Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Poslovni broj: I -eun-2/2024-4

Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: I -eun-2/2024-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Sanje Katušić–Jergović, predsjednice vijeća te Marije Balenović i Maje Štampar Stipić članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv tražene osobe K. P. zbog kaznenih djela iz članka 187. stavka 1. i drugih Kaznenog zakona Grčke, odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 5. prosinca 2023. broj Kv-eun-24/2023., u sjednici vijeća održanoj 13. veljače 2024.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

 

Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, ukida se pobijano rješenje te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, pod točkom I izreke, odbijeno je izvršenje europskog uhidbenog naloga izdanog od Ureda javnog tužitelja pri Žalbenom sudu u Ateni, Grčka, broj: FE 190/2023 od 18. rujna 2023. radi vođenja kaznenog postupka protiv tražene osobe K. P. (s osobnim podacima kao u izreci pobijanog rješenja) zbog kaznenog djela – osnivanja i pridruživanja zločinačkoj organizaciji iz članka 187. stavka 1. grčkog Kaznenog zakona, kaznenog djela – snažne eksplozije u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 270. u vezi članka 41. stavka 1. i 2. b, točke 4., 4A, točke a. i b. grčkog Kaznenog zakona, kaznenog djela – značajnog opskrbljivanja i posjedovanja eksplozivnih i zapaljivih tvari u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 272., u vezi članka 41. stavka 1. i 2. b, točke 4., 4A, točke a. i b. grčkog Kaznenog zakona, kaznenog djela – težeg oblika napada u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 41. stavka 1. b, točke 4., 4A pod a. i b. Zakona 2725/1999, kaznenog djela – težeg oblika pokušaja nanošenja opasne tjelesne ozljede u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 42. stavka 1. i članka 309. grčkog Kaznenog zakona, u vezi članka 41. stavka 1. i 2., točke b, stavka 4, 4A, točke a. i b. Zakona 2725/1999, kaznenog djela – težeg oblika remećenja javnog reda i mira u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 189. stavka 1. grčkog Kaznenog zakona, u vezi članka 41. stavka 1. i 2., točke b., stavka 4., 4A točke a i b Zakona 2725/1999, kaznenog djela – težeg oblika oštećenja tuđe imovine u neposrednoj blizini sportskog objekta prije početka sportske priredbe iz članka 378. stavak 1. odjeljak a. točka a. grčkog Kaznenog zakona, u vezi članka 41. stavka 1. i 2., točke b., stavka 4., 4A, točke a. i b. Zakona 2725/1999, kaznenog djela – nedozvoljenog nošenja oružja iz članka 1. stavka 1., točke ab, ac, g, h , članak 10. stavak 1., 3., članak 13. stavak a., b. Zakona 2168/1993, kaznenog djela – nezakonitog korištenja oružja iz članka 1. stavka 1. ab, ac, g, h, članak 14. Zakona 2168/1993, kaznenog djela – nedozvoljenog nošenja i korištenja pirotehnike (baklje) iz članka 5. stavka 1., članka 6. stavka 2. Zakona 456/1976 i kaznenog djela – podmetanja (izazivanja) požara iz članka 264. stavka 1. točke a grčkog Kaznenog zakona.

 

1.1. Pod točkom II izreke tog rješenja, na temelju članka 98. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22., dalje: ZKP/08.), a u vezi članka 26. i članka 132. Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije ("Narodne novine", broj: 91/2010., 81/13., 124/13., 26/15., 102/17., 68/18., 70/19. i 141/20. – dalje: ZPSKS-EU) ukinute su mjere opreza protiv tražene osobe K. P., i to mjere opreza: zabrane napuštanja boravišta u Z., i to područja Grada Z. te obveze redovitog javljanja državnom tijelu Policijskoj upravi zagrebačkoj, VII. policijskoj postaji Zagreb – Policijskoj postaji T., i to svakog ponedjeljka u mjesecu.

 

2. Žalbu protiv tog rješenja podnio je državni odvjetnik zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske pobijano rješenje ukine te predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

3. Na temelju članka 495. i članka 474. stavka 1. ZKP/08., u vezi sa člankom 132. ZPSKS-EU, spis je dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Ispitujući pobijano rješenje sukladno članku 494. stavku 4. ZKP/08. u vezi sa člankom 132. ZPSKS-EU ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi bile ostvarene povrede koje ispituje po službenoj dužnosti.

 

6. Također, pravilno je utvrđenje prvostupanjskog suda kako je za sada izostalo jamstvo grčkih pravosudnih tijela da tražena osoba neće biti podvrgnuta nečovječnom i ponižavajućem postupanju. To zato jer je Ured javnog tužitelja pri Žalbenom sudu u Ateni dostavio samo paušalne i općenite informacije o poštivanju minimalnih potrebnih standarda u grčkim zatvorima, iako je prvostupanjski sud zatražio pružanje konkretnih podataka zbog postojanja općih nedostataka u zatvorskom sustavu u G. (H. R.). Međutim, pogrešno je pravno stajalište prvostupanjskog suda da zbog manjkavosti odgovora Ureda javnog tužitelja treba odbiti izvršenje europskog uhidbenog naloga koje je izdao taj Ured.

 

6.1. Naime, prema tumačenju Suda Europske unije (dalje SEU), kad države članice provode pravo Unije, mogu na temelju tog prava, biti obvezne pretpostaviti da druge države članice poštuju temeljna prava, pa samo u iznimnim slučajevima mogu provjeravati poštivanje temeljnih prava koje jamči Unija (SEU, presuda od 15. listopada 2019. Dorobantu, C-128/18., EU:C:2019:857, točka 47.). U području uređenom Okvirnom odlukom 2002/584, prenesenom u ZPSKS-EU, izvršenje europskog uhidbenog naloga je načelo, a odbijanje izvršenja takvog naloga zamišljeno je kao iznimka koja se mora usko tumačiti (SEU, Dorobantu, točka 48.). Međutim, izvršenje naloga ne smije dovesti do nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja prema traženoj osobi (SEU, Dorobantu i presuda SEU od 5. travnja 2016. Aranyosi i Caldararu, spojeni predmeti C-404/15 i C-659/15 PPU, EU:C:2016:198). Takvo postupanje zabranjeno je prema članku 4. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (SL C 202, 7.6.2016., str. 389.–405., dalje Povelja) i članku 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17., dalje: Konvencija). Cilj tih odredbi je osigurati da se svaki zatvorenik drži u uvjetima koji jamče poštovanje ljudskog dostojanstva, da načini izvršenja mjere dotičnu osobu ne izlažu nelagodi ili teretu intenziteta koji prelazi neizbježnu razinu patnje svojstvene oduzimanju slobode te da u pogledu praktičnih zatvorskih uvjeta na odgovarajući način budu osigurani zdravlje i dobrobit zatvorenika (SEU, Aranyosi i Căldăraru).

 

6.2. Zato, kako bi se osiguralo poštovanje članka 4. Povelje, u predmetima u kojima postoje objektivni, vjerodostojni, precizni i odgovarajuće aktualizirani elementi koji svjedoče o postojanju nedostataka u zatvorskom sustavu treba konkretno i precizno ispitati postoje li i u okolnostima slučaja ozbiljni i utvrđeni razlozi za vjerovanje da će tražena osoba nakon predaje biti izložena stvarnoj opasnosti podvrgavanja nečovječnom i ponižavajućem postupanju. U tu svrhu treba  od tijela države izdavateljice zahtijevati žurnu dostavu svih potrebnih dopunskih informacija o uvjetima u kojima se dotičnoj osobi namjerava oduzeti sloboda u toj državi članici. Međutim, ako se na temelju tako prikupljenih informacija utvrdi da za traženu osobu postoji opasnost nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja, u smislu članka 4. Povelje, izvršenje toga europskog uhidbenog naloga mora biti odgođeno, ali ne smije biti napušteno (SEU, presuda od 25. srpnja 2018. ML, C-220/18 PPU, EU:C:2018:589 točka 65.).

 

7. U ovom premetu nema prijepora o postojanju nedostataka u pogledu uvjeta oduzimanja slobode u G.. Ti nedostaci temelje se prije svega na izvješću Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja od 31. kolovoza 2023. (toč. 5.4. pobijanog rješenja). Pri tome, izvješće Europskog odbora sačinjeno je u povodu posjete zatvoru Korydallos. Uočeni nedostaci su bili razlog obraćanja prvostupanjskog suda Uredu javnog tužitelja Žalbenog suda u Ateni.

 

7.1. Međutim, Ured javnog tužitelja nije pružio informacije o konkretnim uvjetima smještaja tražene osobe u skladu s minimalnim uvjetima prema članku 3. Konvencije. Naime, u odgovoru je navedeno da će „tražena osoba biti zadržana u pritvoru, u kojem uvjeti ispunjavaju minimalne standarde iz članka 3. Konvencije“, no da je „predviđeno da su pritvorenici prije suđenja pritvoreni u pritvoru Korydallos“ te „da imaju pravo zatražiti premještaj u drugi zatvor“.

 

7.2. Doista, u skladu s načelom uzajamnog povjerenja, pravosudno tijelo države izvršiteljice u pravilu se treba pouzdati u jamstva pravosudnih tijela države izdavateljice europskog uhidbenog naloga. No, u ovom predmetu postoje precizni podaci na temelju kojih se može zaključiti da postoje nedostaci u grčkom zatvorskom sustavu, pa i u zatvoru Korydallos (usporedi, SEU, Dorobantu, 68). Zbog toga očito pribavljene informacije ne predstavljaju potrebno jamstvo kakvo ima u vidu zabrana postupanja protivno članku 3. Konvencije odnosno članku 4. Povelje. Tome treba dodati da mogućnost traženja premještaja na koju se u odgovoru referira grčki tužitelj, ne otklanja postojanje bojazni od postupanja protivnog članku 4. Povelje. To zato jer prema tumačenju SEu-a postojanje pravnog sredstva, kojim tražena osoba može osporiti uvjete oduzimanja slobode samo za sebe ne prevenira postojanje stvarne opasnosti od nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja (SEU, Dorobantu, točka 85).

 

7.3. Međutim, u svjetlu izloženih tumačenja SEU-a, svrhe i smisla pravosudne suradnje, dobivenog odgovora grčkog Ureda javnog tužitelja te činjenice da niti prvostupanjski sud u svojem zahtjevu nije grčkom Uredu javnog tužitelja pojasnio razloge zbog kojih je zatražio dodatne obavijesti niti je uopće zahtijevao kakve podrobnije podatke u pogledu osobnog prostora kojim zatvorenik raspolaže u zatvorskoj prostoriji, zdravstvenih uvjeta i opsega slobode kretanja zatvorenika, za zaključiti je da u pravu državni odvjetnik s tvrdnjom da je prije donošenja odluke o europskom uhidbenom nalogu trebalo još jednom zatražiti dopunske informacije.

 

8. Zbog toga je pobijano rješenje trebalo ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud prije odluke o europskom uhidbenom nalogu zatražiti dopunske informacije od grčkog Ureda javnog tužitelja Žalbenog suda u Ateni. Prvostupanjski sud treba obavijestiti Ured javnog tužitelja o informacijama s kojima raspolaže, a na kojima temelji bojazan od postupanja protivnom članku 3. i 4. Konvencije (izvješće Europskog odbora za sprečavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, podaci o izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Nisiotis protiv Grčke). Nadalje, treba zatražiti konkretne podatke o tome u koju će ustanovu tražena osoba u slučaju predaje biti smještena (uključujući smještaj tijekom kaznenog postupka i smještaj za slučaj da bude osuđen na kaznu zatvora) te o uvjetima smještaja u toj ili tim ustanovama, poput osobnog prostora kojim zatvorenik raspolaže u zatvorskoj prostoriji, zdravstvenih uvjeta i opsega slobode kretanja zatvorenika u navedenoj ustanovi u skladu s standardima SEU-a (Dorobantu i dr.) i ESLJP-a (Muršić protiv Hrvatske, veliko vijeće i dr.). Osim toga, s obzirom na to da je europski uhidbeni nalog izdao Ured javnog tužitelja, prvostupanjski sud treba provjeriti ima li tražena osoba u G. mogućnost osporiti odluku o izdavanju europskog uhidbenog naloga, i osobito njegovu proporcionalnost, u smislu postojanja pravnog sredstva koje u potpunosti ispunjava zahtjeve djelotvorne sudske zaštite (SEU, presuda od 27. svibnja 2019., spojeni predmeti OG i PI, C-508/18. i C-82/19. PPU, EU:C:2019:456, točka 75. presuda od 12. prosinca 2019. spojeni predmeti JR i YC, EU:C:2019:1077, točke 65. i 66. PPU). Tek po zaprimanju tih obavijesti prvostupanjski će sud moći meritorno ispitati postojanje bojazni o kršenju zabrane nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja.

 

9. Slijedom navedenog, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08. odlučeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 13. veljače 2024.

 

Predsjednica vijeća

Sanja Katušić Jergović, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu