REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-413/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, Mirjane Magud članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RM iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Zoranu Novakoviću, odvjetniku u Zagrebu , protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB 85584865987, zastupan po punomoćniku Tomislavu Orehovcu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Orehovec & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi diskriminacije i naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž R-28/2024-2 od 29. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-3775/2012-105 od 19. prosinca 2023., na sjednici održanoj 8. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukida se presuda Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž R- 28/2024-2 od 29. veljače 2024., u dijelu kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-3775/2012-105 od 19. prosinca 2023., kao pod točkama III., IV. i V. i VI. izreke te citirana prvostupanjska presuda ukida u točkama III., IV. i V izreke, kao i u dijelu odluke o troškovima (pod točkom VI. izreke) i u tom dijelu se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima ovog postupka odlučit će se konačnom odlukom.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kao pod točkama III., IV., V. i VI. izreke kojom je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom radi isplate 23.199,02 Eur-a, radi utvrđenja da ga je tuženik diskriminirao temeljem dobi i s zahtjevom na isplatu 41.371,16 Eur-a sa zakonskom zateznom kamatom na pojedine iznose kao u izreci presude suda prvog stupnja, počev od 10. listopada 2008. do 10. siječnja 2013.

2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužitelj, kako mu je to dopušteno rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-4363/2025 od 26. studenog 2025. zbog pitanja:

„Je li sud dužan, pri ocjeni nalaza i mišljenja vještaka danog u parničnom postupku, cijeniti i tzv. privatni nalaz i mišljenje vještaka na iste odlučne okolnosti koji je stranka dostavila u spis predmeta?“.

3. Na reviziju nije odgovoreno.

4. Revizija je osnovana.

5. Ovaj sud pobijanu presudu ispituje samo u dijelu u kojem je revizija dozvoljena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dozvoljena, dakle u ovoj konkretnoj parnici samo u dijelu u kojem tužitelj nije uspio u sporu.

6. Glede pitanja zbog kojeg je dopušteno podnijeti reviziju, i koje u svojoj biti polemizira s pravnim shvaćanje suda drugog stupnja, ovaj sud u tom smislu izlaže kako slijedi:

„12.1. Suprotno žalbenim navodima tužitelja, u konkretnom slučaju sud nije bio dužan posebno analizirati nalaz i mišljenje dr. R, niti otkloniti međusobna proturječja u odnosu na nalaz i mišljenje dr. Buljan odnosno odrediti novo vještačenje jer nalaz dr. R, u smislu čl. 250. do 261. ZPP, nema značenje nalaza i mišljenja vještaka danog u postupku izvođenja dokaza vještačenjem. Stoga, kako sud nije utvrdio da bi u mišljenju vještaka dr. Buljan bilo proturječnosti ili nedostataka, niti se pojavila sumnja u pravilnost danog mišljenja (čl. 261. ZPP), pravilno je prvostupanjski sud postupio kada nije prihvatio prijedlog tužitelja za provođenjem daljnjih vještačenja. Medicinsku dokumentaciju, na koju se tužitelj poziva u žalbi prvostupanjski je sud imao u vidu prilikom određivanja iznosa pravične novčane naknade te je na temelju nje, kao i iskaza tužitelja i ostalih izvedenih dokaza, utvrdio da su radni uvjeti i okolnosti vezane uz posao utjecale na nezadovoljstvo tužitelja i da je time povrijeđeno p ravo osobnosti tužitelja koje opravdava dosudu naknade štete (točka 28. i 31. obrazloženja).“ .

7. Takvo pravno shvaćanje suda drugog stupnja nije pravilno i suprotno je pravnom shvaćanju ovog suda izraženog u odluci poslovni broj Rev-579/2024 od 23. travnja 2024.

8. Prema shvaćanju revizijskog suda (već izraženom primjerice u odluci poslovni broj Rev-1043/2022-2 od 11. listopada 2020.), nalaz i mišljenje vještaka koji je izrađen po nalogu jedne od stranaka spora ne može se smatrati vještačenjem provedenim po nalogu i pod nadzorom suda, u smislu odredbi čl. 250. do čl. 251. ZPP.

9. Međutim, radi se o ispravi čiji se sadržaj odnosi na predmet spora, kojom tuženica u konkretnom slučaju argumentira svoje stavove i primjedbe u odnosu na u sudskom postupku sačinjeni nalaz i mišljenje, slijedom čega isti treba biti ocijenjen u skladu s odredbom čl. 8. ZPP. Stoga nije u pravu prvostupanjski sud kada već a priori otklanja mogućnost utvrđenja spornih činjenica i na temelju tog nalaza, kao dio navoda stranke, time da prilikom ocjene takvog nalaza treba imati u vidu da je on nastao aktivnošću stranke koja se na njega poziva.

10. U odnosu na shvaćanje drugostupanjskog suda, za navesti je da je odredbom čl. 299. st. 2. ZPP određeno da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka.

11. Stoga parnična stranka ima mogućnost i nakon zaključenja prethodnog postupka, uz istaknuti prigovor na nalaz i mišljenje vještaka, dostaviti nalaz i mišljenje drugog stalnog sudskog vještaka pribavljenog od te stranke (i to se smatra dokazom), uz uvjet da to bez svoje krivnje nije mogla ranije iznijeti o čemu drugostupanjski sud nije vodio računa.

12. Prema tome, pogrešnim zaključivanjem da nije dopušteno izvesti uvid u nalaz i mišljenje na koji se poziva tuženica, povrijeđena je odredba čl. 8. ZPP u vezi s odredbom čl. 354. st. 1. ZPP slijedom čega odgovor na postavljeno pitanje glasi:

Sud je dužan, pri ocjeni nalaza i mišljenja vještaka danog u parničnom postupku, cijeniti i tzv. privatni nalaz i mišljenje vještaka na iste odlučne okolnosti koji je stranka dostavila u spis predmeta.

13. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 391. st. 7. ZPP, odlučeno je kao u točki I. izreke. U nastavku postupka sud će postupiti sukladno naprijed iznijetom pravnom shvaćanju revizijskog suda.

14. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

Zagreb, 8. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr.sc. Ante Perkušić

Rev-413/2026-2-1

IZDVOJENO PODUPIRAJUĆE MIŠLJENJE

suca izvjestitelja Đura Sesse u predmetu poslovni broj Rev-413/2026

1. U gore navedenom predmetu vijeće ovog suda je odlučilo ukinuti obje presude sudova nižeg stupnja i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

2. U ovom predmetu predmet odluke je davanje odgovora na pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena koje glasi:

„Je li sud dužan, pri ocjeni nalaza i mišljenja vještaka danog u parničnom postupku, cijeniti i tzv. privatni nalaz i mišljenje vještaka na iste odlučne okolnosti koji je stranka dostavila u spis predmeta?“.

3. U rješenju ovog suda na postavljeno pitanje dan je odgovor, a time je i zauzeto pravno shvaćanje kako slijedi:

Sud je dužan, pri ocjeni nalaza i mišljenja vještaka danog u parničnom postupku, cijeniti i tzv. privatni nalaz i mišljenje vještaka na iste odlučne okolnosti koji je stranka dostavila u spis predmeta.

4. U razlozima za ovakav odgovor na pitanje zbog kojeg je revizija dopuštena leže u stavu da se nalaz i mišljenje vještaka koji je izrađen po nalogu jedne od stranaka spora ne može se smatrati vještačenjem provedenim po nalogu i pod nadzorom suda, u smislu odredbi čl. 250. do čl. 251. ZPP. (već izraženom primjerice u odluci poslovni broj Rev-1043/2022-2 od 11. listopada 2020.). Međutim, radi se o ispravi čiji se sadržaj odnosi na predmet spora, kojom tuženica u konkretnom slučaju argumentira svoje stavove i primjedbe u odnosu na u sudskom postupku sačinjeni nalaz i mišljenje, slijedom čega isti treba biti ocijenjen u skladu s odredbom čl. 8. ZPP. Stoga nije u pravu prvostupanjski sud kada već a priori otklanja mogućnost utvrđenja spornih činjenica i na temelju tog nalaza, kao dio navoda stranke, time da prilikom ocjene takvog nalaza treba imati u vidu da je on nastao aktivnošću stranke koja se na njega poziva.

Stoga parnična stranka ima mogućnost i nakon zaključenja prethodnog postupka, uz istaknuti prigovor na nalaz i mišljenje vještaka, dostaviti nalaz i mišljenje drugog stalnog sudskog vještaka pribavljenog od te stranke (i to se smatra dokazom), uz uvjet da to bez svoje krivnje nije mogla ranije iznijeti o čemu drugostupanjski sud nije vodio računa.

5. Prema tome, pogrešno je smatrati da nije dopušteno izvesti uvid u nalaz i mišljenje na koji se poziva tuženica, povrijeđena je odredba čl. 8. ZPP u vezi s odredbom čl. 354. st. 1. ZPP.

6. Prema mom skromnom mišljenju pravno shvaćanje koje je zauzeto u ovom predmetu, je preopćenito i ne vodi računa o prirodi vještačenja kao dokaza u

Rev-413/2026-2-1

parničnom postupku i posljedicama koje ovako generalni stav može imati na tijek parničnih postupaka u budućnosti.

7. Zato smatram da je odgovor na pitanje zbog kojeg je dopušteno podnijeti reviziju trebao biti dorađeniji i fokusiran na nešto užu procesnu situaciju.

8. Naime, vještačenje je jedan od ravnopravnih dokaza u parničnom postupku koje prema odredbi čl. 250. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) koji dokaz izvodi sud kad je radi utvrđivanja ili razjašnjenja kakve činjenice potrebno stručno znanje kojim sud ne raspolaže.

9. Prema odredbi čl. 252. ZPP-a vještačenje, u pravilu, obavlja jedan vještak; a kad sud ocijeni da je vještačenje složeno, može odrediti dva ili više vještaka.

Vještaci se određuju u prvom redu iz reda stalnih sudskih vještaka za određenu vrstu vještačenja, a vještačenje se može povjeriti i stručnoj ustanovi (bolnici, kemijskom laboratoriju, fakultetu i sl.).

Ako postoje posebne ustanove za određene vrste vještačenja (vještačenje lažnog novca, rukopisa, daktiloskopsko vještačenje i sl.), takva vještačenja, a osobito složenija, povjeravat će se, u prvom redu, tim ustanovama.

10. Sukladno odredbi čl. 260. st. 3. ZPP-a stranke imaju pravo raspravljati o sadržaju nalaza i mišljenja vještaka.

11. U tom smislu niti jedna odredba ZPP-a ne brani stankama da izvršavajući svoje pravo da se o nalazu i mišljenju raspravlja iznose argumente kojima podupiru nalaz vještaka ili ga osporavaju i svakako da u postupanju imaju pravo zatražiti stručnu pomoć, pa i drugog vještaka iste struke.

12. Stoga dostavljanje mišljenja vještaka kojeg je angažirala sama stranka nema značaj vještačenja i time nema niti značaj dokaza u parničnom postupku, ali može imati značaj argumenata u postupku raspravljanja o nalazu i mišljenju vještaka kojeg je odredio sud.

13. Prema tome, dostavljanje mišljenja vještaka kojeg je angažirala sama stranka mimo suda i mimo postupka izvođenja dokaza vještačenjem ne bi u postupku trebao imati nikakav značaj jer sud ionako ne raspolaže posebnim znanjima kojima bi takvo mišljenje cijenio.

S druge strane, kada je mišljenje vještaka dostavljeno u spis kao odgovor, osvrt ili prigovor na nalaz i mišljenje vještaka, tada je dužnost suda zaht ijevati od vještaka da se na te prigovore očituje, pri čemu nije odlučno jesu li ti prigovori sadržani u pismenu koje je sastavio vještak angažiran po jednoj stranci, ili je stranka mišljenje pretočila u svoje prigovore koje iznosi usmeno na raspravi ili pisanim putem u formi podneska.

Rev-413/2026-2-1

14. U takvoj situaciji postoji obveza suda da se u odluci očituje o prigovorima na nalaz vještaka.

15. Stoga smatram da je odgovor na pitanje trebao biti:

Sud je dužan, samo pri ocjeni dokaza vještačenjem po vještaku kojeg je odredio sud u parničnom postupku, cijeniti i tzv. privatni nalaz i mišljenje vještaka na iste odlučne okolnosti koji je stranka dostavila u spis predmeta, nakon što se vještak određen po sudu u smislu čl. 250. ZPP-a izjasnio o navodima tako dostavljenog mišljenja vještaka kojeg je angažirala jedna od stranaka u postupku.

16. Molim da se ovo izdvojeno mišljenje dostavi strankama uz odluku i objavi na mrežnim stranicama uz odluku.

Zagreb, 8. srpnja 2026.

Sudac:

Đuro Sessa