REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-2673/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Saganić, predsjednice vijeća, Danijele Uzelac Ljubić, sutkinje izvjestiteljice i Ružice Omazić, članice vijeća, u predstečajnom postupku nad dužnikom POD LINIJU j.d.o.o., Kanfanar, Brajkovići 19, OIB: 72983325268, odlučujući o žalbi vjerovnika BC, OIB [osobni identifikacijski broj], vl. Obrta za consulting „[obrt]“, [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Miholjević, odvjetnik u Rijeci, protiv rješenja Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj St-469/2025-28 od 21. svibnja 2026., u sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba vjerovnika BC, vl. [obrt] [obrt] i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj St- 469/2025-28 od 21. svibnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Trgovačkog suda u Pazinu odbačena je kao nepravovremena prijava tražbine vjerovnika BC, vl. [obrt] „[obrt]“.

2. Protiv pobijanog rješenja žalbu je podnio vjerovnik zbog pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 364. stavka 2. točaka 4. i 6. Zakona o parničnom postupku jer je sud donio odluku na temelju nedopuštenih raspolaganja stranaka i zato što nezakonitim postupanjem žalitelju nije dana mogućnost raspravljanja pred sudom. Smatra da je odbačajem prijave tražbine o kojoj se vodi parnični postupak onemogućen u pristupu sudu i da navedeno predstavlja pretjerani formalizam. Predložio je uvažiti žalbu i preinači pobijano rješenje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Nakon što je ispitao pobijano rješenje na temelju članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25; dalje: ZPP) i člankom 10. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj: 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24; dalje: SZ), pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je ono pravilno i u skladu sa zakonom.

5. Iz spisa proizlazi da su rješenjem o otvaranju predstečajnog postupka nad dužnikom od 9. siječnja 2026. vjerovnici pozvani podnijeti prijavu tražbina u roku od 21 dan od dana dostave rješenja o otvaranju predstečajnog postupka. Rješenje je objavljeno na e-Oglasnoj ploči sudova 9. siječnja 2026. te se smatra dostavljenim svim adresatima istekom osmog dana od dana objave na mrežnoj stranice e-Oglasna ploča sudova (članak 12. stavak 3. SZ-a) odnosno istekom 17. siječnja 2026. tako da je rok za prijavu tražbine počeo teći 18. siječnja 2026., a vjerovnik je podnio prijavu tražbine Financijskoj agenciji predajom na poštu preporučenom pošiljkom 20. veljače 2026. što je nakon proteka roka od 21 dan od dana dostave rješenja.

6. Člankom 34. stavkom 1. SZ-a propisano je da rješenje o otvaranju predstečajnog postupka mora sadržavati poziv vjerovnicima da nadležnoj jedinici Financijske agencije, u roku od 21 dan od dana dostave toga rješenja, prijave svoje tražbine i da u roku od 15 dana od dana dostave očitovanja o prijavljenim tražbinama dužnika i povjerenika ako je imenovan, ospore prijavljene tražbine koje smatraju nepostojećim, uz obveznu naznaku iznosa za koji se tražbina osporava i razloga osporavanja. Pritom je članku 12. stavku 1. SZ-a propisano da se sudska pismena dostavljaju objavom pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, dok je člankom 12. stavkom 3. SZ-a propisano da se dostava iz članka 12. stavka 1. SZ-a smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana objave pismena na mrežnoj stranici e-Oglasna ploča sudova.

7. Člankom 39. SZ-a propisano je da vjerovnici na koje predstečajni postupak utječe mogu svoje tražbine prema dužniku ostvarivati samo u predstečajnom postupku. Iz navedenog proizlazi da je vjerovnik dužan sam prijaviti tražbinu na način i u rokovima propisanim člankom 36. SZ-a, a ako je prijava tražbine podnesena nakon isteka roka za prijavljivanje, sud će ju sukladno članku 36. stavku 6. SZ -a rješenjem odbaciti.

8. S obzirom na to da je žalitelj podnio prijavu tražbine (koja je nastala prije otvaranja predstečajnog postupka i na koju taj postupak utječe) Financijskoj agenciji 20. veljače 2026., dakle nakon proteka zakonskog roka za podnošenje prijave, što žalitelj žalbenim navodima ne dovodi u pitanje, pravilno je prvostupanjski sud primjenom članka 36. stavka 6. SZ-a odbacio prijavu tražbine kao nepravovremenu.

9. Činjenica da je žalitelj koji je podnio nepravovremenu prijavu tražbine pristupio na ispitno ročište 30. travnja 2026. nije od utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja.

10. Na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja nisu od utjecaja niti žalbeni navodi kojima žalitelj opravdava razloge zbog kojih nije pravovremeno prijavio tražbinu u predstečajnom postupku, a koji se odnose na činjenicu da se radi o tražbini o kojoj se u trenutku donošenja rješenja o otvaranju predstečajnog postupka pred Trgovačkim sudom u Pazinu vodio parnični postupak pod poslovnim brojem Povrv-83/2025 koji je taj sud prekinuo rješenjem od 17. veljače 2026., umjesto da je to učinio 9. siječnja 2026. kada je otvoren predstečajni postupak. Štoviše, žalitelj neosnovano smatra da je time počinjena bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 4. ZPP-a.

11. Bitna povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 4. ZPP -a nije počinjena niti zbog toga što dužnik u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka nije naveo odnosno prijavio žaliteljevu tražbinu. Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 36/22; dalje: Novela SZ 22), u cijelosti je izmijenjena ranija odredba članka 39. SZ-a („Narodne novine“ broj 71/15 i 104/17) kojom je bilo propisano da ako vjerovnik nije podnio prijavu tražbine, a tražbina je navedena u prijedlogu za otvaranje predstečajnog postupka, tražbina navedena u prijedlogu smatra se prijavljenom tražbinom. Dakle, ranije je postojala predmnijeva da je tražbina prijavljena i onda kada ju je vjerovnik propustio prijaviti, ako ju je sam dužnik uvrstio u Popis imovine i obveza. Nakon stupanja na snagu Novele SZ 22 više ne postoji zakonska odredba koja bi uz okolnost da je dužnik uvrstio tražbinu u Popis imovine i obveza vezala predmnijevu da je tražbina prijavljena, već su vjerovnici u skladu s člankom 39. SZ-a dužni sami prijaviti tražbine, ako žele sudjelovati u predstečajnom postupku.

12. Propust dužnika da u Popisu imovine i obveza navede sve obveze čini ga nepotpunim, a u slučaju nepotpunog ili netočnog popisa, dužnik odgovora kao za davanje lažnog iskaza u postupku pred sudom u smislu članka 17. stavka 3. SZ-a.

13. Suprotno žalbenim navodima podnošenje prijedloga za otvaranje predstečajnog postupka u slučaju kada se protiv dužnika vode parnični postupci ne predstavlja niti onemogućavanje vjerovnika u prisilnoj naplati tražbine niti nedopušteno raspolaganje dužnika jer je dužnik u slučaju postojanja predstečajnog razloga ovlašten pokrenuti predstečajni postupak u skladu s odredbama Stečajnog zakona.

14. Postupanjem suda nije počinjena niti bitna povreda odredba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP-a na koju se žalitelj poziva u žalbi niti odbačaj prijave tražbine u konkretnom slučaju predstavlja pretjerani formalizam koji onemogućava žalitelja u pristupu sudu.

15. Iz presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Merćep protiv Hrvatske (broj zahtjeva Z-47880/20) na koju se žalitelj pozvao proizlazi da odbacivanje tužbe zbog nepravovremenog prijavljivanja tražbine u predstečajnom postupku predstavlja pretjerani formalizam koji narušava samu biti prava na pristup sudu i povredu članka 6. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Međunarodni ugovor“ broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17; dalje: Konvencija) u situaciji kada je parnični sud odbacio tužbu jer tužitelj nije pravovremeno prijavio tražbinu u predstečajnom postupku iako se radilo o tražbini o kojoj se vodila parnica, a dužnik je kao tuženik tu tražbinu osporio u parnici. U navedenoj presudi istaknuto je da je svrha predstečajnog postupka reguliranje nespornih potraživanja, a ne rješavanje svih potencijalnih obveza između vjerovnika i dužnika. Prema tome, navedena odluka se ne može tumačiti na način da bi odbačaj nepravovremeno prijavljene tražbine u predstečajnom postupku predstavljao pretjerani formalizam samo zato jer se o toj tražbini vodi parnica, već bi pretjerani formalizam predstavljao odbačaj tužbe u parničnom postupku zbog toga što tražbina o kojoj se već vodio postupak u trenutku otvaranja predstečajnog postupka nije pravovremeno prijavljena u predstečajnom postupku.

16. Osnovano žalitelj ističe da je člankom 68. stavkom 1. SZ-a propisano da danom otvaranja predstečajnog postupka nastupa prekid parničnih i arbitražnih postupaka kao i zabrana pokretanja novih parničnih i arbitražnih postupaka protiv dužnika u svezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe. Parnični i arbitražni postupci u vezi s tražbinama na koje predstečajni postupak utječe mogu se nastaviti ili pokrenuti nakon sklopljenog predstečajnog sporazuma u odnosu na tražbine ili dio tražbina koje su u predstečajnom postupku osporene te nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi predstečajnog postupka.

17. Međutim, člankom 62. stavkom 1. SZ-a propisano je da potvrđeni plan restrukturiranja ima pravni učinak prema svim njegovim sudionicima. Tražbina vjerovnika koji svoju tražbinu nije prijavio u predstečajni postupak premda je uredno bio obaviješten o njegovom otvaranju, može se namiriti samo na način, u rokovima i pod uvjetima koje predviđa plan restrukturiranja za tražbine skupine vjerovnika kojoj bi taj vjerovnik pripadao da je prijavio tražbinu.

18. Ako vjerovnik neprijavljenu tražbinu može namiriti iako nije prijavio tražbinu u predstečajnom postupku u skladu s potvrđenim planom restrukturiranja, proizlazi da prijava tražbine nije uvjet za ostvarivanje tražbine u skladu s planom restrukturiranja nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja. Vjerovnik koji nije prijavio tražbinu (ili ju nije pravovremeno prijavio) neće moći sudjelovati u predstečajnom postupku, a osobito u odlučivanju o planu restrukturiranja (s time da o odlučivanju niti ne mogu odlučivati vjerovnici čije prijavljene tražbine su osporene, a ne temelje se na ovršnim ispravama). Međutim, to ne znači da nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja taj vjerovnik svoju tražbinu neće moći namirivati. I vjerovnici koji nisu prijavili tražbine (ili ih nisu pravovremeno prijavili) u predstečajnom postupku, moći će nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja namirivati svoje tražbinu u skladu s planom restrukturiranja, a moći će ju ostvarivati i u slučaju pravomoćne obustave predstečajnog postupka.

19. Prema tome, budući da će žalitelj unatoč tome što nije pravovremeno prijavio tražbinu o kojoj se vodila parnica moći nastaviti voditi prekinutu parnicu nakon pravomoćnosti rješenja o potvrdi plana restrukturiranja te će se u slučaju uspjeha u toj parnici moći namirivati u skladu s planom restrukturiranja pod istim uvjetima, kao i vjerovnici one skupine vjerovnika kojoj bi pripadao da je pravovremeno prijavio tražbinu u predstečajnom postupku, neosnovano žalitelj smatra da je odbačajem prijave tražbine u predstečajnom postupku onemogućen u pristupu sudu.

20. Slijedom navedenog, na temelju članka 380. točke 2. ZPP -a u vezi člankom 10. SZ-a odlučeno je kao u izreci rješenja.

Zagreb, 8. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Kristina Saganić