REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2750/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Branka Šabarić Zovko, u pravnoj stvari tužitelja ADRIATIC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB 94472454976, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o., Zagreb, protiv tuženika FIMAK NEKRETNINE d.o.o., Strmec, Strmečka cesta 35, OIB 71458287521, kojeg zastupa punomoćnik Igor Sokolar, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate iznosa od 5.945,98 eura, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2332/2022-45 od 28. svibnja 2025., 8. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2332/2022-45 od 28. svibnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tuženikova žalba protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2332/2022-45 od 28. svibnja 2025., kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P -2332/2022-45 od 28. svibnja 2025. naloženo je tuženiku u roku od petnaest dana platiti tužitelju iznos od 5.945,98 eura sa zateznim kamatama koje teku od 4. studenog 2021. do isplate po stopi propisanoj za ostale odnose (točka I. izreke); naloženo je tuženiku u roku od petnaest dana naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 1.941,65 eura sa zateznim kamatama koje teku od 28. svibnja 2025. do isplate po stopi propisanoj za ostale odnose (točka II. izreke).

2. Iz obrazloženja presude u bitnom proizlazi da je prvostupanjski sud tako odlučio jer je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio da je do predmetne prometne nesreće došlo na način da je vozačica vozila J, uslijed činjenice što tuženik nakon izvršenih radova nije vratio prometni znak „križanje s cestom s prednošću prolaska“, nije znala da se nalazi na sporednoj cesti te se uključila u promet bez da se prethodno zaista zaustavila i pregledala stanje prometa, pa se tek potom upustila u ulazak u raskršće, i oduzela prednost vozilu osiguranom kod tužitelja kojom prilikom je došlo do sudara vozila i štete na vozilu osiguranom kod tužitelja. Budući da je tuženikova obveza sukladno odredbi čl. 25. Pravilnika o privremenoj regulaciji prometa i označavanju te osiguranju radova na cestama („Narodne novine“ broj 92/2019; dalje: Pravilnik) nakon obavljenih radova bila ukloniti privremenu prometnu regulaciju prometa i dovesti cestu u stanje sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa, prvostupanjski sud je zaključio da je do prometne nesreće došlo upravo zbog nevraćanja prometnog znaka „križanje s cestom s prednošću prolaska“, a da tuženik sukladno odredbi čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO) nije dokazao da je šteta nastala bez njegove krivnje, prvostupanjski sud je naložio tuženiku plaćanje iznosa od 5.945,98 eura na ime nastale materijalne štete na vozilu osiguranom kod tužitelja. Odluku o troškovima postupka sud je donio na temelju odredaba čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - službeni pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP).

3. Protiv navedene presude žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se pobijana presuda preinači, podredno ukine uz naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 355,91 eura.

4. U žalbi u bitnom ponavlja prigovor promašene pasivne legitimacije iznesen tijekom prvostupanjskog postupka, smatrajući da je obveza vraćanja prometnog znaka bila na Zagrebačkom holdingu, Podružnici Zagrebačke ceste RJ Signalizacija. Nadalje, tuženik navodi kako su razlozi prvostupanjskog suda zbog kojih nije prihvatio iskaz svjedokinje J proturječan samog iskazu navedene svjedokinje. Također, tuženik ističe kako prvostupanjski sud uopće nije uzeo u obzir dio nalaza i mišljenja vještaka koja su, prema mišljenju tuženika, odlučna za pitanje odgovornosti za predmetni štetni događaj. Zbog sve navedenog, tuženik navodi kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama ili su ti razlozi proturječni i nejasni, te o odlučnim činjenicama postoji proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima i samih tih isprava i zapisnika. Daljnjim žalbenim navodima tuženik ističe da je sud počinio i bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a jer nije izveo dokaze koje je tuženik predložio čime mu je onemogućeno raspravljanje pred sudom. Konačno, tuženik ističe kako prvostupanjski su nije mogao donijeti presudu primjenom pravila o teretu dokazivanje, a da pritom nije izveo dokaze koje je tuženik predložio (saslušanje svjedoka JI, priklop spisa i uvid u dokumentaciju koja prileži prekršajnom spisu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp-1656/2022, a osobito narudžbenicu broj 2021-11455 od 22. travnja 2021., Dopis Zagrebačkih cesta od 16. lipnja 2021., Odobrenje o uspostavi privremene regulacije prometa, te iskaze svjedoka u prekršajnom spisu, koja dokumentacija prileži spisu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp-1656/2022). Odluku o troškovima postupka tuženik pobija zbog odluke o glavnoj stvari.

5. Tuženik žalbom pobija i raspravno rješenje od 28. svibnja 2025. kojim je sud odbio daljnje izvođenje predloženih, a neizvedenih dokaza, zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači, podredno ukine.

6. Odgovor na žalbu nije podnesen.

7. Žalba je djelomično nedopuštena, dok je djelomično neosnovana.

8. U odnosu raspravno rješenje od 28. svibnja 2025., radi se o rješenju o upravljanju postupkom u smislu odredbe čl. 278. ZPP-a, pa je žalbu u odnosu na navedeno rješenje valjalo odbaciti kao nedopuštenu primjenom odredbe čl. 380. t. 1. ZPP-a i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

9. Pobijana presuda je ispitana na temelju odredaba čl. 365. ZPP -a, u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a te na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

10. Pretežiti dio žalbenih navoda odnosi se na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje. Međutim, ovaj spor je spor male vrijednosti, pa se presuda se u smislu odredbe čl. 467. st. 1. ZPP-a može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toga Zakona, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. t. 3. toga Zakona. Zbog toga ovaj sud nije ovlašten ispitivati pravilnost, niti potpunost utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 370. ZPP-a).

11. U postupku koji je prethodio pobijanoj presudi, niti u pobijanoj presudi, nema bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP -a na koju tuženik upire u žalbi. Izreka presude je jasna i razumljiva, nije u proturječju s razlozima presude niti sa samom sobom, dok su razlozi o odlučnim činjenicama navedeni u obrazloženju presude jasni, razumljivi i u skladu sa sadržajem isprava u spisu.

12. Osim toga, nije počinjena niti bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a na koju upire tuženik navodeći da mu je odbijanjem njegovih dokaznih prijedloga onemogućeno raspravljanje pred sudom odnosno dokazivanje njegovih tvrdnji. Prema odredbi čl. 220. st. 2. ZPP-a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica. Dakle, sud nije dužan prihvatiti sve prijedloge stranaka u pogledu izvođenja dokaza, već samo one koje sud smatra potrebnim za utvrđenje odlučnih činjenica. Time što nije prihvatio neki dokazni prijedlog sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka, pa to nije počinio ni prvostupanjski sud kada je u ovom predmetu odbio odnosno kad nije prihvatio dokazne prijedloge tuženika. Ovaj sud smatra da su pravilno odbijeni dokazni prijedlozi tuženika jer je sve bitne činjenice bilo moguće utvrditi iz samih činjeničnih navoda stranaka i izvedenih dokaza tijekom postupka, a na što se upravo i pozvao prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude. Zbog navedenog nije počinjena bitna povreda parničnog postupka jer odbijanjem tih dokaza prvostupanjski sud nije onemogućio tuženika u raspravljanju pred sudom. Ovdje se ističe kako je prvostupanjski sud izvršio uvid u pisanu izjavu svjedoka ČI i presudu Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Pp-1656/2022-23 od 6. prosinca 2022., dok je pitanje odgovornosti za ponovno postavljanje prometnog znaka pravno pitanje.

13. Predmet spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 5.945,98 eura koji je tužitelj, kao osiguravatelj, isplatio vlasnici vozila osiguranog kod tužitelja koje je oštećeno u prometnoj nezgodi, koja se dogodila 25. lipnja 2021. u Zagrebu, u Donjem Dragonošcu, zbog toga što nije bila pravilno postavljena prometna signalizacija, koja je prethodno skinuta zbog građevinskih radova na rekonstrukciji i uređenju prometnice, koje radove je izvodio tuženik.

14. Među strankama nije sporno da je tuženik, kao izvođač, izvodio građevinske radove na rekonstrukciji i uređenju prometnice na kojoj se dogodila prometna nesreća, niti je sporno da je tužitelj, kao osiguravatelj, isplatio svojoj osiguranici na temelju kasko osiguranja iznos od 5.945,98 eura.

15. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, te pasivna legitimacija tuženika jer je tuženik tvrdio kako je obveza ponovnog postavljanja prometnog znaka bila na Zagrebačkim cestama te da ta radnja nije bila niti ugovorena troškovnikom.

16. Na utvrđeno činjenično stanje da je tuženik izvodio građevinske radove u Zagrebu, u Donjem Dragonošcu, da je privremena regulacija prometa trajala od 14. svibnja 2021. do 18. lipnja 2021., da su se građevinski radovi na rekonstrukciji u uređenju predmetne prometnice izvodili u razdoblju od 14. svibnja 2021. do 17. lipnja 2021., dakle, završeni su prije nastupa štetnog događaja, da je prometni znak (križanje s cestom s prednošću prolaska) i u trenutku štetnog događaja 25. lipnja 2021. i dalje bio polegnut na zemlji te nije bio vraćen na svoje mjesto, da je do prometne nesreće došlo jer vozačica J, zbog nepostojanja predmetnog prometnog znaka, nije znala da se nalazi na sporednoj cesti te je ušla u raskrižje i oduzela prednost vozilu osiguranom kod tuženika čime je došlo do sudara i nastanka materijalne štete na vozilu osiguranom kod tuženika, pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo iz čl. 1045. ZOO-a te odredbu čl. 25. Pravilnika kada je naložio tuženiku da plati tužitelju iznos od 5.945,98 eura.

17. Naime, prema odredbi čl. 2 st. 2. Pravilnika odredbe tog Pravilnika primjenjuju se u slučajevima kada građevinski radovi, radovi održavanja ceste, javne manifestacije, izvanredni događaji ili bilo koji drugi događaji na cesti ili njezinoj neposrednoj blizini imaju izravan ili neizravan utjecaj na protočnost i sigurnost odvijanja prometa.

18. Odredbom čl. 22. st. 2. Pravilnika propisano je da ukoliko su ispunjeni uvjeti iz prethodnog stavka izvođač radova obavještava upravitelja ceste i započinje s postavljanjem privremene regulacije prometa.

19. Nadalje, prema odredbi čl. 25. Pravilnika uklanjanje privremene regulacije prometa provodi se nakon završetka javne manifestacije, nastalog izvanrednog događaja ili bilo kojeg drugog događaja kojim je bila ugrožena sigurnost odvijanja prometa ili uspješnog završetka pregleda obavljenih radova i otklanjanja nedostataka koji bi mogli utjecati na sigurno i nesmetano odvijanje prometa (st. 1.); Pri uklanjanju privremene regulacije prometa, izvođač radova dužan je: ukloniti privremenu regulaciju prometa, i to u smjeru suprotnom od smjera vožnje, dovesti cestu u stanje sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa (st. 2.).

20. Dakle, iz navedenih odredaba proizlazi da je upravo tuženik, nakon završetka izvođenja radova, bio obvezan ukloniti privremenu regulaciju i dovesti cestu u stanje sigurnog i nesmetanog odvijanja prometa. Vračanje prometnog znaka „križanje s cestom s prednošću prolaska“ na mjesto na kojem se nalazio prije početka izvođenja radova od strane tuženika, svakako predstavlja dovođenje ceste u stanje sigurnog nesmetanog odvijanja prometa, odnosno, suprotno tome, nepostojanje predmetnog prometnog znaka može dovesti do štetnih posljedica, kao što je to bilo u predmetnom slučaju.

21. Prvostupanjski sud je pravilno ocijenio prigovor promašene pasivne legitimacije neosnovanim. Naime, činjenica da je u dopisu Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, Služba upravljanja i zaštita cesta, Upravno tehnički poslovi od 16. lipnja 2021. naznačeno kako će signalizaciju postaviti Zagrebački holding d.o.o., Zagrebačke ceste, RJ Signalizacija, ne može tuženika osloboditi od njegove odgovornosti propisane jasnim odredbama Pravilnika. Osim toga, u navedenom dopisu je naznačeno i da će se za sve eventualne nezgode nastale uslijed nedovoljnog osiguranja radilišta biti odgovoran tuženik. Također, tuženikovi žalbeni navodi o tome da radovi uklanjanja i postavljanja prometne signalizacije nisu bili obuhvaćeni troškovnikom nisu od utjecaja na tuženikovu obvezu propisanu odredbom čl. 25. Pravilnika, te se tiču isključivo njegovog ugovornog odnosa sa naručiteljem radova, kako to pravilno navodi i prvostupanjski sud.

22. Nadalje, budući da je tužitelj dokazao sve pretpostavke tuženikove odgovornosti za štetu, na tuženiku je bio teret dokaza da šteta nije nastala njegovom krivnjom (čl. 1045. st. 1. ZOO-a), zbog čega je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava neosnovan.

23. Suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilno prvostupanjski sud nije cijenio nalaz i mišljenje vještaka u dijelu u kojem se vještak upustio u tumačenje građanskopravne odgovornosti za nastanak predmetnog štetnog događaja, budući da se radi o pravnom pitanju o kojem sukladno odredbi čl. 8. ZPP -a odluku donosi prvostupanjski sud.

24. Tuženik pobija i odluku o parničnom trošku, međutim uopće ne navodi niti obrazlaže razloge zbog kojih pobija tu odluku. Ovaj sud nije utvrdio da u odnosu na odluku o troškovima postupka postoje razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

25. Slijedom navedenog, ovaj sud je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP -a odbio tuženikovu žalbu kao neosnovanu i potvrdio pobijanu presudu jer ne postoje dopušteni razlozi radi kojih se pobija niti razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

Zagreb, 8. srpnja 2026.

Sudac

Branka Šabarić Zovko