REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-224/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ST iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dušan Piskavica , odvjetnik u Rijeci, protiv tuženika Grada Paga, Pag, Branimirova obala 1, OIB 32150762596, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Bićanić, odvjetnik u Ogulinu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-4217/2022-2 od 15. travnja 2025., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna službe u Pagu poslovni broj P-1995/2021-44 od 21. rujna 2022., na sjednici održanoj 8. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e :

Revizija se odbija kao neosnovana.

Obrazloženje

1. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice tako da je isti prihvaćeni i suđeno je:

„1. Utvrđuje se da je tužiteljica STC iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj] stekla pravo vlasništva na realnom, točno određenom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], dio z.k. tijela VIII a upisane z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Pag Općinskog suda u Zadru, označene u listu "A" kao PAŠNJAK [adresa] površine 4105 m2, koji realni, točno određenom dio u naravi predstavlja dio pašnjaka sa različitim raslinjem utvrđen u Nalazu sudskog vještaka geodetske struke dipl. ing. geod. Nevena Korljana tockama i likom A -B-C-D- A u površini od 900 m2 i žutom bojom, a koji Nalaz je sačinjen temeljem očevida obavljenog dana 18. ožujka 2018. g. i koji Nalaz čini sastavni dio ove presude.

2. Ovlašćuje se tužiteljica STC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], po pravomoćnosti presude, bez suglasnosti tuženika, zahtijevati i ishoditi pred nadležnim uredom za katastar parcelaciju nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], dio z.k. tijela VIII a upisane z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Zemljišnoknjižnog odjela Pag Općinskog suda u Zadru, u položaju, obliku i površini prema navedenom Nalazu, a tuženik je dužan trpjeti provedbu parcelacijskog elaborata u nadležnom uredu za katastar, kao i uknjižbu prava vlasništva tužiteljice na novonastaloj katastarsko čestici, uz istodobno brisanje s njegovog imena, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

3. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 6.109,40 eura1 / 46.031,25 kuna.

4. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.530,32 eura roku 15 dana.“.

2. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-3901/2025-2 od 9. rujna 2025. tuženiku je dopušteno podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude radi pravnog pitanja:

"1. Da li se po osnovi dosjelosti moglo steći pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u društvenom vlasništvu u slučaju kada vrijeme dosjelosti nije bilo dovršeno prije 6. travnja 1941.godine te da li se vrijeme dosjelosti u tom slučaju računa razdoblje prije 1. rujna 1980. godine u smislu odredbe čl. 113. Osnovnog zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta ("Službeni list SFRJ" br. 25/65, 12/67 i 14/70 te "Narodne novine" br. 52/71 i 52/73)?".

3. Postupajući po navedenom dopuštenju, tuženik je izjavio reviziju prema odredbi čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) zbog navedenog pravnog pitanja. Predlaže da revizijski sud preinači ili ukine pobijanu odluku i predmet vrati na ponovni postupak. Zahtjeva troškove postupka u povodu revizije.

4. U odgovor na reviziju tužiteljica predlaže istu odbiti kao neosnovanu.

5. Revizija nije osnovana.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice na utvrđenje prava vlasništva, dosjelošću, na realnom dijelu nekretnine opisane pod odlomkom 1. ove odluke, koju uknjižbu prava vlasništva je tuženik dužan trpjeti.

7. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP u povodu revizije iz čl. 382. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

8. Tužiteljica je u postupku u bitnom tvrdila da je ona osobno i putem svojih prednika u posjedu rečenog spornog dijela nekretnine prije 1958. (da su u posjedu preko 70 godina), a da je te godine njena prednica stekla pravo korištenja na toj nekretnini na temelju odgovarajućeg rješenja Narodnog odbora općine Pag.

9.1. Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev jer da tužiteljica nije dokazala radi li se o poljoprivrednom ili građevinskom zemljištu, o čemu ovisi pasivna legitimacija tuženika. Isto tako da tužiteljica nema poštenje posjeda jer da nije dokazala, kako tvrdi, da ona i njezini prednici izvršavaju posjed više od 70 godina te da im to nitko nikada nije ni osporio niti ih u posjedu smetao. Kako da se radi o nekretnini u društvenom vlasništvu da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći od 8. listopada 1991., kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91., - dalje ZOVO), a da je prethodno izričito bilo zabranjeno stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu. Stoga da nisu ispunjene pretpostavke za utvrđenjem prava vlasništva, dosjelošću.

9.2. Drugostupanjski sud preinačuje odluku suda prvog stupnja te polazeći od utvrđenje da se predmetna nekretnina nalazi u izgrađenom dijelu građevinskog područja cijeni neosnovanim prigovor promašene pasivne legitimacije. Nadalje, da iz same činjenice da je prednici tužiteljice rješenjem nadležnog tijela dano na korištenje predmetno zemljište, sukladno odredbama čl. 45. i 46. Zakon o prometu zemljišta i zgrada (Službeni list broj 26/54), te da je prednica isto posjedovala i prije donošenja tog rješenja, da nije bilo razloga posumnjati da (im) ne pripada pravo na posjed (poštenje). Što se tiče vremena posjedovanja taj sud utvrđuje, na temelju odredbe čl. 373.a st. 1. i 2. ZPP, da je ispunjen i rok posjedovanja predmetne nekretnine u trajanju od 40 godina. Stoga da su ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

9.3. Revizijom se osporavaju utvrđenja drugostupanjskog suda i zaključak o poštenju posjeda.

9.4. Kada revident u reviziji, izvan pitanja zbog kojeg mu je dopuštena revizija, prigovara po drugostupanjskom sudu utvrđenom činjeničnom stanju i njegovim zaključcima o postojanju odlučnih činjenica za primjenu relevantne pravne norme, te kada revident ističe svoje stavove o toj ocijeni i svoje shvaćanju predmeta spora, čime nastoji dovesti u sumnju činjenična utvrđenja i pravno shvaćanje iz osporene presude, valja odgovoriti da se revizijom ne mogu pobijati utvrđene činjenice i da se u ovom stadiju postupka ispituje pobijana presudu samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena (kako je rečeno u odlomku 7. ove odluke).

10.1. Prema Zakonu o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta (Službeni list FNRJ broj 43/59, 53/62), pravilo o isključenju stjecanja prava vlasništva dosjelošću na zemljištu u društvenom vlasništvu vrijedi od 6. travnja 1941., sukladno čl. 112. st. 2. tog Zakona, kasnije čl. 113. Osnovnog zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta (Službeni list SFRJ broj 10/65, 52/73). Dosjelost je bila isključena od 1. rujna 1980. u pogledu svih stvari u društvenom vlasništvu, prema čl. 29. ZOVO, i to sve do 8. listopada 1991. Tada je uklonjena prepreka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nad nekretninama u društvenom vlasništvu.

10.2. Ovaj sud je u više svojih odluka (Rev-1095/2021 od 11. listopada 2021., Rev- 1207/2020 od 23. svibnja 2023., Rev-1695/2017 od 15. rujna 2020., Rev-2021/2014 od 17. prosinca 2019., Rev-1480/2016 od 5. studenoga 2019., Rev-291/14 od 17. travnja 2018. i dr.) izrazio pravno shvaćanje prema kojem kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekle na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., 68/98., 137/99. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 22/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. - pročišćeni tekst, 94/17. - ispravak pročišćenog teksta i 52/25., - dalje: ZVDSP) nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.

11. Ovaj sud ostaje kod izraženog pravnog shvaćanja te je odgovor na pitanje iz revizije:

„Moguće je stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu ako je posjed samostalnog posjednika bio zakonit, istinit i pošten protekom 20 godina ili ako je njegov posjed bio bar pošten kad je nekretninu samostalno posjedovao protekom 40 godina. U vrijeme dosjelosti treba računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekle na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP nego na temelju drugih odredaba tog Zakona.“

12. Pritom se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

13. Protek vremena računa se do 17. studenoga 1999. kada je donijeta Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske (Narodne novine 137/09) kojom je ukinuta odredba čl. 388. st. 4. ZVDSP.

14. Prema činjeničnim utvrđenjima iz nižestupanjskih odluka tužiteljica je osobno i putem svojih pravnih prednika u posjedu realnog dijela nekretnine svakako od prije 1958. Drugostupanjski sud, isto tako polazi od zaključka da se nekretnina, predmet spora, nalazi u izgrađenom dijelu građevinskog područja te da je posjed tužiteljice i njezinih pravnih prednika pošten, pa je do 17. studenoga 1999. proteklo potrebno vrijeme posjedovanja za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti u trajanju od 40 godina.

15. S obzirom na to da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je, na temelju odredbe čl. 391. st. 6. ZPP, reviziju odbiti kao neosnovanu.

Zagreb, 8. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Jadranko Jug