Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-865/2026-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tihane Marije Miladin, predsjednice vijeća, Ivice Veselića, suca izvjestitelja i člana vijeća te Vlatke Paškvalin Bošković, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Nikola Kožuharov, odvjetnik u Krku, protiv prvo tužene SBL, iz [adresa] i drugo tužene ĆB, iz [adresa], kao nasljednice iza pok. EB r. S, [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi prvo tužene SBL protiv djelomične presude Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-514/2020-45 od 20. studenoga 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 14. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se djelomična presuda Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Krku, poslovni broj P-514/2020-45 od 20. studenoga 2024. te se predmet vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom odlukom suđeno je:

"Utvrđuje se da je tužitelj SB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva na ½ dijela 51/1G z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] pa se po pravomoćnosti ove presude ovlašćuje na uknjižbu prava vlasništva na citiranoj nekretnini uz ispis uknjižene EB, a što je tužena ĆB, [adresa], dužna trpjeti."

2. Protiv navedene presude žali se prvo tužena zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Žalba je osnovana.

4. Pojam jedinstvenih i nužnih suparničara nije istovjetan procesnopravni pojam.

4.1. O jedinstvenom suparničarstvu kao zakonskoj, procesnopravnoj kategoriji – čl. 201. ZPP-a se radi onda kada se po zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svima.

4.2. O nužnom suparničarstvu (kao doktrinarnoj ali ne i zakonskoj kategoriji) se radi onda kada tek određeni suparničari zajedno čine jednu stranku, kojoj se priznaje procesna legitimacija za vođenje parnice bilo na aktivnoj bilo na pasivnoj strani. Pritome su nužni suparničari ujedno i jedinstveni suparničari dok obrnuto nije slučaj.

4.3. U konkretnom sporu gdje je kao vlasnica predmetne nekretnine upisana prednica tuženica, a iz spisa nije razvidno da bi se vodio ostavinski postupak, to su tuženice još u nasljedničkoj zajednici iz čega slijedi da su iste nužne suparničarke. Stoga, u takvoj pravnoj situaciji priznanje jedne parnične stranke nema učinka na drugu parničnu stranku jer je donesena djelomična presuda na temelju priznanja, a sud nije meritorno odlučio o tužbenom zahtjevu.

5. Valja istaknuti da parnični se postupak koji se pokreće tužbom (čl. 185. st. 1. ZPP- a) je kontradiktoran postupak te se svakoj stranci mora dati mogućnost izjašnjavanja o zahtjevima i navodima protivne strane (čl. 5. st. 1. ZPP-a).

5.1. Pobijanom odlukom povrijeđeno je pravo na pravično suđenje, budući da postupak u svojoj cjelini nije proveden pravično, u smislu čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01, 76/10., 85/10., 150/13., 5/14.) i čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori – broj 18/97, 6/99 – pročišćeni tekst, 8/99 – ispravak, 14/02, 1/06, 2/10), što uključuje načelo da svaka strana treba imati mogućnost da u postupku brani svoja prava pod uvjetima koji ju ne stavljaju u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na njenog protivnika. Načelo jednakosti sredstava u smislu pravične ravnoteže između stranaka, nužno obuhvaća razumnu mogućnost stranaka da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranu. Stoga, da bi se to spriječilo, postupak mora biti kontradiktoran, jer samo kontradiktoran postupak daje strankama mogućnost uvida te izražavanja svog mišljenja o stajalištima ili dokazima koje predlaže suprotna strana.

5.2. Kako sud prvog stupnja nije proveo kontradiktoran postupak i nije objema strankama, ovdje prvo tuženoj u postupku dao jednaku mogućnost da izloži činjenice i predloži dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, na koji način ju je stavio u bitno lošiji položaj u odnosu na drugo tuženu, zbog čega joj je povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

6. Dakle, zbog pogrešnog pravnog pristupa sud prvog stupnja je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi s čl. 220. st. 2. ZPP na koju osnovano u žalbi ističe prvo tužena.

7. Slijedom iznijetog, valjalo je na temelju čl. 369. st. 1. ZPP, djelomičnu presudu suda prvog stupnja ukinuti i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

U Zagrebu, 14. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Tihana Marija Miladin