Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5744/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Sanje Joka Umićević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća mr.sc. Iris Gović Penić, te članice vijeća Ines Kovačević, u pravnoj stvari tužiteljice ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Senki Zuanović, odvjetnici u Zadru, protiv tuženika ĆBM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivici Ivaniću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda Zadru poslovni broj P - 361/2021-33 od 6. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 14. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje presuda Općinskog suda Zadru poslovni broj P-361/2021-33 od 6. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjske presude glasi:

“I. Utvrđuje se da je tužiteljica ĆB, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekla pravo suvlasništva na nekretnini u k. o. [katastarska općina], oznake [katastarska čestica], [adresa], pašnjak površine 537 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] za 144/537 dijela, što je tuženica dužna priznati i trpjeti da tužiteljica na temelju ove presude, a nakon njene pravomoćnosti ishodi uknjižbu prava suvlasništva na predmetnoj čestici za označeni suvlasnički dio uz istovremeno brisanje toga prava s imena túženice za 144/537 dijela, sve to u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženici da tužiteljici naknadi parnični trošak od 1.104,35 eura, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.”

2. Protiv ove presude žalbu je izjavila tužena zbog svih žalbenih razloga.

2.1. Tužiteljica u odgovoru na žalbu predlaže žalbu tužene odbiti kao neosnovanu.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući odluku suda prvog stupnja kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 8/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a kao niti one koje tužena ističe u žalbi.

Sud prvog stupnja je primjenom čl. 8. ZPP-a pravilno ocijenio provedene dokaze.

5. Sud prvog stupnja je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje te je pravilno primijenio materijalno pravo.

6. Tužiteljica u tužbi navodi da je stvarna vlasnica 144/537 dijela nekretnine, čest ica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], [adresa], pašnjak površine 537 m2. U zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], tužena je upisana kao suvlasnica za 4/10 dijela (215/537 dijela) čestice [katastarska čestica] ukupne površine 537 m2, koja je nastala cijepanjem matične čest ice [katastarska čestica] i to temeljem prijavnog lista Klasa: 932-06/2020-02/1300 od 15. prosinca 2020 i 22. svibnja 2020. Prednik tužiteljice i tužene je ĐB pokojnog Ć koji je bio uknjižen za 4/10 dijela matične čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ukupne površine 6048 m2. Tužiteljica je suvlasnički dio koji je predmet ove tužbe stekla na temelju kupoprodajnog ugovora sklopljenim sa ĐB pokojnog Ć, **.**.2006., ovjerenog pod brojem Ov-5344/06 kod javnog bilježnika Pavice Mišković u [adresa], predmet kojeg ugovora je bila matična čestica [katastarska čestica]. U ugovoru je kao predmet kupoprodaje označeno da se radi o dijelu čestice [katastarska čestica], u naravi južni dio iste u površini od 144 m2, odnosno 144/2419 dijela, koji je tada bio u suvlasništvu prodavatelja ĐB. Vlasništvo dijela označene nekretnine tužiteljica je stekla i naknadnom sporazumnom diobom sa suvlasnicama matične parcele, sada pokojnim KB, te RB i ĆBM. Navedenim sporazumom o diobi nekretnina od 23. veljače 2010., ovjerenog pod brojem Ov-888/10 kod javnog bilježnika Suzane Hrabra u [adresa], nastavno na ugovor o diobi nekretnina od 10. veljače 2009. kojemu kao sastavni dio prileži i geodetska snimka s uklopom u katastarski plan izrađena istog dana od strane dipl. ing. geod. ZB, razvidno je da je tužiteljici i tuženoj pripao dio [katastarska čestica] (nastala cijepanjem matične čestice [katastarska čestica]), a koji se nalazi u produžetku – na sjevernoj strani nekretnina označenih u skici od 10. veljače 2009. zelenom bojom i slovima E -F-H-G (u vlasništvu tužiteljice) s time da je između tužiteljice i tužene postignut usmeni dogovor da tužiteljici pripadne dio koji neposredno graniči sa točkama E -G, tako da iste čine jednu građevinsku cjelinu u vlasništvu tužiteljice, a koji dio se sada nalazi na novoformiranoj čest. [katastarska čestica], dok je tuženoj pripao ostatak površine na gornjem (sjevernom) dijelu sve do obilaznice. U svrhu ishođenja dokumenata prostornog uređenja i parcelacije dijela koji pripada tužiteljici, tužiteljica tvrdi da ima pravni interes podnijeti ovu tužbu na utvrđenje prava suvlasništva protiv tužene, jer će joj ova presuda poslužiti kao zemljišnoknjižna isprava u svrhu uknjižbe prava suvlasništva. Tužiteljica u tužbi navodi da je u mirnom suposjedu predmetne nekretnine. Na temelju izloženog tužiteljica predlaže da sud utrvdi stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

7. Dakle, predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je stekla suvlasništvo čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 537 m2 za 144/537 dijela.

8. Na temelju rezultata sudskog očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika HB dana 4. srpnja 2022., te uvida u skicu sudskog očevida i fotografije zaprimljene 5. srpnja 2022., utvrđeno je da nekretnina [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja bijeli neuređeni put koji služi za pristup nekretninama stranaka, te da po svojoj poziciji odgovara dijelu matične čest ice [katastarska čestica] prikazanom geodetskim snimkom s uklopom u katastarski plan od **.**.2019. ZB.

8.1. Iz povijesnih zemljišnoknjižnih izvadaka proizlazi da je čestica zemljišta [katastarska čestica] imala površinu 6301 m2 i bila je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao društveno vlasništvo, te da je ispisana iz tog zk. ul. sa Z-13214/2008 na temelju prijavnog lista 10. prosinca 2008. kada su formirane čest ica zemljišta [katastarska čestica] pašnjak površine 2408 m2 i put površine 189 m2, a koje nekretnine su ispisane sa Rz-681/2008 (zaprimljeno RZ-681/08) i otpisane u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog prava vlasništva u korist vlasnika BB i Đ za ukupno 3/10 dijela, KB za 3/10 dijela i ĐB za 4/10 dijela. Potom je pod Z-29468/2020 zaprimljeno 15. prosinca 2020. izvršeno cijepanje čestice [katastarska čestica] pašnjak 6048 m2, tako da je formirana čestica [katastarska čestica] površine 5511 m2 i čestice [katastarska čestica] površine 537 m2.

8.2. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina od 8. svibnja 2006. proizlazi da je ĐB prodao tužiteljici svoj suvlasnički dio do 4/10 dijela čest ice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te 144/6048 dijela čest ice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi južni dio, i to 144/2419 od suvlasničkog dijela prodavatelja površine 144 m2 koji se nalazi u građevinskom pojasu cca širine 6 metara. Nadalje je utvrđeno da naprijed citirani ugovor odgovara preslici ugovora o prodaji od 8. svibnja 2006. pohranjenom u Državnom arhivu u Zadru među spisima Porezne uprave.

8.3. Iz Sporazuma o diobi nekretnina od 23. veljače 2010. proizlazi da su tužiteljica, tužena ĆBM, te KB izvršile diobu čest ica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u kojoj diobi je sudjelovao i JB tako da je ĆB na ime njezinog suvlasničkog udjela pripa la čestica [katastarska čestica] u geodetskom snimku dipl. ing. ZB označen zelenom bojom i slovima E-F-H-G, dok su RB i KB pripali točno određeni drugi dijelovi istih nekretnina i dodatno dijelovi čest ica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje se u čl. 2. istog sporazuma navodi da se tim sporazumom dijeli i čest ica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da svoj ugovornoj strani pripadne dio koji se nadovezuje na njen suvlasnički udio nekretnina iz ugovora o diobi od 5. travnja 2007. i Anexa istog od 10. veljače 2009., tako da UB pripada dio navedene čest. zem. označen C -D-E-F i obojan narančastom bojom u geodetskom snimku ZB, a da ĆB i ĆBM pripada dio čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] položen u produžetku dijela nekretnina na sjevernoj strani u geodetskom snimku ZB označenog zelenom bojom i slovima E-F-H-G, a KB dio čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obojan sivom bojom i označen slovima I-J-G-H. Ugovorne strane su nadalje suglasne da po parcelaciji čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] RB i KB pripadne svakoj 3/10 dijela upisane površine, a ĆBM 4/10 dijela od kojeg dijela ĆB pripada 140 m2.

8.4. Iz aneksa ugovora o diobi nekretnina od 10. veljače 2009. proizlazi da stranke ispravljaju čl. 4. i 5. ugovora o diobi od 5. travnja 2007., a koji se odnosi na diobu cijelog kompleksa nekretnina oznake čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

8.5. Prema prijavnom listu od 10. prosinca 2008. proizlazi da je čest ica [katastarska čestica] naznačena u površini od 6301 m2, te da je nakon parcelacije formirana čest ica [katastarska čestica] površine 6048 m2 i čestica [katastarska čestica], put, površine od 189 m2.

8.6. Iz prijedloga radi ispravka zemljišne knjige u pojedinačnom ispravnom postupku poslovni broj Z-13880/06 od 10. prosinca 2006. proizlazi da su suvlasnici OB, KB i ĐB zatražili uknjižbu prava suvlasništva na između ostalih nekretnina i čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to: BB za 3/10 dijela, KB za 3/10 dijela i ĐB za 4/10 dijela.

8.7. Iz predmeta Rz-681/08 proizlazi da su 24. rujna 2008. suvlasnici OB, KB i ĐB zatražili uknjižbu prava suvlasništva na između ostalih nekretnina i čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pašnjak površine 6301 m2, i to:

BB za 3/10 dijela, KB za 3/10 dijela i ĐB za 4/10 dijela. Predlagatelji su podneskom zaprimljenim 3. veljače 2009. uredili zahtjev u pogledu čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 6048 m2 ističući da je u međuvremenu došlo do cijepanja matične čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na kraju je rješenjem od 19. veljače 2009. ispravljeno zemljišnoknjižno stanje i određeno da se na čestici [katastarska čestica] pašnjak površine 6048 m2 određuje uknjižba prava vlasništva u korist predlagatelja.

8.8. Prema sadržaju predmeta Z-1930/09 proizlazi da je tužiteljica 24. veljače 2009. podnijela zahtjev za uknjižbu prava vlasništva, između ostalog, i na čest ici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dana 24. veljače 2009., te je u predmetu rukom naznačeno uz čest icu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je provedeno cijepanje i da je prijedlog za uknjižbu povučen.

8.9. Iz predmeta Z-13214/08 proizlazi da je rješenjem suda od 22. prosinca 2008. na temelju prijavnog lista od 10. prosinca 2008., Klasa: 932-07/08-01/169 u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dopušten upis diobe čestice [katastarska čestica] površine 6301 m2 na čestici. [katastarska čestica] površine 6048 m2 i čestici [katastarska čestica] put površine 189 m2.

9. Temeljem svega prethodno navedenoga, pravilno je sud prvog stupnja prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice.

Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je predmetnu nekretninu stekla kupnjom od prodavatelja ABC 2006. prema podacima katastra koje joj je predočio prodavatelj koji su prikazivali matičnu česticu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za koju joj je prodavatelj rekao da ima površinu 6048 m2, pa su zajedno izračunali suvlasnički udio prodavatelja. Ona je po zaključenju ugovora pokušala uknjižiti svoje vlasništvo u zemljišnoj knjizi, ali je jedino za predmetnu odbijena uknjižba obzirom da je u međuvremenu bila formirala čest. [katastarska čestica] i više nije postojala čest ica za koju je zaključen ugovor. Prvu tužbu je podnijela na čest icu [katastarska čestica], koja je matična predmetnoj i ništa nije bilo sporno između nje i punomoćnice tužene NB, ali ju je ova ipak uspjela nagovoriti da povuče tužbu sa čest ice [katastarska čestica] radi zabilježbe spora, a bi da tužena i njezina punomoćnica mogle zajedno prodati dio [katastarska čestica]. Tužena i njezina punomoćnica su bile u nekakvog kooperaciji vezano za nekretnine na ovoj lokaciji jer su one zapravo suvlasnici, iako to nije prikazano u javnoj evidenciji. Predmetnu tužbu je podnijela dosta kasno jer su se za matičnu česticu [katastarska čestica] vodili građanski i kazneni postupak, pa je čekala dovršetak tih postupaka kako bi znala koga treba tužiti za predmetnu čest icu [katastarska čestica].

10. S druge strane pravilno sud prvog stupnja ocjenjuje neuvjerljivim iskaz tužene kada navodi da nije sigurna da je tužiteljica kupila predmetni suvlasnički udio jer je njoj ta kupnja sumnjiva. Dakle, u vrijeme davanja odgovora na tužbu jedini argument tužene za osporavanje tužbenog zahtjeva je “sumnja” tužene u točnost navoda tužiteljice bez davanja konkretnih razloga o tome.

11. Ndalje, treba reći da je tužiteljica predmetni suvlasnički udio kupila prema ugovoru od 8. svibnja 2006. od zemljišnoknjižnog vlasnika ĐB. Raniji uknjiženi suvlasnik ĐB prodao je tužiteljici svoj suvlasnički dio od 144/6048 dijela matične čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji suvlasnički udio je prema sadržaju zemljišne knjige pripadao prodavatelju.

Tužiteljica je u veljači 2009. zatražila uknjižbu prava vlasništva na matičnoj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji prijedlog je povukla jer je ta nekretnina prestala postojati i formirana je čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako to proizlazi iz Z-1930/09.

Iz Sporazuma o diobi nekretnina od 23. veljače 2010. zaključenog između stranaka u čl. 2. Ugovora se navodi da tužiteljici i tuženoj pripada dio čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] položen u produžetku nekretnine na sjevernoj strani u geodetskom snimku ZB označen zelenom bojom i slovima E-F-H-G, a radi se o sada utuženoj čestici [katastarska čestica] kako to proizlazi iz nalaza vještaka geometra HB.

12. Dakle, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da iz provedenih dokaza proizlazi da je tužiteljica kupila predmetnu nekretninu, a što je tuženoj bilo dobro poznato.

13. Prema odredbi čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12- pročišćeni tekst - dalje: ZV), samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe pravo vlasništva na nekretninama protekom 10 godina.

Kako je predmetna nekretnina u naravi put koji vodi do nekretnina stranaka, pravilno sud prvog stupnja temeljem navoda tužiteljice i ugovora o kupoprodaji dostavljenog u spis te ostalih materijalnih dokaza koji su prethodno citirani utvrđuje da je tužiteljica osobno i putem svojih prednika u mirnom i nesmetanom suposjedu predmetne nekretnine više od 10 godina, a iz provedenog postupka ne proizlazi da ju je netko u tome uznemiravao. Pri tome treba istaknuti da tužena niti u žalbi ne navodi da bi se nekim posebnim dokazom moglo utvrditi da je tužiteljicu od kupoprodaje netko smetao u posjedu.

Stoga su se na strani tužiteljice ostvarile zakonske pretpostavke za stjecanje suvlasništva redovnom dosjelošću, odnosno zakonitim, istinitim i poštenim posjedom koji je trajao duže od 10 godina.

14. U odnosu na žalbene navode tužene treba dodati da je tužiteljica dokazala da je ona od zemljišnoknjižnog vlasnika kupila u naravi 144 m2 čestice čiji je dio tada bila današnja čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. S druge strane, tužena nije dokazala da tomu nije tako.

Rokovi za brisovnu tužbu u ovom predmetu pravno nisu odlučn i jer je predmet ovog spora utvrđenje prava vlasništva stečenog dosjelošću.

Isto tako, okolnost da je predmetna čestica put ne dovodi do zaključka da tužena ne bi bila pasivno legitimirana u ovom sporu već da bi to bio Grad Zadar. Tužena je upisana kao zemljišnoknjižna vlasnica i upravo je ona za utvrđenje vlasništva dosjelošću pasivno legitimirana. Zbog toga nije bilo potrebno niti Grada Zadar pozvati na miješanje u ovoj parnici, neovisno o primjeni Zakona o cestama. Grad Zadar može ostvarivati svoja prava sukladno tom zakonu u posebnoj parnici, ali navedeno nije od utjecaja na ovaj spor.

Okolnost je li plaćen porez na promet nekretninama isto tako nije od utjecaja na utvrđenje prava vlasništva dosjelošću, a niti ti navodi tužene dovode u sumnju utvrđenje postojanja kupoprodaje nekretnine koja je predmet ovog spora odnosno stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

15. I odluka o troškovima pravilno je utemeljena na čl. 154. st. 1. ZPP-a

16. Slijedom navedenoga, žalba tužene je kao neosnovan odbijena i prvostupanjska je presuda potvrđena primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a.

U Zagrebu, 14. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević