Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Poslovni broj: Gž -2535/2025-3

Split

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Lucije Lasić, predsjednice vijeća, dr. sc. Ivana Tironija, člana vijeća i sudca izvjestitelja te mr. sc. Ivane Erceg Ćurić, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja JP, OIB. [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], k.br. [adresa], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Mladiniću, odvjetniku u Bjelovaru, protiv tuženika pod 1) ZP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada u zatvoru u Glini, pod 2) FP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kbr. [adresa] i pod 3) VP, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kbr. [adresa], radi utvrđenja ništetnosti i uspostave ranijeg zemljišno knjižnog stanja, odlučujući o žalbi tuženika pod 1) ZP protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj: P - 20/2025-30 od 28. kolovoza 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 8. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj: P - 20/2025-30 od 28. kolovoza 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, i to u fazu prethodnog postupka.

Obrazloženje

1.1. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu kojom je u točki I. izreke prihvatio tužbeni zahtjev, odnosno utvrdio ništetnim ugovor o darovanju od 9. prosinca 2024., a koji je zaključen između darovatelja tuženika pod 1) ZP te tuženika pod 2) FP i pod 3) VP kao obdarenika. Predmet ugovora je nekretnina oznake čk. br. [katastarska čestica], upisana u zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Također naložena je uspostava zemljišnoknjižnog stanja koje je bilo prije provedbe rješenja Općinskog suda u Bjelovaru br. Z- 19808/2024, na način da se suvlasnički dijelovi FP i VP (od po ¼ dijela za svakoga) ponovno upišu kao suvlasništvo tuženika pod 1) ZP (za ukupno ½ dijela).

1.2 Nadalje, prvostupanjski je sud odlučio o parničnom trošku na način da je u točki II. izreke naložio tuženiku pod 1) ZP da s ovog osnova isplati tužitelju iznos od 5.446,46 eura sa pripadajućim zateznim kamatama.

2. Protiv prvostupanjske presude tuženik pod 1) ĆP je podnio žalbu, a s obzirom na njezin sadržaj razmatrana je kao da je podnesena zbog svih žalbenih razloga tj. zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, žalbenih razloga predviđenih odredbama članka 353. stavak 1. točke 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 58/93.,112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22.,155/23. i 146/25. dalje ZPP). Posebno je za istaknuti kako tuženik pod 1) ĆP podnosi žalbu iz razloga predviđenih odredbom članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, na koju povredu ovaj tuženik u žalbi posebno ukazuje. Naime smatra kako mu prvostupanjski sud nije omogućio sudjelovanje na raspravi. Odredbom članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a određeno je kako bitna povreda odredaba parničnog postupka postoji ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a naročito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom.

3. Tužitelj nije podnio odgovor na žalbu tuženika pod 1) ZP.

4. Žalba tuženika pod 1) ZP je osnovana.

5. Predmet spora u ovoj žalbenoj fazi postupka jest zahtjev tužitelja da se utvrdi ništetnim ugovor o darovanju koji je tuženik pod 1) ĆP kao darovatelj zaključio sa svojim sinovima FP (tuženikom pod 2) i VP (tuženikom pod 3) kao obdarenicima smatrajući da je ovaj ugovor suprotan moralu. Naime da je zaključen s namjerom – motivom darovatelja da prijenosom prava vlasništva na nekretnini koja je predmet spornog ugovora na svoje sinove, onemogući tužitelju da ostvari svoje novčano potraživanje prema njemu – tuženiku pod 1). Konkretno da je tuženik pod 1) ĆP pravomoćno osuđen na trinaest godina zatvora zbog ubojstva majke tužitelja, koji s tim u svezi vodi protiv tuženika pod 1) ZP, parnični postupak radi naknade neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na duševno zdravlje. Stoga da je tuženik pod 1) ĆP raspolagao predmetnom nekretninom kako se tužitelj ne bi mogao naplatiti od njezine vrijednosti kada mu bude dosuđen iznos s osnova naknade štete.

6. Prvostupanjski je sud nakon provedenog dokaznog postupka zaključio kako je sporni ugovor o darovanju ništetan jer da je suprotan moralu društva, a ovo u suglasju sa odredbom članka 322. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje ZOO). Slijedom navedenog, a pozivajući se na navedenu odredbu, kao i na odredbu članka 323. ZOO-a prvostupanjski je sud donio presudu kojom je u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev. Usput je za primijetiti kako je prvostupanjski sud prethodno pravilno postupio kada nije donio presudu na temelju priznanja u odnosu na tuženike pod 2) FP i pod 3) VP, obdarenike iz spornog ugovora i sinove tuženika pod 1) ZP, koji su priznali tužbeni zahtjev. Ovo stoga što su svi tuženici u predmetnom slučaju jedinstveni suparničari ( k tome i nužni) u suglasju sa odredbom članka 201. ZPP-a, pa se spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima.

7.1. Tuženik pod 1) NP u žalbi, kao što je već navedeno, smatra kako mu prvostupanjski sud, nezakonito, nije omogućio sudjelovanje na raspravi.

7.2. Prvostupanjski je sud u ovom postupku zakazao pripremno ročište za dan 16. travnja 2025., na koje je pozvao i tuženika pod 1) ZP. Tuženik pod 1) ĆP je u podnesku od 3. ožujka 2025. naveo kako nije u mogućnosti doći na ročište jer da nema novaca financirati svoj prijevoz do suda, pa je predložio da sud omogući njegovu nazočnost na pripremnom ročištu putem „videolinka“ (videovezom). U tom smislu predložio je sudu kontaktirati Kaznionicu u Glini u kojoj služi kaznu zatvora.

7.3. Iz zapisnika o održanom pripremnom ročištu od 16. travnja 2025. razvidno je kako je sud rješenjem odbio prijedlog tuženika pod 1) ZP da mu se omogući sudjelovanje na pripremnom ročištu putem „videolinka“ uz obrazloženje kako nema potrebe da se tuženiku pod 1) omogući sudjelovanje na pripremnom ročištu. Naime da je riječ o prethodnom postupku, da se tuženik pod 1) ĆP već očitovao o tužbi i tužbenom zahtjevu te kako na zakazanom pripremnom ročištu nije predviđeno izvođenje dokaza saslušanjem nekih osoba.

8.1. Slijedom navedenog za reći je slijedeće. Sasvim je pogrešan stav prvostupanjskog suda da nazočnost tuženika pod 1) ZP nije „potrebna“ jer da se isti već očitovao o tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja te da se na pripremnom ročištu neće izvoditi dokazi saslušanjem „nekih osoba“ kako to navodi prvostupanjski sud.

8.2. Naime iz same dužnosti suda da pozove parnične stranke, odnosno njihove punomoćnike na pripremno ročište (članak 286. ZPP-a), što je uostalom prvostupanjski sud i učinio, proizlazi obveza suda da omogući pozvanoj parničnoj stranci, koja to želi, nazočnost pripremnom ročištu, naravno vodeći računa o tome da stranka prijedlozima i zahtjevima ne zloupotrebljava svoja prava.

8.3. Nadalje je za reći da ZPP omogućuje tuženiku da na pripremnom ročištu (naravno ako je isto održano) poduzima čitav niz parničnih radnji neovisno o tome je li tuženik dao odgovor na tužbu i neovisno o tome što se na tom ročištu ne izvode dokazi saslušanjem stranaka, svjedoka i sl. Tako iz odredbe članaka 288. stavak 1. ZPP-a proizlazi kako se na pripremnom ročištu raspravlja o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljnji tijek postupka, dok iz odredbe članka 288. a stavak 2. ZPP-a proizlazi kako stranka može na pripremnom ročištu dopuniti nepotpune navode o važnim činjenicama, označiti i dopuniti dokazna sredstva, a sve ovo na poticaj suda koji u tom smislu strankama postavlja pitanja. Također, na pripremnom ročištu stranka može istaknuti i prigovor radi prebijanja, a ovo u suglasju sa odredbom članka 288.a stavak 6. ZPP-a. Posebno je za istaknuti kako iz odredbe članka 299. stavak 1. ZPP-a jasno proizlazi kako i na pripremnom ročištu, sve do zaključenja prethodnog postupka, stranke mogu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke. Ne postoji nikakvo ograničenje za poduzimanje ovih radnji stranke na pripremnom ročištu u smislu da ona na te radnje ne bi bila ovlaštena ukoliko je već ranije imala mogućnost iznijeti činjenice i predložiti dokaze (tužitelj primjerice u tužbi, a tuženik u odgovoru na tužbu).

8.4. Slijedom navedenog za zaključiti je kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredbe parničnog postupka predviđenu odredbom članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a iz razloga što je nezakonitim postupanjem onemogućio tuženiku da raspravlja pred sudom i to baš na pripremnom ročištu održanom 16. travnja 2025., na kojem je, a što je posebno za istaknuti, prethodni postupak zaključen i zakazana glavna rasprava za dan 2. lipnja 2025.

9. Slijedom navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sud na ponovno suđenje i to u fazu prethodnog postupka (u kojoj fazi postupka je bitna povreda počinjena), a ovo na temelju odredbe članka 369. stavak 1. ZPP-a.

10. U ponovljenom će postupku prvostupanjski sud prije svega otkloniti uočenu bitnu povredu odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 6. ZPP-a, pa će potom, nakon cjelovito provedenog dokaznog postupka, vodeći računa i o odredbama članka 7., 8. i 221.a ZPP-a te uz pravilnu primjenu materijalnog prava, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu kao i o troškovima postupka.

11. Na kraju je usput za napomenuti kako jedan od mogućih načina sudjelovanja stranke u raspravi pred sudom, u slučaju da se nalazi u kaznionici na odsluženju kazne zatvora, kao u konkretnom slučaju tuženik, jest sudjelovanje putem videokonferencije, a ovo u suglasju sa odredbom članka 115. stavak 3. ZPP-a i odredbama članka 188. Zakona o izvršavanju kazne zatvora („Narodne novine“ br. 14/21. i 155/23.)

U Splitu 8. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Lucija Lasić