Poslovni broj: Usž-1290/2026-3

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća te sudskog savjetnika Alana Vučkovečkog, zapisničara, u upravnom sporu tužiteljice OZS, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Zagreb I, Zagreb, Šubićeva 29, OIB:33706439962 , radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-4225/2024-15 od 23. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 10. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba te potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us l-4225/2024-15 od 23. veljače 2026.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Zagreb I KLASA: UP/I-362-02/24-02/853, URBROJ: 443-02-05-12-24-2, od 16. rujna 2024. (točka I. izreke) te je odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora (točka II. izreke).

1.1. Rješenjem tuženika od 16. rujna 2024. tužiteljici je naloženo uklanjanje prostorije približnih tlocrtnih dimenzija 1,65 x 1,60 m + 3,80 x 2,65 m, visine 2,60; sanitarni prostor približnih tlocrtnih dimenzija 0,65 x 1,37 m + 2,92 x 1,80 m, visine 2,60 m; gips kartonske stijene kuhinje dužine 85 cm i debljine 10 cm, visine 2,60 m, a sve izvedeno u sklopu rekonstrukcije spremišta u stambenoj građevini, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa], u roku od 120 (stodvadeset) dana od dana zaprimanja tog rješenja.

2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je izjavila žalbu iz svih zakonom propisanih razloga. Navodi da sud nije ocijenio dostavljene dokaze, niti je potpuno i pravilno ocijenio rezultate cjelokupnog postupka. Smatra sa u povrijeđene odredbe članka 8., 30. i 51. Zakona o općem upravnom postupku. Poziva se na niz odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske u kojima je izraženo shvaćanje o obvezi obrazlaganja odluka kao jedno od temeljnih vidova vladavine prava i načela pravne sigurnosti. Nadalje, navodi da je donošenjem pobijane presude izostala osnovna svrha upravnog spora - kontrola upravnog akta. Ističe kako prvostupanjski sud uopće nije cijenio činjenicu kako je uklanjanje dijelova prostorije praktički neizvedivo s obzirom da bi izvršenje rješenja, za razliku od izvedenih radova izravno utjecalo na konstrukciju zgrade. Navodi da je predmetna građevina izgrađena sukladno svim pozitivnim propisima, slijedom čega su joj i izdane spomenute dozvole, a sve u svezi s činjenicom da su predmetni radovi izvedeni u skladu s Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Sud nije cijenio dostavljeni nalaz i mišljenje vještaka te je odbio sve dokazne prijedloge tužiteljice kao i dokazni prijedlog za njezinim saslušanjem kao stranke u postupku, čime joj je onemogućeno sudjelovanje u postupku. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti pobijanu presudu te u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev uz nadoknadu troškova spora. Podredno, predlaže poništiti presudu prvostupanjskog suda te vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje i to drugom prvostupanjskom vijeću. Potražuju troškove sastava žalbe.

3. Tuženik u odgovoru na žalbu ostaje kod svih navoda iz pobijanog akta te predlaže odbiti žalbu kao neosnovnu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbenih razloga (članak 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima „Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, dalje: ZUS), Sud nalazi da ne postoje žalbene osnove zbog kojih bi pobijana presuda bila nezakonita ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

6. Ovaj Sud ne nalazi osnovanim žalbeni navod o bitnim povredama pravila sudskog postupka počinjenim pred prvostupanjskim upravnim sudom. Prije svega valja naglasiti da se upravni sporovi vode prema pravilima propisanim Zakona o upravnim sporovima te prema odredbi članka 126. stavka 2. ZUS-a bitna povreda pravila sudskog postupka postoji kad upravni sud u tijeku spora nije primijenio ili je nepravilno primijenio odredbe toga Zakona, a to je utjecalo na donošenje zakonite i pravilne presude. Premda osnovano tužiteljica prigovara da prvostupanjska presuda ima nedostataka u obrazloženju, prema ocjeni Suda time nije ostvaren razlog bitne povrede pravila sudskog postupka propisan odredbom članka 126. stavka 2. ZUS-a, budući da ovaj propust nije od utjecaja na zakonitost presude, jer je tužbeni zahtjev osnovano odbijen.

6.1. U konkretnom slučaju, a suprotno mišljenju tužiteljice, nisu povrijeđene odredbe članka 8., 30. i 51. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09 i 110/21- dalje u tekstu ZUP) jer u upravnom postupku pravilno utvrđeno pravo stanje stvari odnosno nakon provedenog ispitnog postupka, utvrđene su sve činjenice i okolnosti bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari materijalna istina te je tužiteljici omogućeno izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje upravne stvari. Naime, uvidom u zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 17. svibnja 2024. utvrđeno je da je odgođen upravo iz razloga što tužiteljica nije bila prisutna na licu mjesta dok je bila prisutna na inspekcijskom nadzoru održanom dana 20. svibnja 2024. kao i 27. svibnja 2024. kada je na licu mjesta uz tužiteljicu bio prisutan i njezin kvalificirani opunomoćenik. Upravo je tužiteljica po opunomoćeniku onemogućila pristup na lice mjesta 29. svibnja 2024. radi provođenja inspekcijskog nadzora pa je novi održan 9. srpnja 2024. gdje je također bila prisutna tužiteljica. Dana 11. rujna 2024. u prostorijama tuženika, obavljena je analiza svih prikupljenih materijalnih dokaza (građevinska dozvola, uporabna dozvola, slika sa lica mjesta i dr.) te je sastavljen zapisnik o čemu je obaviješten opunomoćenik tužiteljice te se obvezao pristupiti u prostorije tuženika 13. rujna 2024. radi uvida u zapisnik. Opunomoćenik tužiteljice nije pristupio po dogovoru u prostorije tuženika veće je telefonskim putem tražio odgodu uvida u zapisnik. Na sva utvrđenja iz zapisnika tužiteljica nije imala primjedbi i uredno je potpisala zapisnik.

6.2. Vezano za žalbene navode da prvostupanjski sud nije cijenio priložene dokaze tužiteljice valja reći da je člankom 49. ZUS-a propisano da sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio te da stranke mogu predlagati koje činjenice treba utvrditi te dokaze kojima se one mogu utvrditi, ali sud nije vezan tim prijedlozima. Ocjenjujući okolnosti konkretnog slučaja u svjetlu naprijed navedenog, ovaj Sud zaključuje da u prvostupanjskom sporu u kojemu je sud, nakon uvida i analize opsežne dokumentacije u spisu, prihvatio činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku, nisu učinjeni postupovni propusti koji bi doveli u sumnju zakonitost osporavane presude. Prema ocjeni ovoga Suda, dokumentacija u spisu predmeta, koja uključuje i brojne dokaze koje je dostavila tužiteljica, pružala je dovoljnu osnovu za pravilno i potpuno utvrđivanje činjeničnog stanja u konkretnom predmetu.

6.3. Iz navedenog razloga, pravilno je prvostupanjski sud odbio provođenje dokaza očevidom na licu mjesta kao i provođenje dokaza saslušanjem tužiteljice jer se odluka u ovoj upravnoj stvari mogla donijeti i na temelju materijalnih dokaza u spisu.

7. Predmet upravnog spora je ocjena zakonitosti rješenja tuženika, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe građevinske inspekcije, Odjela građevinske inspekcije Zagreb I KLASA: UP/I-362-02/24-02/853, URBROJ: 443-02-05-12-24-2, od 16. rujna 2024. kojim se tužiteljice naređuje uklanjanje bespravno izgrađene građevine pobliže opisane u samom rješenju.

8. Odredbom članka 106. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19. i 145/24.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovog Zakona nije drukčije propisano.

8.1. Odredbom članka 113. stavka 1. ZDI-ja propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku, između ostaloga, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

9. Iz spisa predmeta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja tuženika provedeno više očevida na licu mjesta od strane višeg građevinskog inspektora te je pobijanim rješenjem tuženika tužiteljici naloženo uklanjanje prostorije približnih tlocrtnih dimenzija 1,65 x 1,60 m + 3,80 x 2,65 m, visine 2,60; sanitarni prostor približnih tlocrtnih dimenzija 0,65 x 1,37 m + 2,92 x 1,80 m, visine 2,60 m; gips kartonske stijene kuhinje dužine 85 cm i debljine 10 cm, visine 2,60 m, a sve izvedeno u sklopu rekonstrukcije spremišta u stambenoj građevini, na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u [adresa].

10. Tužiteljica tijekom postupka i spora navodi da se ne radi o rekonstrukciji podrumske prostorije već uređenju, te da su svi radovi izvršeni u skladu s građevinskom i uporabnom dozvolom. Navodi da je uredila svoje spremište jer želi uredan prostor.

11. Međutim, uvidom u podatke spisa predmeta s priležećim fotografijama vidljivo je da se u spremištu nalazi kupaonica, kuhinja i soba što bi i prema mišljenju ovog suda predstavljalo prenamjenu spremišta u stambeni prostor (uostalom iz zapisnika od 20. svibnja 2024. proizlazi da je tužiteljica izjavila da prostor spremišta povremeno koriste roditelji kada im čuvaju djecu). Takva prenamjena nije u skladu sa izdanom građevinskom dozvolom, a dostavljeni glavni projekt se ne može smatrati aktom za gradnju na temelju kojeg su izvedeni radovi rekonstrukcije spremišta, već je za navedene radove potrebno ishoditi građevinsku dozvolu kao i sve suglasnosti za prenamjenu spremišta u stambenu jedinicu.

11.1. Treba reći da dostavljani etažni elaborat, kao i elaborat zaštite od požara, glavni projekt elektroinstalacija kao i glavni projekt vodovoda i odvodnje ne predstavljaju dokaz zakonitosti gradnje odnosno valjanim aktom za gradnju.

11.2. Dostavljeno mišljenje investitora vezano za građevinski nadzor građevinske inspekcije nije od utjecaja na zakonitost rješenja tuženika. Naime, osim što je mišljenje sastavljeno prema traženju tužiteljice a ne suda, iz istog proizlazi da svi radovi instalacija izvedeni prema elaboratima za koje je izdana pravomoćna građevinska dozvola te da su svi prostori u skladu sa građevinskom dozvolom, uporabnom dozvolom i etažnim elaboratom dok je predmet odlučivanja u ovom sporu prenamjena prostora bez građevinske dozvole.

12. Slijedom navedenog su i po ocjeni ovoga Suda, ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. stavka 1. točka 1. ZDI-ja, kojom je građenje građevine bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izgrađene građevine.

12.1. Vezano za navode tužiteljice da je uklanjanje dijelova prostorije neizvedivo s obzirom da bi izvršenje rješenja, za razliku od izvedenih radova izravno utjecalo na konstrukciju zgrade treba reći da upravo iz dostavljenog mišljenja na koji se sama poziva proizlazi da se „ uređenjem ne dira nosiva konstrukcija zgrade“.

13. Odluka o troškovima spora osnovano se temelji na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS-a, prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi troškove spora.

14. Slijedom izloženog, žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost stajališta prvostupanjskog suda izloženog u osporenoj presudi.

15. Kako se, prema ocjeni ovog Suda, presuda prvostupanjskog suda temelji na pravilnom i u potpunosti utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno mjerodavno pravo, a nisu učinjene ni povrede odredaba upravnog spora, to je valjalo na temelju odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci presude (točka I. izreke).

16. Na temelju odredbe članka 147. stavka 1. ZUS-a, odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadom troškova sastava žalbe, jer sa žalbom nije uspjela (točka II. izreke).

U Zagrebu 10. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Marina Kosović Marković