REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4548/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse, Goranke Barać-Ručević i Mirjane Magud članova vijeća, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja Centar banka d.d. u stečaju, Heinzelova 47a, OIB: 89296739230, kojeg zastupa stečajni upravitelj Damir Mikić, odvjetnik u Zagrebu, protiv protustranke LB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Boris Makarović, odvjetnik u Zagrebu, radi uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije protustranke protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk- 90/2024-2 od 9. lipnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zlataru poslovni broj Z-4954/2024-8 od 20. lipnja 2024., na sjednici održanoj 8. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se protustranci LB revizija protiv rješenja Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž Zk-90/2024-2 od 9. lipnja 2025., u odnosu na naznačena pravna pitanja:
„1. Je li pravomoćna presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev podobna isprava za uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja i za uknjižbu prava vlasništva?
2. Može li nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe zaštitu od povrede upisom u zemljišnoj knjizi zahtijevati samo brisovnom tužbom?“.
Obrazloženje
1.1. Rješenjem suda drugog stupnja potvrđeno je rješenje suda prvog stupnja kojim je odbijen prigovor protustranke i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižni odjel poslovni broj Z-1884/2024 od 2. travnja 2024. (st. I. izreke), određen upis zabilježbe odbijenog prigovora (st. II. izreke) te naložena provedba rješenja Zemljišnoknjižnom odjelu suda (st. III. izreke).
1.2. Predmet ove zemljišnoknjižne stvari je uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, kakvo je bilo prije provedbe presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž - 6611/15-3 od 16. svibnja 2017., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-115/14 od 8. lipnja 2015. na način da je utvrđeno da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice LB i tuženika ČB, te da je tužiteljica suvlasnica ½ dijela te nekretnine. Prije provedbe te presude u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] bila je upisana na cijeloj kč. br. [katastarska čestica] Centar banka d.d. u stečaju, dakle i na ½ dijela na kojem je po toj presudi uknjižena LB. Presuda Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-6611/15-3 od 16. svibnja 2017. ukinuta je u dijelu koji se odnosi ne predmetnu nekretninu rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-146/2018-2 od 28. veljače 2023. i vraćena Županijskom sudu u Zagrebu na ponovno suđenje, u kojem je donesena presuda poslovni broj Gž Ob-249/2023-4 od 17. listopada 2023. kojom je odbijena žalba tužiteljice LB kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog suda u Zlataru poslovni broj P-115/14 od 8. lipnja 2015. kojom je odbijen kao neosnovan zahtjev tužiteljice LB da se utvrdi da kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika ČB te da se utvrdi da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela te nekretnine.
2.1. Protiv rješenja suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi protustranka zbog pitanja naznačenih u izreci ovog rješenja.
2.2. Za postavljena pravna pitanja protustranka ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- proč.tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP).
2.3. Istovremeno podnosi prijedlog i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP -a te protustranka u prijedlogu tvrdi da joj je u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđeno temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00
- službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14 i 69/17), odnosno Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj 18/97, 6/99 - službeni pročišćeni tekst, 8/99 - ispravak, 14/02, 1/06 i 13/17).
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. i čl. 385.a st. 1. ZPP-a, ovaj sud je ocijenio da su naznačena pravna pitanja, navedena u izreci ovog rješenja, važna za razvoj prava kroz sudsku praksu. Naime, prvo naznačeno pravno pitanje važno je za osiguranje jedinstvene primjene prava i razvoj sudske prakse jer se odnosi na odnos između pravila o zemljišnoknjižnim ispravama i instituta uspostave prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja nakon ukidanja sudske odluke koja je bila temelj upisa. U konkretnom slučaju, upis prava suvlasništva protustranke proveden je na temelju pravomoćne presude koja je naknadno ukinuta, a u ponovljenom postupku tužbeni zahtjev pravomoćno je odbijen. Postavlja se pitanje proizlazi li već iz takvih odluka ovlaštenje zemljišnoknjižnog suda da bez posebne kondemnatorne odluke ili druge zemljišnoknjižne isprave izvrši brisanje provedenog upisa i uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje. Riječ je o pitanju koje nadilazi okolnosti konkretnog spora jer se može pojaviti u većem broju zemljišnoknjižnih predmeta u kojima je upis proveden na temelju sudske odluke koja je kasnije ukinuta ili preinačena. Kako odbijajuća presuda samo uklanja osnovu na kojoj je upis nastao, ali sama po sebi nije zemljišnoknjižna isprava za novi upis, važno je i drugo postavljeno pitanje vezano za vođenje posebnog postupka (npr. brisovna tužba ili odluka koja izričito nalaže uspostavu prijašnjeg stanja). Budući da o tim pitanjima nema ustaljene prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, ispunjene su pretpostavke iz čl. 385.a st. 1. ZPP- a za dopuštenje revizije.
5. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP-a Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenio da je protiv drugostupanjskog rješenja dopuštena revizija zbog pravnih pitanja navedenih u izreci. Za povredu temeljnih ljudskih prava smatra da je prijedlog za dopuštenje revizije u odnosu na njih povučen (čl. 389.b st. 3. rečenica 2. ZPP-a).
Zagreb, 8. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Ante Perkušić
