Poslovni broj: Usž-2096/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Hrvoja Miladina, predsjednika vijeća, Snježane Horvat – Paliska i Radmile Bolanča Vuković, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice – specijalistice Blaženke Drdić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Jaškapack d.o.o. Sesvete, Savska cesta 1, zastupanog po opunomoćeniku Toniju Primorcu, odvjetniku u Rijeci, Prolaz M.K. Kozulić 2/III, protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 33, radi šutnje uprave, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3305/2025-8 od 25. veljače 2026., na sjednici vijeća održanoj 10. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Zagrebu poslovni broj Us I-3305/2025-8 od 25. veljače 2026.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
„1. Nalaže se tuženiku da odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od zaprimanja ove presude odluči o zahtjevu tužitelja za produljenje dozvole za boravak i rad za radnika ABC, a koji zahtjev se vodi u predmetu Klasa: UP/I-216- 02/24-09/91982.
2. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove upravnog spora u iznosu od 1.250,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.“
2. Tužitelj je Upravnom sudu u Zagrebu podnio tužbu radi šutnje uprave navodeći da tuženik nije odlučio o njegovom zahtjevu za produženje dozvole za boravak i rad za radnika ABC u zakonom propisanom roku, zbog čega predlaže da sud naloži tuženiku donošenje odluke.
3. Tužitelj je izjavio žalbu protiv presude zbog svih zakonom propisanih razloga. U žalbi ističe da ne pobija zakonitost rješenja o prekidu postupka, već ukazuje na nezakonitost postupanja tuženika zbog toga što ne donosi odluku koja se može donijeti. Smatra da činjenica da se vodi prekršajni postupak ne predstavlja prethodno pitanje čije bi rješavanje tuženik morao čekati te ističe da je šutnja uprave nastupila prije donošenja rješenja o prekidu postupka što je sud prvog stupnja propustio cijeniti. Naglašava da postupanje tuženika koji je prekinuo upravni postupak nakon duljeg vremena neaktivnosti u postupku ima izravan učinak na strane radnike koji već dvije godine nisu napustili Republiku Hrvatsku jer nemaju valjanu dozvolu boravka, kao i da je svrha instituta šutnje uprave osigurati djelotvornu sudsku zaštitu protiv upravne neaktivnosti. Predlaže da Sud poništi pobijanu presudu upravnog suda te sam riješi upravnu stvar.
4. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu i rješenje sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 36/24. i 39/26. – dalje u tekstu: ZUS), ovaj Sud nalazi da ne postoje povrede na koje tužitelj ukazuje u žalbi.
7. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tuženik donio rješenje od 26. srpnja 2024. kojim je na temelju članka 55. ZUP-a prekinuo upravni postupak povodom zahtjeva tužitelja. Utvrdio je i da navedeno rješenje tužitelj nije osporio u upravnom sporu te je ono postalo pravomoćno. Sud svoju odluku temelji na odlučnoj pravnoj činjenici da je upravni postupak pravomoćnim rješenjem prekinut te da prekid postupka proizvodi učinak zaustavljanja aktivnosti u upravnom postupku, što znači da javnopravno tijelo za vrijeme trajanja prekida nije dužno donositi odluku o upravnoj stvari pa u razdoblju trajanja prekida postupka ne može nastupiti šutnja uprave.
8. Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da je postupak prekinut do pravomoćnog dovršetka prekršajnog postupka protiv tužitelja, koji još nije pravomoćno dovršen (a po nastupu koje činjenice će se ostvariti uvjeti za nastavak prekinutog upravnog postupka) odnosno da i dalje traju razlozi zbog kojih je upravni postupak prekinut.
9. Ovakvo obrazloženje suda prvog stupnja u cijelosti prihvaća i ovaj Sud. Obrazloženje pobijane presude sadrži razume i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji ujedno otklanjaju sumnju da bi ta presuda bila rezultat arbitrarnog postupanja dok se pravno shvaćanje izraženo u pobijanoj presudi zasniva na pravilnom tumačenju i primjeni mjerodavnog prava. Tom je presudom odgovoreno na sve bitne prigovore i navode iz tužbe, koje tužitelj ponavlja u žalbi.
10. Odlučno je da je rješenje o prekidu upravnog postupka pravomoćno, odnosno, da sve dok postoje razlozi za prekid (trajanje prekršajnog postupka) rokovi ne teku , a tužitelj u takvoj situaciji ne može sa uspjehom, u ovom sporu, isticati prigovore o tome predstavlja li prekršajni postupak prethodno pitanje u smislu članka 55. ZUP -a. Ostali prigovori o trajanju postupka prije donošenja rješenja o prekidu nisu relevantni i ne dovode do drugačije odluke.
11. Polazeći od svega navedenog, a imajući na umu da tužitelj navodima iz žalbe nije doveo u pitanje u sporu utvrđeno činjenično stanje, ovaj Sud je žalbu ocijenio neosnovanom, slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke presude , temeljem odredbe članka 135. stavka 1. ZUS-a.
12. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 147. stavka 1. ZUS -a. (točka II. izreke).
U Zagrebu 10. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća
Hrvoje Miladin
