Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2383/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od predsjednice vijeća Sanje Joka Umićević, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća mr.sc. Iris Gović Penić te članice vijeća Ines Kovačević, u pravnoj stvari tužitelja Grad Split, Obala kneza Branimira 17, Split, zastupan po punomoćniku RA, protiv prvotuženika SA, [adresa], dalje u tekstu prvotuženik, zastupan po punomoćnici Mariji Baban Bulat, odvjetnici u Splitu, i drugotuženika Stečajna masa iza Kaštelanski staklenici d.d. za poljoprivrednu proizvodnju, usluge i promet roba u stečaju, [adresa], dalje u tekstu drugotuženik, radi utvrđenja ništetnosti i utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi prvotuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2379/2025 od 17. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 14. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba prvotuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2379/2025 od 17. ožujka 2026.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev prvotuženika za naknadu troška sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Izreka prvostupanjske presude glasi:

"I. Utvrđuje se ništetnim sporazum o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva nekretnina zaključen između ranijeg tuženika ad 2) KAŠTELANSKI STAKLENICI d.d. u stečaju, kao fiducijarnog dužnika, i tuženika ad 1) SA, odvjetnika u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao fiducijarnog vjerovnika, s danom zaključenja 9. srpnja 2012., solemniziran kod Javnog bilježnika Boška Jurišića iz Solina, Kralja Zvonimira 85, pod brojem OV-4398/12.

II. Utvrđuje se da je tužitelj Grad Split, Obala kneza Branimira 17, OIB: 78755598868, vlasnik nekretnina upisanih u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižnih oznaka čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], pa se ovlašćuje tužitelj GRAD SPLIT na temelju ove presude ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime, za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika ad 2) STEČAJNA MASA IZA KAŠTELANSKI STAKLENICI d.d. za poljoprivrednu proizvodnju, usluge i promet roba u stečaju sa sjedištem u [adresa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: 59554443574, odnosno ranijeg tuženika KAŠTELANSKI STAKLENICI d.d. u stečaju, Kaštel Štafilić, Ivana Pavla II 404, OIB: 47079015776.

III. Dopušta se ispravak zemljišnoknjižnog stanja u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], na način da se briše pravo vlasništva s imena tuženika ad 2) STEČAJNA MASA IZA KAŠTELANSKI STAKLENICI d.d. za poljoprivrednu proizvodnju, usluge i promet roba u stečaju sa sjedištem u [adresa], MBS: [matični broj subjekta], OIB: 59554443574, odnosno ranijeg tuženika KAŠTELANSKI STAKLENICI d.d. u stečaju, Kaštel Štafilić, Ivana Pavla II 404, OIB: 47079015776 u cije losti, uz uknjižbu prava vlasništva u korist tužitelja GRADA SPLITA za cijelo, pa se nalaže zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu provedba ove točke izreke u zemljišnoj knjizi za Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina].

IV. Dužni su tuženici u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.021,95 eura zajedno za zateznom kamatom koja teče od 17. ožujka 2026. pa do isplate sukladno odredbi čl.29. ZOO-a."

2. Protiv ove presude žalbu je izjavio prvotuženi zbog svih žalbenih razloga i traži naknadu troška sastava žalbe.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsku odluku, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku - dalje u tekstu ZPP (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 8/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25), na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a kao niti one koje tuženi ističu u žalbi. Prvostupanjska odluka nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Sud prvog stupnja je potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje te je i pravilno primijenio materijalno pravo.

5. Tužitelj u tužbi navodi kako je tužitelj glede nekretnina oznake čest zem 3678/1, 3678/2 i 3678/3 ZU 4286 k. o. [katastarska općina] pokrenuo 19. travnja 2017. pojedinačni ispravni postupak radi ispravka pogrešnog upisa na ime prvotuženika.

Temeljem prigovora tog tuženika prvostupanjski sud je rješenjem broj Z-40607/18 od 30. siječnja 2020. odbio prijedlog predlagatelja rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba. Predmetne nekretnine da su u naravi javno dobro i predstavljaju stvar izvan prometa (res extra commercium) na temelju čl. 35. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te da su kao takve pod upravljanjem, korištenjem i raspolaganjem jedinice lokalne samouprave. U naravi da predstavljaju dijelom nerazvrstane ceste, [adresa] i [adresa] u [adresa] s pripadajućim dijelovima te dio gradskog groblja [adresa]. Čestice 3678/2 i 3678/3 navodi da su položene dijelom na pokusu, a dijelom nogostupu [adresa] te da su sastavni dio cestovne građevine čiji status je uređen odredbama Zakona o cestama iz 2011. Po sili zakona da su postale javne dobro u općoj uporabi i neotuđivo vlasništvo Grada Splita, pri čemu se tužitelj poziva na odredbe čl. 101. i 131. navedenog zakona. Ove prometnice izgrađene su prije stupanja na snagu navedenog Zakona te tužitelj smatra da je po sili zakona postao vlasnikom nekretnina koje predstavljaju nerazvrstane ceste, a navedene ulice da su uvrštene u popis nerazvrstanih cesta zaključkom Grada Splita izu 2013. Čestica 3678/1 da je u naravi sjeverni parking groblja [obrt], te južno pretežno izgrađene grobnice i ukupna mjesta s više stotina grobova. Još od 1978. na ovoj čestici da su se vršili ukopi, te da je time ista izgubila svojstvo stvari u prometu i stekla značaj i svrhu javnog dobra. Nadalje, temeljem odredaba čl. 1. i 2. Zakona o grobljima da se radi o nekretnini koja predstavlja komunalnu infrastrukturu odnosno javno dobro u općoj uporabi u vlasnici jedinice lokalne samouprave. Sve tri čestice da su nastale cijepanjem osnovne nekretnine prijavnim listovima Područnog ureda za katastar Split od 20. ožujka 1995. i 31. srpnja 2007. Rješenjem Odsjeka za imovinskopravne poslove Sekreterijata za opću upravu Općine Split od 8. veljače 1978., pravo korištenja čest zem 3678 u površini od 12860 m2 s dotadašnjeg nositelja prava korištenja privrednog poduzeća Rasadnik Split, odnosno njegovog slijednika PIK [obrt], tj. pravnik prednika tuženika, da je preneseno na Općinu Split, pravnog prednika tužitelja za potrebe proširenja gradskog groblja [obrt]. Ranijim rješenjem Skupštine Općine Split od 30. lipnja 1977. da je izvršen administrativni prijenos prava korištenja ove nekretnine s privrednog poduzeća Rasadnik Split na PIK [obrt]. Međutim, rješenjem kojim je pravni prednik tužitelja stekao pravo korištenja čest. zem. [katastarska čestica] nije provedeno u zemljišnoj knjizi, te da je na taj način prednik drugotuženika ostao pogrešno upisan. Naprijed navedenim rješenjem od 8. veljače 1978. prednik tužitelja da je stekao pravo korištenja, odnosno vlasništva na predmetnoj nekretnini, dok je istim rješenjem drugotuženik, odnosno njegov prednik to pravo izgubio. Tužitelj smatra kako upis nema konstutivni značaj jer se u konkretnom slučaju ne radi o pravnom poslu. Dakle, tužitelj smatra kako se radi o nekretninama koje su izvan prometa i javno dobro u općoj uporabi. No, unatoč toj činjenici tuženici da su 9. srpnja 2012. zaključili Sporazum o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništava nekretnina radi osiguranja novčane tražbine prvotuženika u iznosu od 2.608.341,25 kuna te da je istim sporazumom kao instrument osiguranja naplate zasnova fiducija na predmetnim nekretninama, a taj sporazum da je solemeniz iran kod javnog bilježnika, a prvotuženik da je upisao svoje pravo u zemljišnim knjigama.

Tužitelj smatra kako je navedeni sporazum ništetan budući se radi o nekretninama koje su javno dobro te nisu mogle biti predmet osiguranja tražbine, odnosno da se radi o stvarima izvan prometa koje su kao takve postojale u trenutku zaključenja navedenog sporazuma. Prvotuženik da se ne može pozivati na stanje u zemljišnim knjigama budući je status navedenih nekretnina morao biti poznat obojici tuženika. Nad drugotuženikom da je otvoren stečajni postupak rješenjem Trgovačkog suda u Splitu broj St-19/2015 od 21. svibnja 2015. te da je tužitelj u odnosu na predmetne nekretnine postavio izlučni zahtjev kojim nije prihvaćen od strane stečajnog upravitelja budući je prvotuženik prijavio svoje razlučno pravo na temelju navedenog Sporazuma.

6. Tijekom postupka drugotuženik brisan je iz sudskog registra te je u isti upisana Stečajna masa iza Kaštelanski staklenici d.d. u stečaju. Nadalje, podneskom od 2. travnja 2024. prvotuženik je izvijestio sud o tome da je predao brisovno očitovanje ovjereno od strane javnog bilježnika Jasne Matačić broj Ov-10732/2022 od 27. rujna 2022. kojim dopušta da se u zemljišnoj knjizi pod brojem Z-7039/12 briše zabilježba prijenosa prava vlasništva na predmetnim nekretninama, te da je rješenjem prvostupanjskog suda Z-40612/22 od 11. ožujka 2024. dopuštena uknjižba prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] na ime Kaštelanski staklenici d.d. u stečaju uz istodobnu uknjižbu brisanja istog prava s imena fiducijarnog vlasnika prvotuženika za cijelo. Također, odbijena je uknjižba prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] budući je ta nekretnina poništena prilikom provedbe prijavnog lista od 2. rujna 2013. te je njena površina pripojena čest. zem. [katastarska čestica], što je provedeno rješenjem prvostupanjskog suda broj Z-26810/20 od 8. ožujka 2024.

7. U postupku je utvrđeno sljedeće:

- da je između prvotuženika i Kaštelanskih staklenika d.d. 9. srpnja 2012. zaključen Sporazum o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva nekretnina,

- da je temeljem naprijed navedenog sporazuma kao vlasnik predmetnih nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 4286 k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi bio upisan prvotuženik, radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 2.608.342,25 kuna, zateznih kamata i drugih nuzgredica,

- da se radi o prijenosu prava vlasništva radi osiguranja novčane tražbine fiducijarnom vjerovnika (prvotuženika) prema fiducijarnom dužniku (drugotuženiku),

- da iz vještačenja po vještacima geodetske i građevinske struke proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] u naravi predstavlja dio raskrižja gradskih nerazvrstanih prometnica [adresa] i [adresa] i da je ista obuhvaćena temeljem Zakona o cestama u koridor ulice, a tijekom trajanja postupka vještačenja bila je provedba geodetskog elaborata kojom se ova čestica poništava i pripaja jedinstvenoj čestici ulice,

- da čest. zem. [katastarska čestica] ima površinu od 22 m2 i put površine od 2 m2, na istoj je smješten ogradni zid pješačkog nogostupa visine 50 cm obložen kamenim klesancima u kiklopskom vezu dok je ostatak parcele asfaltirani pješački nogostup i zelena površina

- da je u postupku temeljem vještačenja utvrđeno da čest. zem. [katastarska čestica] u naravi također predstavlja dio raskrižja gradskih nerazvrstanih prometnica [adresa] i [adresa], kako ima površinu od 162 m2, te je na istoj smješten ogradni zid pješačkog nogostupa visine 50 cm obložen kamenim klesancima u kiklopskom vezu, dok je ostatak parcele asfaltirani pješački nogostup i zelena površina, te su na parceli postavljeni stubovi javne rasvjete,

- da je u postupku temeljem vještačenja utvrđeno da čest. zem. [katastarska čestica] ima ukupno 12.189 m2 od čega se 9.841 m2 vodi kao oranica i pašnjak u površini od 2.348 m2, a u naravi predstavlja dio gradskog groblja [obrt], odnosno grobno polje s grobnim ukopnim mjestima, na način da je unutrašnja komunikacija groblja izvedena kao asfaltirani put, zelene površine sa uobičajenim stablima i drugim ukrasnim raslinjem, ograđeno sa sjeverne strane ukopnim mjestima iznad površine zemlje (armirano - betonske "škancije") te čeličnim vratima i ogradom u površini od 6.835 m2,

- da se na sjevernom dijelu čest. zem. [katastarska čestica] nalazi asfaltirani plato koji služio kao parkirališna površina, dijelom za kolnu komunikaciju sa grobljem, a dijelom za smještaj priručnih trgovina za potrebe groblja. Na ovu stranu čestice pristupa se sa [adresa] asfaltiranom pristupnom rampom širine 6 metara sa obostranim nogostupom širine 2 metra. Između nogostupa i škancija je zelena površina omeđena armirano - betonskim zidom promjenjive visine. Druga strana rampe omeđena je zidićem promjenjive visine obloženim kamenim klesancima u "kiklopskom" vezu. Na sjevernoj strani parcele je pješački prilaz dvokrakim stepeništem, dok je ostatak čestice zelene površina,

- da su predmetne nekretnine nastale cijepanjem čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem prijavnih listova Područnog ureda za katastar Split od 20. ožujka 1995. i 31. srpnja 2007.,

- da je rješenjem prednika tužitelja, tj. Odsjeka za imovinsko pravne poslove Sekreterijata za opću upravu Općine Split broj 07/UP-I-230/5-78 od 8. veljače 1978. izvršen prijenos prava korištenja čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 12.860 m2 s dotadašnjeg nositelja "Rasadnik" iz [adresa], odnosno njegovog slijednika PIK "[obrt]" (prednika drugotuženika), na prednika tužitelja Općinu Split, nakon provedenog postupka na temelju čl. 65. Zakona o eksproprijaciji, za potrebe proširenja gradskog groblja i parka "[obrt] u [adresa],

- da je rješenje od 8. veljače 1978. dostavljeno predniku drugotuženika PIK [obrt] Split koji ga je zaprimio 18. veljače 1978.,

- da prethodno navedeno rješenje od 8. veljače 1978. nije provedeno u zemljišnim knjigama,

- da je nad drugotuženikom otvoren stečajni postupak pred Trgovačkim sudom u Splitu pod brojem St-19/2015 rješenjem od 21. svibnja 2015. gdje je prvotuženik prijavio svoje razlučno pravo na temelju naprijed navedenog Sporazuma od 9. srpnja 2012.,

- da je drugotuženik, odnosno njegov prednik Kaštelanski staklenici d.d. sljednik PIK [obrt] [adresa] što proizlazi iz izviješća Trgovačkog suda u Splitu R3-3455/2010 od 6. svibnja 2010.,

- da je tužitelj odbijen sa svojim izlučnim zahtjevom na predmetnim nekretninama odlukom stečajnog upravitelja prednika tužitelja zbog prijave razlučnog prava od strane prvotuženika,

- da je rješenjem prvostupanjskog suda Z-40607/2018 od 30. siječnja 2020. odbijen prijedlog Grada Splita za ispravkom uknjižbe na predmetnim nekretninama zbog prigovora prvotuženika da je vlasništvo istih stekao naplatnim pravnim poslom od uknjiženog suvlasnika,

- kako je prvotuženik 27. rujna 2022. predao brisovno očitovanje ovjereno od strane javnog bilježnika Jasne Matačić broj Ov-10732/2022 kojim se dopušta brisanje pod brojem Z-7039/12 zabilježba prijenos isparava vlasništva na predmetnim nekretninama označenim kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 4286 k. o. [katastarska općina] sa imena tog tuženika radi osiguranja novčane tražbine u iznosi od 2.086.673,00 kuna uvećano za PDV, zakonske zatezne kamate i nuzgredice uz istovremeni upis prava vlasništva navedenih nekretnina na ime društva Kaštelanski staklenici d.d. u stečaju,

- da je tijekom postupka drugotuženik brisan iz sudskog registra te je u registar upisana Stečajna masa iza Kaštelanski staklenici d.d. u stečaju rješenjem Trgovačkog suda u Splitu Tt-23/7950-2 od 8. studenoga 2023.,

- da je rješenjem prvostupanjskog suda Z-40612/2022 od 11. ožujka 2024. na temelju brisovnog očitovanja prvotuženika ovjerenog kod javnog bilježnika Jasne Matačić broj Ov-10732/22 te prijavnog lista klasa 932-06/20-02/100 od 2. rujna 2013., zaključka Grada Splita klasa 340-01/13-01/19 od 23. siječnja 2013. i odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Splita [broj] od 27. ožujka 2014., koje isprave se nalaze u zbirci isprava suda po brojem Z-26810/2020, dopuštena uknjižba prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] na ime Kaštelanski staklenici d.d. u stečaju za cijelo uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava s imena fiducijarnog vlasnika tj. prvotuženika,

- da je istim rješenjem odbijen prijedlog predlagatelja, tj. prvotuženika u dijelu u kojem traži uknjižbu prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] ZU 4286 površine 24 m2 budući je ta nekretnina poništena prilikom provedbe prijavnog lista 2. rujna 2013. te je njena površina pripojena čest zem 10001/23 zk. ul. br. [broj ZK uloška] (nerazvrstana cesta, upisana kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Splita),

- da je prema posljednjem zemljišnoknjižnom izvatku priloženom u predmetni spis od 22. ožujka 2024. kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] upisan Kaštelanski staklenici d.d. u stečaju,

- da iz iskaza svjedoka AA proizlazi da je sporazum s drugotuženikom na njegov prijedlog zaključen radi nemogućnosti plaćanja odvjetničkih usluga odnosno kao garancija za podmirenje istih, a temeljem ishođenja čistog vlasničkog lista. Po njegovom saznanju prvotuženik je podnio brisovno očitovanje nakon što je svoje potraživanje namirio u Stečajnom postupku.

8. Prema odredbi čl. 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 107/07, 146/03, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra.

9. Prema odredbi čl. 101. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi (st. 1.) te se na njoj ne mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste (st. 2.).

10. Prema odredbi čl. 131. Zakona o cestama, ceste koje se na dan stupanja na snagu tog Zakona (28. srpnja 2011.) koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu tog zakona, postaju nerazvrstane ceste.

11. Prema odredbi st.3. istog članka propisano je da nerazvrstane ceste iz st.1. ovog članka koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, upisuje se u zemljišne knjige po službenoj dužnosti na temelju prijavnog lista koji nakon evidentiranja nerazvrstane ceste, odnosno njezinog stvarnog stanja u katastru, zemljišno knjižnom sudu po službenoj dužnosti dostavlja tijelo nadležno za katastar.

12. U odnosu na nerazvrstane ceste izgrađene do dana stupanja na snagu Zakona o cestama koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, evidentiraju se u katastru na temelju geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a koji pribavlja i nadležnom tijelu za katastar dostavlja jedinica lokalne samouprave, dok prijavni list za provedbu u zemljišnoj knjizi sudu po službenoj dužnosti dostavlja nadležni ured za katastar na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata izvedenog stanja nerazvrstane ceste, a nerazvrstane ceste upisat će se u zemljišnu knjigu kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave uz upis pravne osobe koja upravlja javnom cestom, bez obzira na postojeće upise u zemljišnoj knjizi.

13. Prema odredbi čl. 2. Zakona o grobljima (Narodne novine broj 19/98, 50/12 i 89/17) groblje je ograđeni prostor na kojem se nalaze grobna mjesta, komunalna i druga infrastruktura i u pravilu, prateće građevine, dok komunalnu strukturu groblja obuhvaćaju glavne i pomoćne staze unutar groblja, šetnice, javnu rasv jetu unutar groblja te parkove, drvorede i sve nasade unutar groblja.

14. Prema odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu u komunalne djelatnosti, između ostalog spada održavanje nerazvrstanih cesta te odražavanja groblja i krematorija, te je za njih nadležna jedinica lokalne samouprave.

Prema odredbi čl. 61. Zakona o komunalnom gospodarstvu, komunalna infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost, te se upisuje u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao vlasništvo odnosno suvlasništvo jedinice lokalne samouprave ili javnog isporučitelja koji upravlja komunalnom strukturom.

15. Prema odredbi čl. 322. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/11, 114/22, 156/22 i 115/23) ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prislinim propisima ili moralu društva ništetan je, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedici ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

16. Imajući u vidu sve prethodno navedeno pravilno je sud prvog stupnja prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.

Naime, čestice koje su predmet spora u naravi predstavljaju dio gradskog groblja [obrt] sa svom potrebnom grobnom infrastrukturom, kao i dijelove nerazvrstanih [adresa] i [adresa]. Radi se o nekretninama koje su u vrijeme zaključenja sporazuma između prvotuženika i prednika drugotuženika 9. srpnja 2012. imale istu površinu i namjenu, što obojici tuženika nije moglo ostati nepoznato, pa pravilno sud prvog stupnja zaključuje da se prvotuženik ne može pozivati na načelo povjerenja u zemljišne knjige.

Nadalje, prednik drugotuženika zaprimio je 8. veljače 1978. rješenje nadležnog tijela Grada Splita, odnosno prednika tužitelja kojim je izvršen prijenos prava korištenja zemljišta čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], od kojih su kasnije nastale predmetne tri čestice na Općinu Split, i to u općem interesu za proširenje gradskog groblja i parka [obrt] u [adresa].

Dakle, predmetne nekretnine predstavljaju javno dobro u općoj upotrebi i stvar izvan prometa (čl. 3. i 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima).

17. Iz naprijed citiranih odredbi Zakona o cestama, Zakona o grobljima i Zakona o komunalnom gospodarstvu proizlazi da groblja i nerazvrstane ceste predstavljaju javno dobro u općoj upotrebi kojim upravlja jedinica lokalne samouprave, u konkretnom slučaju tužitelj.

Predmetne nekretnine predstavljaju groblje, infrastrukturu groblja, pristupne puteve groblju, odnosno nerazvrstane ceste, pa tuženicima ta činjenica prilikom zaključenja sporazuma od 9. srpnja 2012. nije mogla biti nepoznata, budući se radi o notornoj činjenici, pa pravilno sud prvog stupnja zaključuje da je taj sporazum ništetan jer su predmetne nekretnine stvari izvan prometa koje su bile u istom statusu u trenutku zaključenja sporazuma zbog čega je pravilno utvrđeno da je ništetan sporazum od 9. srpnja 2012.

18. Kako su čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] groblje i nerazvrstana cesta koje prema odredbi čl. 59. Zakona o komunalnom gospodarstvu predstavljaju komunalnu infrastrukturu, a prema odredbi čl. 61. istog zakona predstavljaju javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinica lokalne samouprave, te se upisuju u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao vlasništvo odnosno suvlasništvo jedinica lokalne samouprave, to je pravilno ocijenjen osnovanim i tužbeni zahtjev tužitelja u točci II. i III. izreke.

19. U odnosu na žalbene navode prvotuženika treba dodati da činjenica da je temeljem njegovog brisovnog očitovanja dopuštena uknjižba prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] na ime Kaštelanski staklenici d.d. u stečaju za cijelo uz istodobnu uknjižbu brisanja tog prava s imena fiducijarnog vlasnika tj. prvotuženika, ne utječe na ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva kojim se zahtijeva utvrđenje ništetnosti kako je navedeno u točki I. izreke prvostupanjske presude. Tužitelj i nakon opisane uknjižbe i dalje ima pravni interes i pravnu osnovu za zahtijevanje utvrđenja ništetnosti predmetnog sporazuma.

20. Slijedom navedenoga, žalba prvo tuženika je kao neosnovana odbijena primjenom čl. 368. st. 1. ZPP-a te je prvostupanjska presuda potvrđena.

21. Kako prvotuženi nije uspio sa žalbom, primjenom čl. 154. st. 1. ZPP-a odbijen je njegov zahtjev za naknadu troška sastava žalbe.

U Zagrebu, 14. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Sanja Joka Umićević