Poslovni broj: Usž-4670/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga Suda Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Sanje Štefan i Silvija Čovića, članova vijeća te sudske savjetnice Katarine Skrbinac, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice VČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342, radi imenovanja predstojnika Klinike, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-716/2024-10 od 9. rujna 2025., na sjednici vijeća održanoj 9. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Žalba se odbacuje.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Uvodno naznačenom prvostupanjskom presudom poništava se odluka Kliničkog bolničkog centra Zagreb, klasa: 451-23/6100-3, broj: 03-010-MGS od 28. prosinca 2023. (točka I. izreke), a u točki II. izreke se poništava odluka Kliničkog bolničkog centra Zagreb, klasa: 451-23/6100-2, broj: 03/012-MP od 7. prosinca 2023. Točkom III. izreke te presude se odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troška upravnog spora.
2. Osporenom odlukom tuženika od 28. prosinca 2023. odbijen je prigovor izjavljen protiv prvostupanjske odluke od 7. prosinca 2023. kao neosnovan. Tom odlukom je izabran prof. dr. sc. IČ, dr. med., na radno mjesto predstavnika Klinike za onkologiju u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, na mandatno razdoblje od četiri godine.
3. Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu zbog bitne povrede pravila upravnog spora, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu te pogrešne primjene materijalnog prava.
Dalje u žalbi tuženik navodi kronologiju događaja te opisuje slijed radnji poduzetih u postupku. Prije svega navodi da je sud počinio niz bitnih povreda odredaba upravnog spora, tj. da je prekoračio granice tužbenog zahtjeva i odlučio o tužbenom zahtjevu koji nije postavljen. Tuženik smatra da je unatoč tome, sud odlučio i o zakonitosti odluke od 7. prosinca 2023. koja nije predmet spora, niti je njezino poništenje traženo u tužbenom zahtjevu.
Dalje u žalbi tuženik navodi razloge zbog kojih smatra da su osporene odluke obrazložene sukladno članku 98. stavku 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", 47/09. i 110/21. – dalje: ZUP), protivno zaključku prvostupanjskog suda. Dodaje da osporene odluke nisu upravni akti u formalnom smislu, već vrsta postupanja u provođenju javnih natječaja za zapošljavanje u javnim službama pa je riječ o drugom postupanju javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, što dalje znači da forma takvog akta i njegove obrazloženosti ne može biti predmet ocjene po podnesenom prigovoru.
Zaključno, tuženik navodi da su jasno obrazloženi razlozi zbog kojih je tužiteljica (drugi kandidat u natječaju) ostvarila 60 bodova, a izabrani kandidat 105 bodova, tj. jer na strani izabranog kandidata (prof. dr. sc. IČ) nisu utvrđeni nedostaci (izostanak obvezne dinamike realizacije u okviru Programa rada i razvoja i sl.), kao kod tužiteljice. Dodaje da su osporenom odlukom od 28. prosinca 2023., donesene u povodu prigovora, otklonjene sve nepravilnosti, odnosno bilo kakve dvojbe u vezi bitnih elemenata obrazloženja te na taj način omogućeno tužiteljici da se upozna s razlozima odluke o odabiru, tj. da učinkovito zaštiti svoja prava u upravnosudskom sporu. Dodaje i da su svi prigovori tužiteljice razmotreni pojedinačno, uključujući i prigovor za izuzeće tadašnjeg ravnatelja koji je bio član tročlanog Povjerenstva, a da spisu predmeta prileži dokumentacija na temelju koje su osporene odluke donesene, koja uključuje Izvješće o provedenom postupku bodovanja kao i tablice bodovanja ispunjene od strane svakog člana Povjerenstva te u odnosu na svakog od kandidata. Sukladno tome tuženik smatra da je bodovanje izvršeno prema jasno naznačenim kriterijima, koji su u navedenoj dokumentaciji pobliže razrađeni kroz tri razine vrednovanja, odnosno na objektivni način koji je omogućio da se bodovno izrazi razina kvalitete kandidata u odnosu na zadane kriterije. Dodaje da su kriteriji jednako primijenjeni na oba kandidata te dokumentirani priležećom dokumentacijom spisa. Predlaže da se pobijana presuda poništi te tužbeni zahtjev odbije u cijelosti, a podredno predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4. U odgovoru na žalbu tužiteljica pobliže navodi i obrazlaže razloge zbog kojih smatra da su žalbeni navodi neosnovani, a pobijana presuda na zakonu utemeljena. Prije svega daje osvrt na mjerodavne odredbe ZUP-a, koje uređuju institut prigovora, o kojem odlučuje čelnik javnopravnog tijela čije se postupanje osporava, a rješenje o prigovoru je upravni akt protiv kojeg je moguća daljnja pravna zaštita, odnosno tužba u kojoj je navela razloge zbog kojih tuženikovo postupanje smatra nezakonitim, a zbog čega je tražila da se osporena odluka poništi. Dodaje i druge razloge zbog kojih smatra da sud nije postupao izvan granica tužbenog zahtjeva, već je pravilno poništio odluke tuženika, utvrdivši da ne sadrže propisane elemente iz članka 98. stavka 5. ZUP -a. Posebno daje osvrt na propust tuženika u vezi njezinog prigovora za izuzeće jednog člana Povjerenstva, a zbog bliskog i svakodnevnog odnosa između tog člana i izabranog kandidata. Tužiteljica nadalje ukazuje na niz propusta tuženika, pri čemu ponavlja u bitnom razloge iz tužbe, zaključujući da je sud osporene odluke poništio na temelju pravilnih i osnovanih zaključaka. Predlaže da se žalba tuženika odbije u cijelosti te tuženika obveže na naknadu troška postupka.
5. Žalba nije dopuštena. Žalbu je podnijela neovlaštena osoba.
6. Prema članku 20. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", 36/24. i 39/26. – Odluka Ustavnog suda; dalje: ZUS), za tuženika radnje u sporu može poduzimati službena osoba javnopravnog tijela koja je donijela ili propustila donijeti odluku, postupila ili propustila postupiti, odnosno službena osoba javnopravnog tijela čija je odluka potvrđena osporavanom odlukom te druga osoba određena propisima o unutarnjem ustrojstvu javnopravnog tijela. Za poduzimanje radnje u sporu čelnik javnopravnog tijela može ovlastiti drugu službenu osobu tog tijela. Tijela državne uprave i druga državna tijela po punomoći čelnika može zastupati državno odvjetništvo.
7. Iz podataka spisa, kojem prileže osporene odluke, proizlazi da ih je potpisao prof. dr. sc. EČ, dr. med. (odluka od 7. prosinca 2023.) odnosno JČ, mag. Oec (odluka od 28. prosinca 2023.).
8. Slijedom iznesenog, ovaj Sud ocjenjuje da FČ, dipl. iur., koji je potpisao žalbu nije ovlaštena osoba za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude, sa bilo koje osnove propisane u članku 20. stavku 3. ZUS-a.
9. K tome se dodaje da ovlaštenje imenovanog za podnošenje žalbe ne proizlazi niti iz akata o ustrojstvu tuženika, Statuta Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a niti iz podataka spisa proizlazi da je ravnatelj tuženika kao njegov čelnik imenovanog potpisnika žalbe ovlastio za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude.
10. Primjenjujući navedene mjerodavne odredbe ZUS-a, u okolnostima konkretnog slučaja, ovaj Sud je ocijenio da je žalbu podnijela neovlaštena osoba.
11. Prema članku 133. stavku 1. ZUS-a, Visoki upravni sud rješenjem će odbaciti nepravodobnu, nedopuštenu ili žalbu koju je izjavila neovlaštena osoba.
12. Stoga je valjalo na temelju članka 133. stavka 1. ZUS-a, riješiti kao u točki I. izreke.
13. Zahtjev tužiteljice za naknadom troška žalbenog postupka nije posebno specificiran, niti je tužiteljica u ovom postupku zastupana po kvalificiranom opunomoćeniku, tj. odvjetniku, zbog čega je odbijen kao neosnovan i riješeno je na temelju članka 148. u vezi članka 144. ZUS-a, kao u točki II. izreke.
U Zagrebu 9. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Ljiljana Karlovčan-Đurović
