Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-714/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sanje Joka Umićević kao predsjednice vijeća, Ines Kovačević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i mr.sc. Iris Gović Penić kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja JOTĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupanog po punomoćniku Marijana Temali, odvjetnici u [adresa], protiv tuženika NAUTIČKI CENTAR MOKOŠICA d.o.o. za brodogradnju, trgovinu, proizvodnju i usluge, OIB 41064075657, Mokošica na moru 24, 20236 Mokošica , zastupanog po punomoćniku Krunoslav Vukalović, odvjetniku u Varaždinu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Pn-49/2021-51 od 16. prosinca 2025., dana 14. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Pn-49/2021- 51 od 16. prosinca 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

II O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeću presudu:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 193.995,00 kn u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja na navedeni iznos teče od 15. veljače 2020. g pa do isplate, a koja kamata se utvrđuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

1. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.050,00 eura plativo po prodajnom tečaju HNB na dan plaćanja, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 15. veljače 2020. godine pa do isplate.".

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana od donošenja presude naknadi tuženiku troškove postupka u iznosu od 4.375,00 EUR, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.456,81 EUR, odbija kao neosnovan.

2. Protiv navedene presude žalbu ulaže tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka uključujući i trošak ovog žalbenog postupka podredno istu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

3. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud smatra da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, ali je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se osnovano poziva tužitelj jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može na pravilan način ispitati jer nema jasne razloge o odlučnim činjenicama odnosno postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete u iznosu od 26.792,75 EUR a koju je tužitelj pretrpio dana 23. veljače 2019. zbog oštećenja njegove brodice .... 343 – Periplo koja se nalazila na “suhom vezu” kod tuženika.

5. Između stranaka nije sporno da je tužitelj, zbog oštećenja koja su nastala na njegovoj brodici .... 343 – Periplo prilikom pada iste u marini tuženika, pretrpio materijalnu štetu, i to za vrijeme dok se brodica nalazila na "suhom vezu" kod tuženika te da je šteta nastala 23. veljače 2019. kada se brodica prevrnula s nosača te udarila u brodicu koja se nalazila uz njezin desni bok te nije sporno da su stranke bile u ugovornom odnosu duži niz godina, odnosno da je ovdje tužitelj povjeravao tuženiku svoje plovilo radi čuvanja na suhom vezu.

6. Također nije niti sporno da je u vrijeme štetnog događaja puhala bura.

7. Međutim ovdje je sporno je li do štete došlo zbog krivnje tuženika, je li brodica bila osigurana od pada po pravilima struke, je li tuženik poduzeo sve radnje koje je kao dobar gospodarstvenik trebao poduzeti da bi spriječio pad predmetne brodice, te je sporno predstavlja li bura, koja je u konkretnom slučaju puhala, višu silu, koja bi u konkretnom slučaju oslobađala tuženika od odgovornosti za štetu te je sporna uzročno-posljedična veza.

8. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće činjenice:

-da iz Ugovora o čuvanju plovila na suhom vezu (dalje: Ugovor) proizlazi da se ovdje tuženik obvezuje vlasniku plovila, ovdje tužitelju, naknaditi štetu na njegovom plovilu i prijavljenoj opremi za vrijeme čuvanja plovila a za koje štete bi tuženik bio odgovoran prema zakonskim propisima o obligacijama a koju obvezu tuženik preuzima u trenutku kada vlasnik plovila izvrši predaju plovila na vez kod tuženika i izvrši plaćanje (čl. 10 Ugovora)

-da je čl.11. Ugovora isključena odgovornost tuženika za naknadu štete na plovilu uslijed više sile u kojem slučaju se primjenjuje čl. 13. Ugovora prema kojem se nijedna strana neće smatrati odgovornom za neuredno izvršavanje (zakašnjenje) ugovora ako do istog dođe zbog više sile, a da se pod višom silom smatraju izvanredne, vanjske okolnosti, koje nastanu nakon sklapanja ugovora, a prije roka za ispunjavanje određene obaveze, čije nastupanje stranke nisu mogle predvidjeti, izbjeći ni otkloniti, a onemogućavaju ispunjavanje ugovorne obveze kao što je npr. orkansko nevrijeme ,iznimni plimni val, potres, požar, epidemija, druge katastrofe ili nepogode, mjere državnih organa, štrajk, građanski nemir, rat,

-da u svom iskazu tužitelj navodi da je nakon sklapanja ugovora i nakon što je njegov brod stavljen na suhi vez, smatrao je da je brod pravilno postavljen na suhi vez jer je i ranije stavljao brod na suhi vez i njegov brod je bio na suhom vezu na [adresa] a da je kod tuženika njegov brod bio 4,5 godina na suhom vezu jer je cijena bila povoljna te nije prigovarao oksidiranim potpornjima ali je to komentirao,

-da zakonski zastupnik tuženika je u svom iskazu naveo da sve jedrilice koje tuženik drži na suhom vezu drži na istoj vrsti postolja na kojem je bio i tužiteljev brod te sve takve brodove na postolje postavljaju na isti način te nakon što se brod postavi na ovo postolje kroz par dana dok brod "sjedne" postoji i mogućnost i dotezanja postolja na kojem brod stoji, da je brod na suhom vezu postavljen iza zida visine 5 metara na način da se brod stavlja provom u buru te da nikada do sada otkad radi kod tuženika nije bilo oštećenja niti jednog broda koji je bio na suhom vezu, a da je tužiteljev brod jedini koji se oštetio s tim da je napomenuo da su na dan štetnog događaja lijevo od broda tužitelja na suhom vezu bila još dva broda, prvo jedan motornjak te pored njega jedrilica te nikada nije čuo da bi tužitelj bio nezadovoljan načinom na koji je brod bio stavljen na suhi vez odnosno da je imao kakvih prigovora, da otkad radi kod tuženika (već 7 godina) nisu imali ovakav vjetar koji je puhao u vrijeme štetnog događaja, da je tužiteljev brod na vezu bio postavljen samo na spomenuti potporanj te nije bio dodatno učvršćen tzv. španerom i to zato što da bi se brod pričvrstio španerom, on mora biti na betoniranom terenu na koji su postavljene željezne kuke na koje se španer pričvrsti, a tuženikova marina nema takvog terena niti mogućnost pričvršćivanja broda španerom, a brod tužitelja je bio na vezu na zemljanoj površini, da postoje standardi za stavljanje broda na suhi vez, pa da se većina težine broda oslanja na kobilicu, a nosači sa strane broda drže brod u balansu, i to tako da se brod sigurno ne može prevrnuti pod utjecajem vjetra do 100 km/h, da se sa strankama sklapa ugovor o čuvanju broda na suhom vezu tek nakon što se brod postavi na suhi vez tj. na spomenuto postolje i nakon što stranka vidi kako je brod postavljen i ako bude time zadovoljna, a ako stranka nije zadovoljna takvim vezom, o trošku tuženika se vraća brod u more te je u ovom konkretnom slučaju također ovdje tužitelj zaključio predmetni ugovor tek nakon što je vidio način na koji se njegov brod stavlja na suhi vez, da je u vrijeme predmetnog događaja tuženik imao stražarsku službu, čovjeka koji bi noću nadzirao brodove i ukoliko bi vidio da se primjerice brod klima ili da se razbilo jedro, o tome bi ih odmah obavijestio, a spomenuto zatezanje nakon što je brod tužitelja postavljen na postolje je napravljeno, navodi da tuženik prati meteorološke prilike, te ih je pratio i predmetne prigode, pa kako je bura bila najavljena, da je tuženik poduzeo radnje zatezanja postolja i uklanjanja tendi brodova koji su pokriveni tendama, tamo gdje je to bilo potrebno, da za postolje na kojem je bio tužiteljev brod kao ni za druga postolja nemaju atest niti ih je itko tražio atest, a u slučaju kada polica osiguranja korisnika zahtijeva atestirano postolje, takav brod ne mogu prihvatiti na vez, s tim da nisu oni ti koji kontaktiraju s osiguravajućem društvom u takvom slučaju, već je to na korisniku jer je njegova odluka hoće li ostaviti brod kod tuženika na vezu, tuženik samo evidentira podatak o postojanju police osiguranja i s kojim osiguravajućim društvom,

-da iz izvješća osiguratelja ADJUSTER MARINE proizlazi da je popisana šteta koja je nastala na tužiteljevoj brodici te je izneseno mišljenje vještaka u kojem je navedeno da proizlazi da su meteorološki uvjeti na dan 23. veljače 2019. u [adresa] bili ekstremni, s udarima vjetra koji su dostizali brzinu od 100 km/h, ali da se za konačnu odluku zatražilo meteorološko bilježenje od strane Hidrometeorološkog zavoda, jer da je nevrijeme bilo najavljeno od strane meteoroloških službi te smatraju da je tuženik trebao poduzeti potrebne mjere kako bi se spriječila šteta nastala kao posljedica tog nevremena, navodi da brodica nije bila pričvršćena remenjima za pridržavanje za pod ili tlo, koje smatraju neophodnim s obzirom da je brodica van mora i na otvorenom te je zbog toga podložnija vjetru i vremenskim nepogodama, tim više što se radi o brodici s kobilicom i jedrom te je zbog toga nestabilnija od brodica s motorom čije je središte težine niže, smatrajući da bi spomenuti remeni spriječili prevrtanje brodice unatoč jakom vjetru te je prema njihovom shvaćanju nedostatak istih glavni uzrok i razlog nastale štete pa da se sukladno tome ne primjenjuje osiguranje s franšizom ugovoreno u polici,

-da prema izvještaju štete broj 1 JO je u opisu nesreće navedeno da je jedrilica s postolja pala na druga plovila i na zemlju, a da je pri padanju jarbol udario u drugo plovilo te da je rezultat slomljeni jarbol, oštećenja na trupu i palubi, da je jedrilica bila na kopnu (suhi vez) u specijaliziranoj marini, a da su razlog pada jedrilice snažni naleti vjetra,

-da prema službenoj evidenciji Državnog hidrometeorološkog zavoda na glavnoj meteorološkoj postaji (GMP) [adresa] je 23. veljače 2019. izmjeren maksimalni dnevni udar vjetra 43.8 m/s u 6:21 sat (jačina 12 Bf), s tim da je u razdoblju između 1 i 2 h izmjerena brzina od 38 m/s, između 2 i 3 h brzina od 42.2 m/s, između 3 i 4 h 38.4 m/s, a potom između 5 i 6 h je izmjerena brzina od 35.2 m/s, između 6 i 7 h 43.8 m/s, između 7 i 8 36.9 m/s, a između 8 i 9 h 33.3 m/s, s tim da sve od brzine od 32.7 m/s i više je orkan te ima jačinu 12 Bf., da su o buri koja se dogodila u noći od 23. veljače pisali razni portali,

-da je u ovom postupku provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku iz područja pomorskog prometa, brodostrojarstva, procjene stanja i procjene štete na plovilima dipl.ing RO koji je u svom nalazu i mišljenju naveo da je pregled pozicije mjesta gdje je predmetno plovilo bilo postavljeno i sličnih nosača na kojima je jedrilica stajala obavljeno 21. ožujka 2025. u prostorima tuženika uz prisustvo tuženika te predstavnika tužitelja, da je na pregledu zatraženo da se pokaže na primjeru sličnog plovila kako je bilo postavljeno predmetno plovilo na suhi vez te je tuženik vještaka odveo do pozicije gdje je stajalo predmetno plovilo tužitelja te je pokazao jedrilicu sličnih dimenzija (... 349) te potvrdio da je predmetno plovilo bilo postavljeno identično kao i tužiteljevo plovilo i to sa po tri nosača sa svake strane i po jedan nosač ispod krmene i pramčane statve, te da su bili podmetnuti podupirači pod kobilicu plovila,

-da usporedbom fotografija, pregledom pozicije gdje se nalazilo predmetno plovilo te prema podatcima o smjeru i jačini vjetra u vrijeme štetnog događaja, vještak je iznio mišljenje da je predmetno plovilo bilo postavljeno na uobičajen način sa tri nosača sa svake strane, te po jedan nosač ispod krmene i ispod pramčane statve, te sa podupiračima ispod kobilice plovila, da prema podacima iz spisa smjer vjetra u vrijeme štetnog događaja je bio sjeveroistok te je usporedbom fotografija iz spisa i mjesta događaja utvrđeno da je predmetno plovilo bilo postavljeno sa pramcem u vjetar što je također uobičajeni način postavljanja plovila na suhi vez, da pregledom fotografija iz spisa te prema navodima tuženika identičnih nosača koji su na dan pregleda u upotrebi (s obzirom da nisu za pregled bili dostupni nosači na kojima je bio postavljen brod ... u vrijeme štetnog događaja) nisu uočene nikakve kardinalne neispravnosti na nosačima koje bi eventualno dovele do pada predmetnog plovila iznoseći mišljenje da je predmetno plovilo bilo postavljeno na uobičajen način kako se postavljaju jedrilice sličnih ili istih karakteristika i dimenzija na suhi vez,

-da u pogledu opsega štete nastale na predmetnom plovilu u vrijeme štetnog događaja vještak utvrđuje da je prema podacima iz spisa 23. veljače 2019. uslijed naleta orkanskog vjetra predmetno plovilo palo sa nosača na svoj desni bok te su tom prilikom oštećeni jarbol i njegova oprema, baza jarbola tzv. peta jarbola, desni bok trupa (ispod i iznad vodene linije), spoj trupa i kobilice, bimini, bočne, krmene i pramčane zaštitne inox ograde, ogrebotine po palubi tj. plitka oštećenja na palubi, osovinski vod pogonskog motora te pogonski propeler,

-da je vještak pregledom dostavljenih računa i to račun za popravak trupa, spoja trupa i palube, palube, demontažu i montažu jarbola i njegove opreme - račun od Fokus doo br 119/1/1 u iznosu od 14.466,15 € (sa PDV-om) te račun za novi jarbol i njegovu opremu te transport istog - račun od Fokus d.o.o br 120/1/1 u iznosu od 11.719,12 € (sa uključenim PDV-om) dao mišljenje da su predmetni računi korektni

-da u pogledu postojanja uzročno- posljedične veze između nastale štete i načina na koji je predmetno plovilo bilo postavljeno vještak navodi kako su prema izvještaju DHMZ a od 3. travnja 2023. na području grada [adresa] maksimalni dnevni udari vjetra 23. veljače 2019. bili 43.8 m/s, a da je prema Beaufortovoj ljestvici za procjenu jačine vjetra maksimalna jačina vjetra 12 te se smatra da je to orkanski vjetar ako mu je brzina 32.7 m/ stoga je sukladno izmjerenoj maksimalnoj brzini vjetra 23. veljače 2019. i sukladno Beaufortovoj ljestvici za procjenu snage i jačine vjetra snaga vjetra bila značajno jača od maksimalne vrijednosti u Beaufortovoj ljestvici (12) a što predstavlja orkansku snaga vjetra, čak i više od toga, smatrajući da to nije uobičajena snaga vjetra jer da je tijekom veljače uobičajeno da puše relativno jaka bura, ali orkanska snaga bure nije uobičajena,

-da vještak zaključno navodi da je prema pregledu i podacima iz spisa predmetno plovilo bilo postavljeno na suhi vez na uobičajen način kako se to postavlja na ovim prostorima te da je neuobičajeno jak orkanski vjetar uzrok predmetnog štetnog događaja,

-da je tužitelj prigovorio nalazu i mišljenu vještaka smatrajući ga pristranim, a s obzirom da je u konkretnom štetnom događaju stradalo samo i jedino plovilo tužitelja, a što vještak kod analize predmetnog štetnog događaja nije uopće uzeo u obzir niti se na tu okolnost očitovao koji je razlog da je palo jedino plovilo tužitelja, kao i da vještak nije obrazložio kako je plovilo tužitelja bilo postavljeno te je li moglo biti zaštićeno da su se poduzele neke druge mjere i koje, te da vještak nije utvrdio da li postolja tuženika odgovaraju standardnim propisima niti činjenicu da nemaju odgovarajuće ateste,

-da je vještak na prigovore tužitelja naveo da se predmetna nezgoda dogodila 23. veljače 2019., a pregled 31. ožujka 2025., a u spisima postoji samo jedna nejasna fotografija predmetnog plovila dok se nalazilo na svojoj poziciji na podu neposredno nakon pada, pa da je svoje mišljenje dao na osnovu te jedne fotografije i podataka koje je prikupio iz spisa te ističući da mu nije dan zadatak da komentira činjenicu da je jedino plovilo koje je palo sa postolja tužiteljevo,

-da na pregledu mjesta događaja u [adresa] 31. ožujka 2025. u Nautičkom Centru Mokošica d.o.o. na kojem su prisustvovali predstavnik tuženika te predstavnik tužitelja, na pitanje vještaka da li je jedrilica koja je zatečena u vrijeme pregleda u marini na istom mjestu na kojem je bila i čelična jedrilica u vrijeme štetnog događa na koje pitanje je dobio potvrdan odgovor, vještak naveo da se radi o manjoj čeličnoj jedrilici koja je bila više zaklonjena od predmetne jedrilice, te kada se uzme u obzir da se radi o manjoj jedrilici (manji jarboli) koja je znatno teža od predmetne, te sa manjim jarbolima, te ako uzme u obzir da je bila više zaštićena od vjetra od predmetna jedrilice – zaključuje da su to dovoljni razlozi zašto čelična jedrilica nije pala sa postolja a na pitanje vještaka koja su još plovila bila u marini u trenutku štetnog događaja dobio je odgovor da ta plovila nisu više u marini time da je na jednoj fotografiji koja prileži spisu (list 315 spisa – „slika 3) utvrdio da su okolna plovila motorna te da su ispod razine vrha zida koji štiti od udara bure, pa zaključuje da, sukladno svim podacima koje je uspio prikupiti, su ostala plovila bila zaklonjenija od predmetnog plovila te konstrukcijski niža i samim time i stabilnija, a na pitanje da vještak nije utvrdio odgovaraju li postolja standardnim propisima niti uzeo u obzir da isti nemaju odgovarajuće ateste” navodi da mu nije dan zadatak da posebno utvrdi u kakvom su stanju nosači na kojim je bilo predmetno plovilo u trenutku štetnog događaja pa da to nije ni ocjenjivao a u pisanom nalazu i mišljenju je pojasnio zašto zaključuje da su nosači postavljeni uobičajeno kako se takvi nosači inače postavljaju za takva plovila, na pitanje vještaka na pregledu mjesta događaja je li postoje upravo nosači na kojima je bilo predmetno plovilo u vrijeme štetnog događaja, je navedeno da su ti nosači bačeni time da su pregledani drugi nosači za koje tuženik tvrdi da su isti i identični nosačima na kojim je bilo plovilo tužitelja pa stoga vještak utvrđuje da je na njima jedrilica sličnih tehničkih karakteristika kako i predmetna ("slika 5" na listu 316 spisa) te nisu utvrđene nikakve neispravnosti na istima, pa ako se uzme u obzir da na predmetnim nosačima stoji jedrilica istih ili sličnih tehničkih karakteristika bez vidljivih tragova oštećenja, propadanja ili neispravnosti jedino što može reći je da se predmetni nosači koje je pregledao ni po čemu ne razlikuju od većine nosača jedrilica istih ili sličnih tehničkih karakteristika koja se nalaze po većini marina, luka, lučica ili škverova pa stoga zaključuje da, iako nosači na kojima je bilo plovilo tužitelja nisu imali potrebne ateste, isti nisu u trenutku nezgode bili neispravni, a na pitanje da li bi plovilo tužitelja palo da je bilo vezano za pod, vještak se očituje da u takvoj situaciji plovilo ne bi palo da je dodatno bilo učvršćeno za pod, ali da u većini slučajeva nije vidio da se u marinama kod najave nevremena jedrilice dodatno učvršćuju za tehnički opremljen pod, s napomenom da je vidio marine koje su u manjini koje dodatno vezuju jedrilice kod najave nevremena, navodeći da ne poznaje propis koji bi obavezao marinu za dodatnim učvršćenjem u slučaju nevremena,

-da na kraju vještak na pitanje o tome da li pravna osoba koja ima dugogodišnje iskustvo treba prilikom prihvata plovila kao tužiteljevo smjestiti takva plovila na zaklonjenije mjesto vještak je naveo da takva plovila bi trebalo smjestiti na zaklonjenije mjesto.

9. Prvostupanjski sud na temelju provedenog dokaznog postupka te prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka kao i njegovo očitovanje na prigovore tužitelja, izveo pravni zaključak da nema uzročno- posljedične veze između nastale štete i načina na koji je tužiteljevo plovilo bilo smješteno kod tuženika, već da je uzrok zbog kojeg je vozilo palo s nosača i oštetilo se upravo orkansko nevrijeme, te da je vještak uspješno otklonio prigovore tužitelja koji je razlog da je samo tužiteljevo plovilo za vrijeme nevremena palo, smatrajući da su motorna vozila niža i nalaze se ispod razine zida koji zaklanja vjetar dok je druga jedrilica koja je bila u vrijeme predmetnog događaja u marini manja čelična jedrilica koja je više zaklonjena ali znatno teža sa manjim jarbolima pa da stoga ta jedrilica sa navedenim karakteristikama nije pala.

10. Međutim ovakav pravni zaključak prvostupanjskog suda je kontradiktoran jer sud nije dao jasne i obrazložene razloge o odlučnim činjenicama za pravilno rješenje ovog spora stoga se presuda ne može na pravilan način ispitati odnosno prvostupanjski sud izvodi pogrešne zaključke u pogledu analize predmetnog štetnog događaja i izvodi pogrešne zaključke u pogledu detaljnog očitovanja vještaka.

11. Naime u ovom konkretnom slučaju nije upitno da je predmetnog dana puhala orkanska bura velikih razmjera koja sukladno Beaurtovoj ljestvici za procjenu jačine vjetra na kopnu iznosi 12 stupnjeva što predstavlja najviši stupanj.

12. Međutim osnovano ukazuje tužitelj da iako je bura u konkretnom slučaju bila orkanska bura ovdje je odlučno utvrditi je li se radi o nepredvidivom događaju koji bi po svojoj pravnoj prirodi predstavljao višu silu, a što je u ovom konkretnom slučaju prvostupanjski sud zanemario, jer iz stanja spisa proizlazi da je bura jačih razmjera bila najavljena a tuženik s obzirom na djelatnost koju obavlja i dugogodišnjim iskustvom, je u obvezi pratiti meteorološke prilike svakodnevno te biti pripremljen s pojavom jakih udara bure u zimskom razdoblju te u tom pravcu poduzeti mjere u skladu sa vremenskim prilikama a s obzirom da se radi o području [adresa] gdje je bura pa tako i orkanska bura izvanjski događaj koje se može predvidjeti.

13. Naime ovdje treba naglasiti da pravna kategorija više sile prema odredbi Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje: ZOO) predstavlja izvanredni vanjski događaj koji se nije mogao predvidjeti, spriječiti, otkloniti ili izbjeći.

14. Prema odredbi čl. 343. ZOO-a dužnik se oslobađa odgovornosti za štetu ako dokaže da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno ako je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao spriječiti, otkloniti ili izbjeći.

15. Prema tome pravni zaključak prvostupanjskog suda da je uzrok štete vanjski događaj kojeg ovdje tuženik nije mogao izbjeći odnosno spriječiti je pogrešan jer je upravo tuženik trebao poduzeti sve potrebne mjere kako bi spriječio štetu a s obzirom da je nevrijeme bilo najavljeno, a što je u ovom konkretnom slučaju izostalo, a posebno kada se uzme u obzir da je samo plovilo tužitelja koje je bilo na suhom vezu stradalo od nevremena.

16. Nadalje pravni zaključci prvostupanjskog suda su kon tradiktorni u pogledu odgovornosti tuženika a koje proizlaze iz odredbi 725. do 727. ZOO-a.

17. Naime ugovor o čuvanju plovila na suhom vezu po svojoj pravnoj prirodi predstavlja ugovor o ostavi, odnosno ugovor o uskladištenju (čl. 725. ZOO) a zakon predviđa jasna pravila na koji način je ostavoprimac dužan čuvati stvar.

18. Prema odredbi čl. 727. st. 1. ZOO-a ostavoprimac je dužan čuvati stvar kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu, kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin, st. 2. istog članka je propisano da ako su ugovoreni mjesto i način čuvanja stvari, ostavoprimac ih može promijeniti samo ako to zahtijevaju prom ijenjene okolnosti, inače odgovara za slučajnu propast stvari ili slučajno oštećenje stvari.

19. Prema tome kako je u ovom konkretnom slučaju tuženik profesionalni p ružatelj usluge isti je dužan u smislu odredbe čl. 10. st. 2. ZOO-a, dužan postupati sa povećanom pažnjom prema pravilima struke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka).

20. Međutim prvostupanjski sud je iako je proveo vještačenje i detaljno utvrđivao okolnosti nastanka štetnog događaja isti nije dao jasne razloge o odlučnim činjenicama a što je rezultiralo i pogrešno i nepotpunim utvrđenim činjeničnim stanjem.

21. Naime sud je temeljio svoju odluku prihvaćajući nalaz i mišljenje vještaka i pri tome je izveo pravni zaključak da nema uzročno-posljedične veze između nastale štete i načina na koje je plovilo tužitelja bilo postavljeno iako je vještak u svom dopunskom očitovanju izričito naveo da pravna osoba koja dugi niz godina se bavi čuvanjem plovila na suhom vezu treba uzeti u obzir i pretpostaviti na koje mjesto bi takvo plovilo trebalo smjestiti a s obzirom na karakteristike predmetnog plovila a posebno u situaciji kada je samo plovilo ovdje tužitelja stradalo u predmetnom štetnom događaju a na što osnovano ukazuje tužitelj u žalbenim navodima.

22. Prema tome kako prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijane odluke nije dao jasne razloge o odlučnim činjenicama te je izveo pogrešne i kontradiktorne zaključke u pogledu provedenog dokaznog postupka te je propustio u smislu odredbe čl.8. ZPP-a na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno a na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje.

23. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP-a te čl. 371. ZPP-a valjalo je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

24. U nastavku postupka sud će otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem te će nakon ponovno provedenog dokaznog postupka donijeti pravilnu i na zakonu utemeljenu odluku.

25. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

U Zagrebu 14. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Sanja Joka Umićević