Republika Hrvatska

Županijski sud u Dubrovniku

Dubrovnik

Poslovni broj: Gž Zk-27/2026-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski u Dubrovniku, sutkinja Marija Bušković, kao sudac pojedinac, u pravnoj stvari predlagatelja OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Maja Vukelić Brčić, odvjetnica iz Rijeke, radi otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Z-3670/2026 od 30. travnja 2026., 10. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Z-3670/2026 od 30. travnja 2026.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i zabilježbe žalbe predlagatelja.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Z-3670/2026 od 30. travnja 2026. odbijen je prijedlog predlagatelja za otvaranje i pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini oznake k.č. *62/1 z. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisom vlasništva predlagatelja.

2. Predlagatelj pobija prvosutpanjsko rješenje navodeći da je sud pri donošenju istog pogrešno utvrdio da u postupku nisu dostavljene izjave na kojima temelji svoj prijedlog te da je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da nije dokazao osnovu za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka. Predlaže prvostupanjsko rješenje preinačiti, podredno ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Žalba predlagatelja je neosnovana.

4. Iz obrazloženja prvostupanjskog suda proizlazi da je utvrđeno da iz isprava koje je predlagatelj priložio ne proizlazi vjerojatnost postojanja prava tužitelja jer je kao posjednik nekretnine do 1981. bio upisan LZ, a potom MZ, dok predlagatelj nije dostavio nikakvu izjavu upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika ili eventualno upisanih posjednika nekretnine iz kojih bi proizlazilo njegovo pravo.

5. Ispitujući pobijano rješenje kao i postupak koji mu je prethodio sukladno čl.365. st 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155./23. i 146/25., dalje u tekstu: ZPP), u vezi s čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" br. 63/19., 128/22., 155/23. i 127/24., dalje: ZZK), utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Ocjena je ovog suda da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio i obrazložio odlučne činjenice i na iste pravilno primijenio materijalno pravo.

7. Naime, odredbama čl. 209. ZZK-a je propisano:

(1) Pojedinačni ispravni postupak pokreće se na prijedlog osobe koja ima pravni interes.

(2) U prijedlogu za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka treba biti točno označeno u kojem se smislu zahtijeva ispravljanje zemljišnoknjižnog uloška, koji bi se zemljišnoknjižni upisi u tom ulošku, kako i u čiju korist trebali ispraviti, činjenice na kojima se prijedlog temelji (npr. temelj stjecanja, povijest stjecanja i slično), a uz prijedlog se može podnijeti i nacrt ispravljenog zemljišnoknjižnog uloška. (3) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati ime i prezime, adresu i osobni identifikacijski broj osobe u čiju se korist traži ispravak upisa u zemljišnoj knjizi, ali se ne moraju navesti osobe protiv kojih se traži ispravak upisa (protustranke). (4) Prijedlogu iz stavka 1. ovoga članka treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

(5) Kad se prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka predlaže promijeniti podatke u posjedovnici, prijedlogu treba priložiti i prijavni list koji je pregledalo i potvrdilo tijelo nadležno za katastar, u protivnom će se prijedlog odbaciti i upisati zabilježba odbačenog prijedloga.

(6) S prijedlogom iz stavka 1. ovoga članka, na temelju kojega je doneseno rješenje o pokretanju ispravnog postupka, postupa se u daljnjem tijeku ispravnog postupka kao s prigovorom odnosno prijavom podnesenom u ispravnom postupku, ako ovim odredbama nije propisano drugačije.

8. Predlagatelj je uz prijedlog kao dokaz vjerojatnosti postojanja svog vlasništva priložio izvadak iz zemljišne knjige iz koje proizlazi da je jedan od upisanih suvlasnika nekretnine i povijest promjena na katastarskim česticama koju je izdao DGU, Područn i ured za katastar Rijeka 27. ožujka 2026. iz kojeg proizlazi da je upisani posjednik nekretnine od 1981. MZ, dok je naknadno dostavio pisane izjave DZ i AZ o tome da je on stvari vlasnik nekretnine.

9. Kao što prvostupanjski sud pravilno utvrđuje i zaključuje u pobijanom rješenju, navedene isprave nisu isprave kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka jer iz istih ne proizlazi da bi predlagatelju pripadalo vlasništvo cjeline nekretnine. Suprotno tvrdnjama predlagatelja, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da isti nije dostavio izjavu upisanih suvlasnika ili eventualnog upisanih posjednika iz koje bi proizlazila vjerojatnost tvrdnje njegovog isključivog vlasništva. Naime, izjave DZ i AZ ne predstavljaju izjave upisanih suvlasnika i/ili upisanih posjednika, a niti njihovih nasljednika, pa da bi predstavljale dokaz vjerojatnosti prava predlagatelja. Dapače, ove osobe u svojim izjavama ne tvrde niti predlagatelj to dokazuje, da bi one imale kakva formalna (upisana) prava na nekretnini ili pak bili nasljednici takvih osoba, dok činjenica da se radi o osobama koje imaju isto prezime kao predlagatelj te su prijavljeni s prebivalištem na istoj adresi kao predlagatelj, proizlazi da su isti srodnici predlagatelja, a ne sljednici ostalih upisanih nositelja prava vlasništva (suvlasnika) na nekretnini, čime isti nisu osobe koje su u ovom nekontradiktornom postupku pozvane davati izjave o postojanju knjižnih prava u smislu citiranog čl. 209. st. 4. ZZK-a.

10. Obzirom je prvostupanjski sud pravilno zaključio da predlagatelj nije dokazao opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, temeljem 149. st. 3. ZZK- a, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Dubrovnik, 10. srpnja 2026.

Sutkinja

Marija Bušković