Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2787/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gabriele Topić Kordej, predsjednika vijeća, Suzane Radaković suca izvjestitelja i člana vijeća, te Sandre Artuković Kunšt, univ. spec. iur., člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Rudić odvjetniku iz Zadra protiv tužene Republike Hrvatske zastupane po z.z. Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko- upravnom odjelu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2358/2022-17 od 05. travnja 2023., u sjednici vijeća dana 14. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-2358/2022-17 od 05. travnja 2023.

II. Odbija se zahtjev tužene za naknadom troškova postupka nastalih povodom pravnog lijeka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je;

„I. Utvrđuje se da je tužitelj EE OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] vlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na Skici lica mjesta označen likom i točkama A-B-C-D-E-F-A k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 484 m2, sve prikazano na Skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka geodetske struke Božena Rumenić, dipl. ing. geod. Zadar, travanj 2023. godine, slijedom čega je ovlašten tužitelj da temeljem ove Presude suda, a nakon njezine pravomoćnosti zatraži i postignu uknjižbu prava vlasništva ovih nekretnina na svoje ime i u svoju korist u zem. knjige Općinskog suda a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj naknaditi tužitelju, troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.246,80 EUR-a, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku počevši od dana donošenja ove presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena sve to u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog iznosa odbija kao neosnovan.“

2. Protiv presude žali se tužena iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 ,155/23 i 146/25 - dalje: ZPP). Predlaže da se pobijana presuda u smislu žalbenih navoda preinači ili ukine te stavlja zahtjev za naknadom troška postupka .

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je vlasnik predmetne nekretnine, a koji zahtjev temelji na činjenici da nije sudjelovao u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] kada se tužena upisala kao suvlasnica predmetne kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i da je stvarni vlasnik iste koja je na skici lica mjesta označena likom i točkama A-B-C-D-E-F-A u površini od 484 m2, te da je on osobno i preko svojih pravni prednika bio u isključivom i neprekidnom posjedu predmetne nekretnine dugi niz godina odnosno oko 100 godina, a koji posjed i vlasništvo im nitko nije osporavao.

6. U žalbenom postupku, sporno je da li su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

7. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.

8. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obrazloženju presude dao je jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u suprotnosti s izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa nije ostvaren žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP -a na koju povredu odredaba ukazuje tužitelj.

9. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom da je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva.

10. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:

- da prema zk. izvatku za zk. ul. [broj ZK uloška] za k. o. [katastarska općina] (list 6-7 spisa) nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], u naravi dvorište u površini od 108 m3, dvorište u površini od 210 m2 i stambena zgrada u površini od 155 m2 i spremište u površini od 11 m2, ukupno 484 m2, upisana u suvlasničkom dijelu 255/484 na ime tužitelja i u suvlasničkom dijelu od 229/484 na ime tužene;

- da prema posjedovnom listu br. 1478 za k. o. [katastarska općina] DGU – Područnog ureda za katastar Zadar (list 8-9 spisa) upisani su tužitelj i tužena u određenim suvlasničkim udjelima za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina];

- da iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-769/99 (list 10-12 spisa) iza smrti AE pok. R iz [adresa], rođenog **.**.1914., a preminulog **.**.1998. njegovu ostavinsku imovinu, između ostalog, čini i dio čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere upisane u prijašnji Posjedovni list 164 (koji odgovara čest. zem. [katastarska čestica] nove izmjere) u koji dio spada obiteljska kuća, sve k. o. [katastarska općina]; da su njegovim nasljednicima proglašeni supruga HE ud. AE za 2/8 dijela, sin CE pok. AE za 2/8 dijela, sin EE za 2/8 dijela, te unuka RE za 1/8 dijela i unuk GE za 1/8 dijela;

- da iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-908/04, UPP-OS-200/04 (list 13-14 spisa) iza ostaviteljice HE ud. AE, rođene **.**.1923., a umrle **.**.2024. proizlazi da u njenu ostavinsku masu, između ostalog, spada i nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere upisane u prijašnji Posjedovni list 164 (koji odgovara čest. zem. [katastarska čestica] nove izmjere) u koji dio spada obiteljska kuća, sve k. o. [katastarska općina]; da su njezinim nasljednicima proglašeni EE ovdje tužitelj, za 2/6 dijela, CE za 2/6 dijela, RE za 1/6 djela i GE za 1/6 d ijela;

- da iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-1544/13, UPP-OS-305/13 (list 15-18) iza ostavitelja CE pok. AE, rođenog **.**.1948., a umrlog **.**.2013. proizlazi da su njegovim nasljednicima proglašeni EE, ovdje tužitelj, GE za ¼ dijela i ČE za ¼ dijela.

[katastarska općina]

(list 60-101) proizlazi da je uspoređivanjem novih i starih planova i pregledom najstarijih podataka za k. o. [katastarska općina] koji datiraju iz 1937. predmetna nekretnina novom izmjerom formirana kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je izlaganjem po novoj izmjeri evidentirana posjedom (vlasništvom) RE (Bene) za 255/484 dijela i Republika Hrvatska za 229/484 dijela, a što proizlazi iz priloženog Posjedovnog lista broj 1478 k. o. [katastarska općina];

- da tužitelj nije sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina];

- da je očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Božena Rumenić (list 108-109) izvršena identifikacija predmet spora i radi se o nekretnini koja se nalazi u samom mjestu [adresa], a nosi oznaku čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i u naravi je stambena zgradu sa spremištem i wc-om ograđena do puta betonskim zidom, a iza kuće suhozidom;

- da prema nalazu i mišljenja vještaka mjernika skicom i fotografijama lica mjesta (list 115-119 spisa ) proizlazi da je dana 14. travnja 2023. godine izvršen očevid na licu mjesta na kojem je utvrđen predmet spora koji u naravi predstavlja stambenu zgradu sa spremištem i wc-om te dvorištem; da je ograđen betonskim zidom u prednjem dijelu (ispred kuće) do puta, te suhozidom u zadnjem dijelu (iza kuće) ; da predmet spora predstavlja čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 484 m² koja je na skici lica mjesta označena slovima A-B-C-D-E-F-A;

- da je nalaz izrađen u skladu sa pravilima struke;

- da je izveden dokaz saslušanjem svjedoka IE i JE čiji iskazi

su logični i životno uvjerljivi i nisu proturječni materijalnim dokazima;

- da iz iskaza tužitelja RE (list 110-111 spisa ) proizlazi da je predmetna nekretnina u posjedu njega i njegovih pravnih prednika dugi niz godina odnosno oko 100 godina i da nikada nije bilo problema i prigovora vezano za istu; da nije sudjelovao u postupku preoblikovanja;

- da je općepoznato da se na području Dalmacije stvarna prava ne nekretninama nisu uknjižavala u zemljišne knjige, a što je dovelo do nesklada u postojećim zemljišnim knjigama i katastarskim upisima sa stvarnim stanjem;

11. Pošavši od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj osobno i preko svojih prednika bio u isključivom i neprekidnom bona fide posjedu dugi niz godina, odnosno gotovo 100 godina te da je tužitelj na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( " Narodne novine broj" 81/15 i 94/17 - dalje u tekstu: ZV) koji se primjenjuje od 1. siječnja 1997. postao vlasnikom predmetnog zemljišta stupanjem na snagu tog Zakona, jer je u tom trenutku bio u neprekidnom poštenom posjedu više 40 godina , a kako na toj nekretnini nitko drugi nije stavljao zahtjeve za vlasništvom ili kojim drugim stvarnim pravom, činjenica što je Ustavni sud Republike Hrvatske 17. studenog 1999. ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV- a, po kojoj je tužitelj stekao vlasništvo te nekretnine, ne može za tužitelja proizvesti gubitak prava vlasništva koje je temeljem tada važećeg zakona stekao, te odlučio na navedeni način.

12. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda pravilan, pa ga prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a pravilnost i zakonitost navedenog zaključka niti žalbenim navodima nije doveden u sumnju.

13. Stoga, suprotne tvrdnje tužene su bez pravnog uporišta.

14. Na žalbene navode koji se odnosne na ocjenu dokaza valja reći da tužena ispušta iz vida odredbu čl. 8. ZPP-a, a prema kojoj, koje će se činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

15. Prvostupanjski sud je na temelju rezultata cjelokupnog postupka prema svojem uvjerenju odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane, a stečeno uvjerenje opravdao je logičnim razlozima iz kojih se može provjeriti da takvo uvjerenje ima valjanu osnovu ( čl. 8. ZPP-a), pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 8. ZPP-a na koju povredu sadržajno ukazuje tužena.

16. Suprotno tvrdnji tužene, prvostupanjski sud dao je jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud kada je utvrdio da tužitelj nije sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Stoga, pa žalbeni navodi o sudjelovanju tužitelja u navedenom postupku ostaju ničim dokazane i neargumentirane tvrdnje.

17. U odnosu na žalbene navode kojima tužena osporava zaključak prvostupanjskog vezano za postojanje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i poštenje tužitelja potrebno je reći slijedeće.

18. Naime, dosjelost u stvarnom pravu označava stjecanje prava vlasništva neprekidnim vršenjem njegova sadržaja kroz određeno zakonom propisano vrijeme. Dosjelost pretvara, dakle, faktičnu vlast u pravnu, a posjed u subjektivno pravo čime posjednik stječe na originarni način ono što je do tada posjedovao kao pošteni posjednik kroz zakonom propisano vrijeme.

19. Na temelju odredbe čl. 388. st. 2. ZV stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

20. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1472. OGZ koje se primjenjuje na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Službeni list 86/46) odnosno na temelju Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (Narodne novine, br. 73/91), vlasništvo nad državnom imovinom moglo se stjecati dosjelošću bez obzira što su te nekretnine bile u naravi za što se tražilo posjedovanje kroz period od 40 godina.

21. Pravni učinci dosjelosti kao izvornog načina stjecanja prava vlasništva nastupaju po samom pravu (ipso iure) istekom potrebnog vremena za stjecanje prava vlasništva dosjelošću ako su ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje zakon o stjecanju putem dosjelosti, u konkretnom slučaju savjesnost posjeda.

22. Dakle, da bi se vlasništvo moglo steći dosjelošću, mora, osim isteka potrebnog vremena, biti ispunjena pretpostavka savjesnosti (poštenja) posjeda i to kako po odredbama ZV ( čl. 159. ) koji je sada na snazi i u vrijeme podnošenja tužbe, tako i prema odredbama Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ br.53/91, 9/92 i 77/92, dalje: ZOVO) koji se primjenjuje od 1. rujna 1980. do 31. prosinca 1996., tako i prema pravnim pravilima Općeg građanskog zakonika (paragraf 1460), koja pravila su se primjenjivala do 1. rujna 1980. kao dana stupanja na snagu ZOVO.

23. Pravni standard "poštenog posjednika" određuje onog koji nije znao niti je iz okolnosti slučaja mogao znati da netko drugi ima pravo na posjed (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev 857/13-3 od 4. travnja 2018.). Poštenje posjednika se predmnijeva, ali radi se o oborivoj zakonskoj predmnijevi kako to proizlazi iz odredaba ZV, ali i iz odluke Ustavnog suda RH broj U-III-6116/2020 od 24. veljače 2021.

24. Nesavjesnost posjednika kao zapreka za stjecanje vlasništva dosjelošću ne može se izvesti iz same okolnosti da je kao vlasnik nekretnine upisana druga osoba, već onaj koji se na nesavjesnost poziva dužan je to i dokazati (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj: Rev 389/2014-5 od 29. svibnja 2019., Rev 32/97 od 16. rujna 1997., Rev 2468/10 od 21. veljače 2012. i Rev 2426/90 od 15 veljače 1991.).

25. Nepošten je posjednik koji zna ili mora znati da nema pravo (samostalno) posjedovati nekretninu. Činjenica da je posjedovana nekretnina upisana u zemljišnim knjigama na drugu osobu ne čini sama po sebi posjed nepoštenim, a do nepoštenja posjeda ne dovodi ni propust posjednika da povjerava stanje u zemljišnim knjigama (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci broj Rev x 76/2014 od 21. listopada 2014.).

26. Znači, zaključak o (ne)savjesnosti posjeda moguće je donositi samo uvažavanjem svih okolnosti konkretnog slučaja - ne samo uzimanjem u obzir činjenice da je posjedovana nekretnina upisana u zemljišnim knjigama na drugu osobu već i okolnosti koje se odnose na ponašanje i postupanje u zemljišnoj knjizi upisanog vlasnika, odnosno u konkretnom slučaju neupisanog vlasnika, prema osobi posjednika.

27. Nadalje, točno je da prvostupanjski sud vezano za naprijed navedena rješenja o nasljeđivanju kao imovinsku masu prednika tužitelja navodi oznaku čest. zem. [katastarska čestica] stare izmjere -obiteljska kuća upisane u prijašnji posjedovni list 164, a koja odgovora čest. zem. [katastarska čestica] nove izmjere u koji spada obiteljska kuća time da iz povijesti posjedovanja proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] izmjere odgovara dijelovima čest. zem. [katastarska čestica].

28. Na žalbene navodi tužene da je nesporno da je tužitelj sudjelovao u postupku obnove ukazuje se da suprotno proizlazi iz stanja spisa odnosno činjeničnih navoda tužbe i iskaza tužitelja te rezultata provedenog dokaznog postupka.

29. Ovdje valja reći i to da tužena koja je tvrdila da je i tužitelj sudjelovao u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u odgovoru na tužbu ( list 40 spisa) u odgovoru na tužbu se i pozvala na dokaz odnosno zapisnik sastavljen prilikom preoblikovanja broj Z-8726/2010/1478 od 22. ožujka 2011. na temelju kojeg bi se i pouzdano utvrdilo od kojih čestica je i formirana predmetna čestica, a koji zapisnik do zaključenja prethodnog postupka odnosno glavne rasprave nije dostavila.

30. Jednako tako, za ukazati je da iz dostavljenog posjedovnog lista i proizlazi da su tužitelj i tužena upisani kao posjednici predmetne nekretnine odnosno kat. čest. [katastarska čestica] upisane u posjedovni list 1478 k. o. [katastarska općina] i to u suvlasničkim omjerima kao u zemljišnoj knjizi ( list 8 spisa) a što je i utvrdio prvostupanjski sud.

31. Međutim, neovisno o navedenom tužena ispušta iz vida odlučnu činjenicu, a to je da je prvostupanjski sud izveo dokaz očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika ME kojim je izvršena identifikacija kat. čestice odnosno predmeta spora te je i utvrđeno da se radi o čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi čini stambenu zgradu sa spremištem i wc te dvorištem u površini 484 m2 a koja je u skici označena slovima A-B-C-D- E-F-A.

32. Između ostalog, potrebno je reći i to da tužena nije imala primjedbe na navedeni nalaz i mišljenje.

33. Nadalje, prvostupanjski sud radi utvrđivanja postojanje pretpostavki za utvrđivanja prava vlasništva dosjelošću i izveo dokaze na okolnost faktične vlasti predmetne nekretnine i načina izvršavanja posjeda od strane prednika tužitelja kao i tužitelja , kao i na okolnost trajanja posjeda a kako je to tužitelj naveo u tužbi.

34. Jednako tako iz rezultata provedenog dokaznog postupka te životno uvjerljivih i objektivnim iskaza saslušanih svjedoka kao i tužitelja proizlazi da su prednici tužitelja kao i sam tužitelj izvršavali faktičnu vlast na nekretnini koja je i identificirana kao predmet spora odnosno kao čest. zem. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], a kako to proizlazi iz naprijed navedenog nalaza i mišljenja vještaka, a u kojem posjedu ih nitko nije sprečavao i onemogućavao kako je to pravilno i navodi prvostupanjski sud.

35. Stoga, u naprijed iznesenim okolnostima i navedenim utvrđenjima prvostupanjskog suda da su pravni prednici tužitelja kao i sam tužitelj pošteni posjednici predmetne tj. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] skoro 100 godina valja odgovoriti da to što predmetna čestica nije navedena kao predmet nasljeđivanja prema rješenjima o nasljeđivanju odnosno kao čest. zem. stare izmjere broj 97 prema prijašnjem posjedovno listu broj 164, nije odlučno za donošenje odluke pa su izneseni žalbeni navodi bez utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

36. U odnosu na žalbene navode kojima tužena ponavlja prigovore koji su isticani u postupku, na koje je prvostupanjski sud u razlozima prvostupanjske presude jasno i argumentirano odgovorio nije potrebno ponavljati obrazloženje prvostupanjske presude.

37. Nadalje, ostali žalbeni navodi nisu razmatrani sukladno čl. 375. st. 1. ZPP -a.

38. Suprotno tvrdnji tužena, prvostupanjski sud je dao jasne i valjane razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski suda kada je utvrdio da je tužitelj osobno i preko svojih prednika bio u isključivom i neprekidnom posjedu kao pošteni posjednik gotovo 100 godina predmetne nekretnine i da su ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

39. Stoga, žalbeni navodi su bez uporišta u provedenom dokaznom postupku te ostaju ničim dokazane i neargumentirane tvrdnje.

40. Nadalje, prvostupanjski sud je na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo na koje se pozvao kada je zaključio da je tužbeni osnovan.

41. I odluka o troškovima postupka je pravilna i zakonita kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a) tako i visini troškova (čl. 155. ZPP-a) te sukladna Tarifi o naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15 - dalje u tekstu: Tarifa) koja je bila na snazi u trenutku donošenja odluke , a koju Tarifu je prvostupanjski sud i primijenio, pa su paušalni žalbeni navodi neosnovani.

42. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu i na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u stavku I izreke ove drugostupanjske odluke.

43. Kako tužena nije uspjela sa žalbom, to trošak povodom pravnog lijeka pada na njezin teret te je odlučeno na temelju čl. 166. st. 1. ZPP-a kao u stavku II izreke odluke.

U Zagrebu, 14. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Gabriela Topić Kordej