REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Revd-747/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Ante Perkušića predsjednika vijeća, Đura Sesse člana vijeća i suca izvjestitelja, mr. sc. Neri Radas članice vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice MT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jelena Košutić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tužene CT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Petar Petrović, odvjetnik u Sesvetama, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru poslovni broj Gž-667/2025-2 od 18. rujna 2025., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama poslovni broj P-183/2022-38 od 10. lipnja 2025., u sjednici održanoj 8. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

I. Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljice.

II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog.

Obrazloženje

1. Presudom suda drugog stupnja potvrđena je presuda suda prvog stupnja kojom je presuđeno:

„I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„1. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Sesvetama formira se nova zemljišnoknjižna čestica i to:

- z.k. čest. [katastarska čestica] Doma izgrađeno zemljište površine 61 m2 i dvorište 241 m2, ukupno 302 m2 koja će se upisati u novi zk. uložak k. o. [katastarska općina], a koja je nastala od dijela zk.čest.br. 1275/1 Slapec livada površine 1701 m2 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u površini od 302 m2, sve na temelju elaborata R.N.br. 386/2010 sastavljenog od Geomjer Sesvete iz Sesveta po geometru ET kojim se usklađuje oblik i površina zemljišno - knjižnih čestica sa stanjem u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina], a koji je potvrđen od strane Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Odjel za katastar zemljišta i nekretnina, Klasa: 932-06/2010-01/119, Ur. Br. 251-15-02/03-2010-3 od 19. travnja 2010.

2. Utvrđuje se da je tužiteljica MT s prebivalištem u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnica novoformirane z.k. čest. [katastarska čestica] DOma izgrađeno zemljište površine 61 m2 i dvorište 241 m2, ukupno 302 m2 koja će se upisati u novi zk. uložak k. o. [katastarska općina] što je tužena CT, Prekvršje, [adresa] dužna priznati te trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice u zemljišne knjige, sa svojega na njeno ime.“

II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška.

III Nalaže se tužiteljici MT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tuženici CT iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] namiri parnični trošak u iznosu od 2.000,00 eura u roku od 15 dana.“.

2. Protiv presude suda drugog stupnja prijedlog za dopuštenje revizije podnosi tužiteljica zbog pitanja:

„1. Može li promjena površine zemljišnoknjižne čestice, nastala nakon stjecanja prava vlasništva dosjelošću ili nasljeđivanjem, utjecati na mogućnost utvrđenja i upisa tog prava, iako je predmetni dio čestice evidentiran u katastru i potvrđen geodetskim elaboratom?

2. Je li sud u parničnom postupku dužan utvrditi faktični opseg i identitet čestice prema katastru i elaboratu, čak i kada zemljišnoknjižno stanje nije usklađeno? 3. Može li nesuglasje između katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja predstavljati razlog za odbijanje tužbenog zahtjeva za utvrđenje vlasništva, s obzirom da Zakon o zemljišnim knjigama predviđa obvezne mehanizme usklađenja (čl. 11. – 12.)?

4. Predstavlja li pogrešna ili neažurirana površina zemljišnoknjižne čestice zapreku za primjenu čl. 118. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama (djelomično usvajanje zahtjeva)?

5. Smije li sud odbiti tužbu iako postoji važeći, ovjereni geodetski elaborat i katastarska evidencija nove čestice, samo zato što katastar još nije službeno dostavio podatke zemljišnoknjižnom sudu?

6. Je li sud dužan priznati pravo vlasništva kada je činjenično stanje (posjed + oporuka + elaborat) u potpunosti dokazano, a razlika između zemljišnih knjiga i katastra nastala bez krivnje stranke?

7. Predstavlja li povredu prava vlasništva iz čl. 48. Ustava RH situacija u kojoj se stranci onemogućuje ostvarenje prava zbog neusklađenosti dvaju državnih registara?

8. Smije li sud odbiti tužbu bez ocjene svih dokaza samo zato što se površine u zemljišnim knjigama i katastru ne podudaraju, iako svi drugi dokazi (vještak, elaborat, posjed, ostavina) potvrđuju identitet čestice?

9. Je li sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev za utvrđenje prava vlasništva pozivajući se na promjenu površine katastarske čestice tijekom postupka, iako je prema članku 2. stavku 1. Zakona o zemljišnim knjigama identitet katastarske čestice određen isključivo brojem i nazivom katastarske općine?“,

za koja ističe da udovoljavaju uvjetima dopuštenosti iz čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP).

3. Istovremeno prijedlogom obuhvaća i razloge sadržane u čl. 385.a st. 2. ZPP-a zbog povrede prava na mirno uživanje vlasništva.

4. Na prijedlog je odgovoreno.

5. Postupajući prema odredbi čl. 385.a i čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) revizijski sud je ocijenio da prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten jer u odnosu na postavljena pitanja tužiteljica nije uopće iznijela razloge važnosti tih pitanja, niti u prijedlogu navodi da bi o tim postavljenim pitanjima postoja la različita praksa nižestupanjskih - žalbenih sudova, koju bi trebalo ujednačiti, što je osnovni smisao revizijskog postupka.

6. Umjesto toga, predlagateljica u prijedlogu samo izražava nezadovoljstvo s odlukama nižestupanjskih sudova, te se sadržajno poziva na pogrešnu primjenu materijalnog i postupovnog prava, a što u načelu nije sam za sebe poseban razlog zbog kojeg se može dopustiti podnošenje revizije ukoliko nisu ispunjene i ostale pretpostavke iz odredbe čl. 385.a ZPP-a.

7. Slijedom navedenog, a s obzirom da u ovoj pravnoj stvari nisu kumulativno ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP -a i za dopuštenost revizije, to prijedlog za dopuštenje revizije nije dopušten.

8. Također po ocjeni ovog suda ne može se raditi o povredi ustavnog prava tužiteljice na mirno uživanje vlasništva samo zato što je tužbeni zahtjev koji je upravljen na stjecanje prava vlasništva odbijen, kada je u postupku utvrđeno da nisu ostvarene zakonske pretpostavke da se vlasničkopravni zahtjev usvoji. Kada ne bi bilo tako svaki zahtjev koji ne bi bio usvojen, neovisno o utvrđenjima o ostvarivanju pretpostavki za stjecanje ili priznanje prava vlasništva predstavljao bi povredu ustavnog i konvencijskog prava na mirno uživanje vlasništva, što je samo po sebi apsurdno.

9. Zbog navedenog, kako je prijedlog tužiteljice nedopušten valjalo na temelju odredbe čl. 389.a st. 3. i st. 4. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

10. Odluka o troškovima postupka donesena je primjenom odredbe čl. 166. u svezi s čl. 155. ZPP-a jer je ocijenjeno da radnja sastava odgovora na prijedlog nije bila potrebna niti nužna u ovoj fazi postupka jer u odgovoru na prijedlog nije iznesen niti jedan argument koji bi bio ključan da bi se u ovoj stvari odlučilo kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 8. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća:

dr. sc. Ante Perkušić