REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski građanski sud u Zagrebu
Ulica grada Vukovara 84
10000 Zagreb
Poslovni broj: Ovr-2027/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Mirni Jakovac, a po prijedlogu sudskog savjetnika Ozrena Marinkovića, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Republika Hrvatska,OIB: 52634238587 zastupanog po punomoćniku Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru, Šetalište dr.I. Lebovića 40, Bjelovar, protiv ovršenika WWW PRESS d.o.o. za poslovne usluge, OIB 30442616078, [adresa] zastupanog po ŠČ, [adresa], odlučujući o prijedlogu ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava te prijedlogu ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim u postupku izravne naplate, dana 8. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog ovršenika WWW PRESS d.o.o. za poslovne usluge, OIB 30442616078, [adresa] za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Trgovačkog suda u Bjelovaru P-13/2025 od 3. srpnja 2025., kao neosnovan.
II. Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa novčanih sredstva zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine temeljem ovršne isprave - presude Trgovačkog suda u Bjelovaru P-13/2025 od 3.srpnja 2025. kao neosnovan.
Obrazloženje
1. U ovoj pravnoj stvari, protiv ovršenika je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove – presude Trgovačkog suda u Bjelovaru P-13/2025 od 3.srpnja 2025. od 3.srpnja 2025.a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20 – dalje: ZPONS).
2. Ovršenik je, na temelju članka 210. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
3. U prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, ovršenik sadržajno osporava gore navedenu presudu navodeći kako je sporan datum ovršnosti, da je podnesen prijedlog za dopuštenje revizije koji još nije otpremljen Vrhovnom sudu RH, da je pokrenuo i ustavnopravni postupak kao i da blokada poslovnog računa društva neposredno ugrožava redovno poslovanje, plaćanje tekućih obveza, poreza, doprinosa, dobavljača, knjigovodstvenih i drugih nužnih operativnih troškova stoga je potrebno odgoditi pljenidbu i prijenos izravne naplate.
4. Prijedlog je dostavljen ovrhovoditelju na očitovanje, koji se prijedloge ovršenika očitovao podneskom od 6. srpnja 2026. kojim je osporio sve navode ovršenika.
5. Prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim nije osnovan.
6. Člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da se odluka o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim donosi odgovarajućom primjenom odredaba OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi.
7. Razmatrajući ovršenikove navode iznesene u prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, sud je utvrdio da ovršenik sadržajno iznosi razlog iz članka 50. stavak 1. točka 2. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a u dijelu kojim osporava dopustivost izravne naplate iz razloga što nema pretpostavki da se ona provodi protiv ovršenika jer je na presudi kao datum ovršnost naznačen 2. travnja 2026., a prema njegovu mišnjenju ovršnost je nastupila 1.travnja 2026.
8. Međutim, ovršenik ne tvrdi, a samim time niti ne dokazuje, da je potvrda ovršnosti navedene presude ukinuta u smislu članka 36. stavak 3. OZ-a, slijedom čega nije dokazao ispunjenje pretpostavki propisanih člankom 50. stavak 1. točka 2. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.
9. Stoga, a budući kako ovrhovoditelj ima pravo voditi postupak prisilnog namirenja gore navedenih razloga, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
10. Prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos novčanih sredstava nije osnovan.
11. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-11. navedenog članka OZ-a. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe.
12. Ovršenik u prijedlogu navodi kako je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-3609/2025 od 9. rujna 2025., koja još nije dostavljena na odlučivanje Vrhovnom sudu Republike Hrvatske kao i ustavnu tužbu protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-3609/2025 od 9. rujna 2025.
13. Time je ovršenik dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije, na koju činjenicu nije odlučno da li prijedlog dostavljen Vrhovnom sudu Republike Hrvatske na odlučivanje, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.
14. U odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz čl. 65. OZ-a, da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ovršenik isti nije učinio vjerojatnim.
15. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavk 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22,, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.
16. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.
17. Ovršenik nije podnio isprave na temelju kojih bi sud mogao utvrditi navedene činjenice niti ovršenik tvrdi da ovrhovoditelj neće biti u mogućnosti vratiti novčane iznose koji će mu u postupku izravne naplate biti preneseni ako bi naknadno bilo utvrđeno da pljenidba i prijenos nisu bili dopušteni.
18. Ovršenik vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da bi provedba postupka izravne naplate mogla ugroziti njegovu redovno poslovanje, plaćanje tekućih obveza,slijedom čega bi bio onemogućen u obavljanju svoje djelatnosti kao i prijetećem stečaju.
19. Međutim, otegotnost postupka izravne naplate za ovršenika i njegovo poslovanje nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a.
20. Naime, u postupku izravne naplate se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja (vjerovnika), a čime se prisilno umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za poslovanje ovršenika pravne osobe.
21. Stoga, kada bi se navedeno smatralo štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ- a, u svakom postupku prisilnog namirenja bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu, a što nije smisao instituta odgode. Naime institut odgode, a što proizlazi i iz same odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, se primjenjuje samo iznimno, što znači samo u onim situacijama u kojima je opravdaniji interes ovršenika da zaštiti svoju imovinu od mogućeg neosnovanog umanjenja nego interes ovrhovoditelja da bez odgađanja namiri svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom (osnovom za plaćanje).
22. Isto tako, na ispunjenje uvjeta iz članka 65. stavak 1. OZ-a nije od utjecaja što se zaplijenjena novčana sredstva prenose sa računa više solidarnih ovršenika kao i okolnost što ovršenik ne raspolaže potpunom specifikacijom naplate po ovršnom rješenju.
23. Sud navodi kako je odredbom čl. 207. OZ-a je propisano da u slučaju ako je ovrha određena protiv dvaju ili više solidarnih ovršenika naplata će se obaviti sa svih računa solidarnih ovršenika kod banaka u isto vrijeme tako da se sa svakoga naplati jednaka svota, s tim da zbroj tih svota ne smije prijeći iznos ovrhovoditeljeve ovršne tražbine, a ako na računima solidarnih ovršenika nema dovoljno novca da se naplata provede odjednom, naplaćivat će se bilo s kojeg od tih računa prema zakonu kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima tako da se ovrhovoditeljeva tražbina što prije namiri.
24. Uvidom u zahtjev za izravnu naplatu utvrđeno je kako je ovrhovoditelj je u skladu sa pravilima o izravnoj naplati podnio zahtjev za izravnu naplatu protiv više solidarnih dužnika te se ovrha provodi pred Financijskom agencijom sukladno odredbama ZPONS-a i ne postoji opasnost višestruke naplate, kako to tvrdi ovršenik prijedlogu i ovrhovoditelj ima pravo tražiti ispunjenje obveze od ovršenika, kao jednog od solidarnih ovršenika.
25. Podredno, valja istaknuti da čak i u slučaju da je prijedlog za odgodu ovršenika osnovan, sud može odgoditi samo ovršnu radnju prijenosa, ali ne i zaplijene novčanih sredstava ovršenika, pa ovršenik zapljenjenim novčanim sredstvima i dalje ne bi mogao raspolagati.
26. Slijedom navedenog, a obzirom nije dokazana vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nisu ispunjene pretpostavke iz članka 210. stavak 2. OZ-a, u vezi s člankom 65. stavak 1. OZ-a za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.
27. Stoga je odlučeno kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.
28. Zahtjev ovrhovoditelja za naknadu troška sastava podneska od 6. srpnja 2026. je odbijen obzirom navodi izneseni u navedenom podnesku nisu bili od utjecaja na donošenje odluke o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno odluka o navedenim prijedlozima ovršenika bi bila sadržajno ista i da se ovrhovoditelj nije očitovao, slijedom čega se predmetni podnesak ne može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 4. OZ-a (točka III. izreke rješenja).
U Zagrebu 8. srpnja 2026.
Sudac:
Mirna Jakovac
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1. Ovršeniku po punomoćniku
2. Ovrhovoditelju po punomoćniku
3. Spis
