbeni zahtjev radi utvrđivanja bračne stečevine.

14. Nadalje, tužiteljica u žalbi osporava pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude i u dijelu kojim je prihvaćen protutužbeni zahtjev radi utvrđenja da zkčbr. [katastarska čestica], površine 282 čhv, upisana u zkulbr. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu stranaka, svakog u ½ dijela i trpljenja upisa brisanja vlasništva tužiteljice u ½ dijela u korist tuženika, navodeći da su razlozi o odlučnim činjenicama u ovom dijelu proturječni, pa i u tom dijelu sadržajno ističe žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

14.1. Iz stanja spisa proizlazi da između stranaka nije sporno da je kuća u kojoj stanuje tuženik sagrađena na zemljištu koje je upisano kao vlasništvo tužiteljice te da su stranke bile u braku od 2000. do 2020. kada je vršena znatna rekonstrukcija kuće.

14.2. Iz suglasnih iskaza stranaka proizlazi da su oni nakon sklapanja braka uselili u kuću koja je postojala na predmetnom zemljištu te da su tijekom braka vršili određene radove na toj kući, pa u takvoj činjeničnoj situaciji, zemljište i kuća na tom zemljištu koja je već bila izgrađena u trenutku sklapanja braka ne može predstavljati bračnu stečevinu stranaka, jer se ne radi o imovini koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.

14.3. Kako tuženik tvrdi da je izvršena znatna rekonstrukcija, obzirom na navedeno činjenično stanje o zemljištu u vlasništvu tužiteljice i postojanju kuće na tom zemljištu prije sklapanja braka stranaka, što dakle predstavlja posebnu imovinu tužiteljice, valja navesti da kada bračni drug ulaže u posebnu imovinu drugog bračnog druga, on u pravilu nema pravo na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu, već mu preostaje jedino obveznopravni zahtjev. Međutim, ako je o tome postojala suglasnost vlasnika nekretnine, kao i ako su vrijednošću uloženih zajedničkih sredstava nastale bitne ekonomske promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine jednog od bračnih drugova (u konkretnom slučaju postojeće kuće tužiteljice na njezinom zemljištu) tuženik kao bračni drug ima pravo i na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu, ukoliko je takvom adaptacijom kuće došlo do ekonomske bitne promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine tužiteljice.

15. Prvostupanjski sud je donoseći pobijanu presudu u dijelu kojim je prihvatio protutužbeni zahtjev prilikom ocjene utvrđene činjenice da je tuženik u kuću ulagao znatna financijska sredstva, vrijeme i trud, pogrešno zaključio da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu stranaka, svakog u ½ dijela, jer je propustio razmotriti i utvrditi odlučne činjenice o tome što u okolnostima konkretnog slučaja predstavlja bračnu stečevinu, tj. je li izvršenim radovima došlo samo do poboljšanja stambenih uvjeta postojeće kuće ili su izvršena ulaganja dovela do promjene stanja kuće i značajno povećala vrijednost nekretnine u vlasništvu tužiteljice.

15.1. Stoga iz navedenih razloga prvostupanjska presuda i u ovom dijelu ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je počinjena istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

16. Na žalbene navode kojima tužiteljica ukazuje na primjenu odredbe čl. 156. st. 1. ZV prema kojoj je propisano da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine, valja odgovoriti da primjena te zakonske odredbe ovisi o utvrđenju činjenice predstavlja li adaptirani dio kuće imovinu u smislu bračnu stečevinu, a kako je to naprijed obrazloženo.

17. Kako slijedom navedenog pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati čime je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 369. st.1 ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom sudu na ponovno suđenje time da će se sukladno odredbi čl. 371. ZPP nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem.

18. Budući da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki I.3. izreke.

19. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će otkloniti bitnu povredu parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će održati novu glavnu raspravu na kojoj će u odnosu na protutužbeni zahtjev utvrditi što je sve napravljeno znatnom rekonstrukcijom kuće te ovisno o tom utvrđenju ocijeniti karakter i opseg uložene vrijednosti i izvedenih radova u posebnu imovinu tužiteljice i je li time došlo do ekonomske bitne promjene u stanju i vrijednosti njezine posebne imovine, pri čemu će prilikom utvrđivanja opsega ulaganja voditi računa ne samo o plaći i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome u radu u domaćinstvu i obitelji, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

19.1. Ukoliko sud ocijeni protutužbeni zahtjev neosnovanim, sud će u odnosu na tužbu i tužbeni zahtjev radi iseljenja i predaje u posjed povodom istaknutog prigovora na poštivanje prava na dom utvrditi sve odlučne činjenice radi pravilnog i potpunog provođenja testa razmjernosti, imajući u vidu da negativan odgovor na bilo koje pitanje (točka 12. 3. ovog rješenja) znači da je iseljenje protivno Konvenciji, odnosno neopravdano.

19.2. Nakon što prvostupanjski sud razmotri, utvrdi i ocijeni sve odlučne činjenice u smislu naprijed navedenog, bit će u mogućnosti pravilnom primjenom materijalnog prava odlučiti o tužbenom i protutužbenom zahtjevu kao i o zahtjevu stranaka za naknadu troškova postupka i za svoju odluku dati jasne, potpune i valjane razloge.

20. Na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP odlučeno je kao u točci II. izreke.

U Zagrebu, 14. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić