Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1205/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužitelja RS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. tužitelja FS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnica Branka Brkić Nakić, odvjetnica u Šibeniku, protiv 1. tuženika CS, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženice ŠS, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupa punomoćnik Krešimir Lušić, odvjetnik u Šibeniku, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi 1. i 2. tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P-2281/2019 od 17. studenog 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 14. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba 1. tuženika CS i 2. tuženice ŠS kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku, poslovni broj P- 2281/2019 od 17. studenog 2023.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:

"I. Nalaže se tuženicima (imena u nominativu): ad.1 CS, OIB [osobni identifikacijski broj] i ad.2 ŠS, OIB [osobni identifikacijski broj], predati tužiteljima (imena u nominativu): ad.1 BS, OIB [osobni identifikacijski broj] i ad.2 SS, OIB [osobni identifikacijski broj], u posjed i na slobodno raspolaganje čest. zem. [katastarska čestica] [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], te se istima nalaže ubuduće svakog uznemiravanja tužitelja vrhu navedene nekretnine, sve rokom od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženicima (imena u nominativu): ad.1 CS, OIB [osobni identifikacijski broj] i ad.2 ŠS, OIB [osobni identifikacijski broj], platiti tužiteljima (imena u nominativu): ad.1 BS, OIB [osobni identifikacijski broj] i ad.2 SS, OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 2.773,42 eura, rokom od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe."

2. Protiv prvostupanjske presude žale se 1. i 2. tuženici (dalje: tuženici) zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka odnosno "svih žalbenih razloga" s prijedlogom, preinačiti pobijanu presudu a podredno ju ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

2.1. U odgovoru na žalbu se 1. i 2. tužitelji (dalje: tužitelji) protive navodima tuženika i njihovu žalbu predlažu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22., 142/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP a budući da je prvostupanjska presuda jasna i razumljiva te se može ispitati, nije počinjena niti bitna povreda odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju sadržajno ističu tuženici u žalbi.

5. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom prijeporu te je ocjenom dokaza, i to svih koje su stranke predložile jer na ročištu održanom 20. rujna 2023. izrijekom nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga (list 83 spisa), sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

6. Predmet prijepora je zahtjev tužitelja kao predmnijevanih vlasnika nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to k. č. br. [katastarska čestica], za predaju u posjed od tuženika koji označenu nekretninu posjeduju bez pravnoga temelja.

7. Prvostupanjski sud prihvaća tužbeni zahtjev ocjenjujući kako su tužitelji predmnijevani, izvanknjižni suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju nasljeđivanja iza svoje majke LS, žene R, rođene ŽS, rješenjem o nasljeđivanju posl.br. O-87/08 od 2. lipnja 2008., koja je to pravo stekla nasljeđivanjem iza svojeg pravnog prednika, oca, ŽS pok. ŽS a on Ugovorom o diobi zaključenim 18. svibnja 1958. sa svojim bratom ES kao nasljednicima iza svojeg oca ŽS, čija su vlasnička ovlaštenja izvorno bila upisana u zemljišnim knjigama za k. o. [katastarska općina] koja katastarska općina je redefinirana osnivanjem nove zemljišne knjige za k.o. [katastarska općina]. kada su brisana vlasnička ovlaštenja prednika tužitelja , između ostalih i glede predmetne nekretnine u novoj zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

7.1. Nakon ovog utvrđenja ocjenjuje kako predmetnu stvar tuženici posjeduju bez pravnog temelja jer su nesamostalni posjednici, detentori do opoziva a niti jedna utvrđena činjenica ne ukazuje na isključivo vlasništvo nekretnine izvorno DS odnosno, njegovom pravnom slijedniku IS ili pak njegovim pravnim prednicima pa tako IS pok. DS, nije bio ovlašten tuženicima dati na besplatno korištenje do opoziva predmetnu nekretninu.

8. Odredbom čl. 166. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) je propisano da onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari, smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju.

9. U ovoj parnici je na siguran način utvrđeno kako tuženici predmetnu nekretninu posjeduju bez pravnog temelja što je utvrđeno već iskazom 1. tuženika gdje je potvrdio kako je nesamostalni posjednik s time, da je prvostupanjski sud pravilno zaključio kako je IS, koji je 1974. ili 1975. godine dopustio korištenje nekretnine 1. tuženiku do opoziva, bio upisan u 1/3 dijela nekretnine pa nije bio u smislu odredbe čl. 41. st. 1. i 2. ZVDSP uopće ovlašten tuženicima dati na besplatno korištenje do opoziva nekretninu s tim više, što je svjedok AS naglasila kako suvlasnička zajednica nikada nije podijeljena.

10. Tužitelji koji u smislu odredbe čl. 166. st. 4. ZVDSP trebaju, umjesto dokazivati vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva njihovo vlasništvo i činjenice od kojih ovisi utemeljenost njihova zahtjeva, su dokazali svoj pravni položaj predmnijevanih vlasnika.

11. Revizijom posjeda 1954. godine čest. zem. [katastarska čestica] tadašnje površine 838 m2 upisane u posjedovni list br. 258 za k. o. [katastarska općina] je posjednikom upisan ŽS pok. ŽS, zvani F i PS, žena C svako za po ½ dijela a promjenom na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik br. 2/1958 je formirana čest. zem. [katastarska čestica] površine 338 m2 te je promjenom oznake [katastarska čestica] označena nova površina ove nekretnine od 296 m2 .

11.1. Time je utvrđeno da su prednici tužitelja upisani posjednicima predmetne nekretnine još 1954. godine.

12. Prvostupanjski sud je nadalje, suprotno navodima žalbe, pravilno utvrdio pravni slijed prednika tužitelja jer je iza smrti ŽS pok. ŽS 1957. donijeto rješenje o nasljeđivanju kojim su njegovim nasljednicima proglašeni supruga OS, udova ŽS, sin TS pok. ŽS i kćer PS, žena R svaki u 1/3 dijela dok je Ugovorom o diobi od **.**.1958. pok. ŽS, sinu ŽS u zasebno vlasništvo i posjed pripala predmetna čestica.

13. Kako je rješenjem o nasljeđivanju iza smrti GS , supruge pok. ŽS. ŽS i TS pok. ŽS ostavina raspoređena LS, ženi R koja je već bila suvlasnica nekretnine u 1/3 dijela a rješenjem o nasljeđivanju posl.br. O-87/08 od 2. lipnja 2008. su njezinim nasljednicima proglašeni 1. i 2. tužitelji njezini sinovi, tužitelji su dokazali svoje predmnijevano vlasništvo čime su neosnovani žalbeni navodi tuženika kojima upućuju na nedostatnost kvalitete provedenih dokaza.

14. Glede žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava u odnosu na utvrđenje prvostupanjskog suda kako su tužitelji suvlasnici nekretnine "barem na temelju instituta dosjelosti" treba reći da je, sukladno odredbi paragrafa 1468. Općeg građanskog zakonika (čl. 1. i 2. Zakona o načinu i primjene pravnih propisa donijetih prije 6. travnja 1941. /"Narodne novine" br. 73/91 – dalje: OGZ/) koji je važio u vrijeme stjecanja, dopunjenim načelnim mišljenjem Opće sjednice Saveznog suda br. 3/60 od 4. travnja 1960., rok za stjecanje redovne dosjelosti prava vlasništva na nekretninama bio je 20 godina pa su prednici tužitelja u svakom slučaju i dosjelošću , najkasnije do 1974. odnosno 1975. (od kada tuženici tvrde da koriste predmetnu nekretninu) stekli vlasništvo dosjelošću.

15. Zbog toga na pravilnost i zakonitost pobijane presude ne utječe niti činjenica upisa različitih osoba kao vlasnika predmetne nekretnine a do kojeg upisa je, kako to prema razložnom obrazloženju prvostupanjske presude na temelju provedbe izvatka iz zemljišnih knjiga kada je čest. zem. [katastarska čestica] brisana iz posjedovnog lista br. 258 k. o. [katastarska općina] i upisana u posjedovni list 620 iste katastarske općine kao posjed sada upisanih vlasnika.

16. I naposlijetku, sve označeno potvrđuje i svjedok KS čija majka ĐS je obrađivala predmetnu nekretninu od početka 50. -ih godina prošlog stoljeća a služila je za ispašu stoke te se pobunila protiv korištenja nekretnine po tuženicima a njezin je iskaz potvrdila i svjedok ČS.

17. Tuženici također neosnovano upućuju na oznake koje je upotrijebio vještak Antonio Reljanović nakon izvršenog očevida na licu mjesta budući da je prema izvodu iz katastarskog plana utvrđen izgled predmetne nekretnine a prema skici mjesta očevida je točkama F, G, H, D, C, F označen samo dio čest.zem . 1131/2 a ne i cijela nekretnina.

18. Slijedom iznijetog su ispunjeni uvjeti iz odredbe čl. 166. st. 1. u svezi odredbe čl. 165. st. 1. ZVDSP prema kojem nepošteni posjednik tuđe stvari mora predati stvar vlasniku (ovdje predmnijevanog vlasniku) s obzirom da tuženici nisu dokazali ispunjenje uvjeta iz odredbe čl. 163. st. 1. ZVDSP pa je, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP trebalo odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu pod točkom I izreke.

19. Odluka o parničnom trošku donijeta je pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. i 155. ZPP a prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12, 103/14, 118/14, 142/12, 107/15, 37/22 i 138/23) zbog čega je sukladno odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena žalba tuženika i potvrđena odluka o parničnom trošku sadržana pod točkom II izreke prvostupanjske presude.

U Zagrebu, 14. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Andrina Raspor Flis