Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3027/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Kseniji Jakovčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, kojeg zastupa punomoćnica Đina Lukac Novaković, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Leko i partneri d.o.o., protiv tužene TN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pl-685/2026-7 od 26. svibnja 2026., dana 14. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, poslovni broj Pl-685/2026-7 od 26. svibnja 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:
„Odbijaju se prigovori tuženika na rješenje o pristojbi posl.br. Pl-685/2026 od 04.05.2026.; pa predmetna rješenja u cijelosti ostaju na snazi.“
2. Protiv navedenog rješenja žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25; dalje: ZPP) predlažući pobijano rješenje ukinuti te „osloboditi“ tužitelja od obveze plaćanja pristojbe, podredno vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmetni postupak vodio se radi naplate mjesečne RTV pristojbe koju tužena nije dobrovoljno podmirila tužitelju.
5. Prvostupanjski je sud rješenjem o pristojbi poslovni broj Pl-685/2026-3 od 4. svibnja 2026. naložio tužitelju plaćanje sudske pristojbe za tužbu s prijedlogom za izdavanje platnog naloga u iznosu od 6,64 EUR. Tužitelj je protiv navedenog rješenja podnio prigovor u bitnom navodeći da je sukladno odredbi čl. 11. st. 1. toč. 2. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj: 118/18, 51/23; dalje: ZSP), kao tijelo koje obavlja javne ovlasti u postupku proizašlom iz obavljanja tih ovlasti, oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi, dok visinu pristojbe nije osporavao.
6. U obrazloženju pobijanog rješenja sud prvog stupnja navodi da prigovor tužitelja nije osnovan jer istom nije povjereno obavljanje javnih ovlasti (već usluga), niti je u propisane javne usluge tužitelja uvrštena naplata mjesečne pristojbe, a ista predstavlja samo jedan od izvora prihoda (pored komercijalnih) kojima tužitelj financira programske javne usluge, tj. obaveze i to na temelju ugovora s Vladom RH. Sud također navodi da obveza plaćanja RTV pristojbe ne nastaje automatski za sve građane Republike Hrvatske, niti je ista izravno vezana za vlasništvo RTV prijamnika, već za pristup javnim radiodifuzijskim uslugama koje se obavljaju kao javni interes, odnosno kao usluga od općeg interesa.
7. Tužitelj u žalbi u bitnom ističe da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da isti nije oslobođen plaćanja sudske pristojbe u smislu odredbe čl. 11. st. 1. toč. 2. ZSP-a, odnosno ponavlja navode iz prigovora od 12. svibnja 2026., a osobito ističe da efikasna naplata njegove pristojbe predstavlja opći, odnosno javni interes, a ne samo interes tužitelja, jer da prihodi od pristojbe služe namjenskom financiranju ne samo javnih usluga koje pruža tužitelj, nego i drugih zakonom propisanih svrha.
8. Ispitujući pobijano rješenje, kao i postupak koji mu je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a.
9. Odredbom članka 1. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji ("Narodne novine" broj: 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17, 94/18, 114/22, 20/23, 18/24; dalje: Zakon o HRT-u) propisano je da je Hrvatska radiotelevizija pravna osoba koja ima status javne ustanove čija se djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada uređuju tim zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Javne usluge koje obavlja tužitelj propisane su odredbom članka 3. stavka 1. Zakona o HRT-u pa je tako djelatnost Hrvatske radiotelevizije proizvodnja radijskog, audiovizualnog i multimedijskog programa, glazbena proizvodnja, pružanje audio i audiovizualnih medijskih usluga, multimedijskih usluga i usluga elektroničkih publikacija kao javnih usluga.
10. Tužitelj je javna ustanova sukladno odredbi čl. 6. Zakona o ustanovama („Narodne novine“, broj: 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19, 151/22) kojom je propisano da se ustanova osniva kao javna ustanova ako je djelatnost ili dio djelatnosti koju obavlja zakonom određena kao javna služba. Okolnost da se djelatnost pojedine ustanove obavlja kao javna služba čini odnosnu ustanovu javnom ustanovom, te svaka javna ustanova nužno ima svojstvo pravne osobe koja obavlja javnu službu, odnosno pružatelja javnih usluga, ali ne i pravne osobe s javnim ovlastima.
11. Iz Zaključka sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Su IV -87/2022 od 11. studenog 2022. proizlazi da su pravne osobe koje usluge pružaju na temelju javnih ovlasti (vodne usluge, odvoz otpada) dužne podmiriti sudske pristojbe jer te usluge obavljaju kao subjekti privatnog prava, pa se navedeni Zaključak , protivno žalbenim navodima, odnosi i na tužitelja koji, iako je javna ustanova, s korisnicima svojih usluga (vlasnicima prijemnika) nastupa kao subjekt privatnog prava. Budući da RTV pristojba nedvojbeno predstavlja prihod tužitelja kojim isti financira svoju djelatnost, neosnovan je i paušalan žalbeni navod tužitelja da bi efikasna naplata njegove pristojbe predstavljala opći, odnosno javni interes jer da prihodi od iste služe namjenskom financiranju i drugih zakonom propisanih svrha.
12. Kako iz navedene odredbe članka 11. stavka 1. točke 2. ZSP -a jasno proizlazi da su od plaćanja pristojbi oslobođene osobe i tijela koja obavljaju javne ovlasti u postupcima proizašlim iz obavljanja tih ovlasti, to tužitelj u postupcima za naplatu mjesečne pristojbe ne obavlja javne ovlasti i nije oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi. Pritom okolnost da je tužitelj ovlašten odlukom propisati način kontrole plaćanja mjesečne pristojbe nije od utjecaja jer ista sama po sebi ne upućuje na zaključak da bi vođenjem parničnog postupka radi naplate navedene pristojbe bile izvršavane javne ovlasti, kako je već pojašnjeno.
13. S obzirom na izneseno, slijedi da je pravilno prvostupanjski sud odbio kao neosnovan prigovor tužitelja protiv rješenja kojim se istom nalaže plaćanje predmetne sudske pristojbe, pa je na temelju odredbe članka 380. stavka 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci.
U Zagrebu, 14. srpnja 2026.
Sutkinja:
Ksenija Jakovčević
