Poslovni broj: Usž-983/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Mire Kovačić, predsjednice vijeća, Radmile Bolanča Vuković i Snježane Horvat-Paliska, članica vijeća te višeg sudskog savjetnika Filipa Mihaljevića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja OH, državljanina [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Stjepan Babić, odvjetnik iz Zagreba, Vodovodna 13/I, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Sektora za strance i međunarodnu zaštitu, Službe za međunarodnu zaštitu, Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi naknadnog zahtjeva za međunarodnu zaštitu , odlučujući o žalbi tužitelja protiv točke I. presude i protiv rješenja Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3487/2025-10 od 3. ožujka 2026., na sjednici vijeća održanoj 8. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba i potvrđuje se točka I. izreke presude i rješenje Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3487/2025-10 od 3. ožujka 2026.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/I-216-03/25-06/6001, URBROJ: 511-01-212-25-5 od 4. rujna 2025. (točka I. izreke), tužitelju je odobrena besplatna pravna pomoć u predmetnom upravnom sporu (točka II.) te je naloženo tuženiku da isplati odvjetniku Stjepanu Babiću, pružatelju pravne pomoći, iznos od 1.250,00 eura za pruženu pravnu pomoć (točka III. izreke). Rješenjem prvostupanjskog suda, donesenog istog dana pod istim poslovnim brojem, odbijen je zahtjev tužitelja da sud donese privremenu mjeru o obustavi izvršenja rješenja o smještaju u [obrt].
2. Rješenjem tuženika odbačen je kao nedopušten naknadni zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj.
3. Tužitelj je protiv prvostupanjske presude podnio žalbu zbog svih zakonom predviđenih razloga. Navodi da je prvostupanjski sud pogrešno prihvatio zaključak tuženika da u ponovljenom zahtjevu nije iznio nove relevantne činjenice. U tom smislu tužitelj navodi da je dostavio službenu dokumentaciju turskih pravosudnih tijela iz koje proizlazi da je bio kazneno progonjen zbog navodne povezanosti s PKK/KCK te više puta lišavan slobode, smatrajući da te okolnosti predstavljaju nove činjenice u smislu članka 47. stavka 3. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. Nadalje, tužitelj tvrdi da sud nije individualno ocijenio opasnost kojoj bi bio izložen u slučaju povratka u [adresa], zbog čega bi bio izložen stvarnom riziku od mučenja ili nečovječnog postupanja protivno članku 3. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3.1. Tužitelj osporava zaključak suda da je zahtjev za privremenu mjeru bespredmetan zbog toga što je napustio [obrt] jer napuštanje smještaja ne znači odricanje od zaštite od prisilnog udaljenja.
3.2. Tužitelj predlaže ovom Sudu da ukine pobijano rješenje i presudu u osporenom dijelu.
4. Tuženik u odgovoru na žalbu osporava njenu osnovanost iz razloga navedenih u obrazloženju pobijane presude.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporavanu presudu i postupak koji joj je prethodio u granicama razloga navedenih u žalbi, sukladno članku 134. stavku 1. u vezi s člankom 128. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine", 36/24. i 39/26. - odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; dalje: ZUS), Sud je utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se prvostupanjska presuda i rješenje pobija, kao ni razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, uzimajući u obzir činjenice utvrđene u upravnom postupku, prvostupanjski sud je utvrdio da je rješenje tuženika doneseno u pravilno provedenom postupku, na temelju potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, uz pravilnu primjenu materijalnog prava. U obrazloženju presude sud je izložio sve bitne činjenice koje proizlaze iz izvedenih dokaza u upravnom i sudskom postupku te je, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje i relevantne propise, naveo valjane razloge zbog kojih je odbio tužbeni zahtjev, odgovorivši pritom na sve tužbene navode. Obrazloženje pobijane presude sadrži razumne i dostatne razloge koji opravdavaju njezino donošenje i koji otklanjaju sumnju da bi ta presuda bila rezulatat arbitrarnog postupanja. Time je sud postupio u skladu s odredbom članka 119. stavka 5. ZUS-a.
8. Na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti („Narodne novine“, 70/15., 127/17., 33/23. i 17/25.; dalje: Zakon) koje je citirao u obrazloženju presude, odbivši tužbeni zahtjev kao neosnovan. U prosuđivanju dokaza provedenih u upravnom i sudskom postupku, ovaj Sud nije našao uvjerljive i logički opravdane razloge za drugačiju pravnu i činjeničnu osnovu od one koja je utvrđena u upravnom postupku.
9. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je postupak po prijašnjem zahtjevu tužitelja za međunarodnu zaštitu obustavljan temeljem izričitog odustanka, a drugi put jer se nije prijavio u [obrt]. Odlučujući o naknadnom zahtjevu, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev i potvrdio rješenje tuženika kojim je tužiteljev naknadni zahtjev za međunarodnu zaštitu odbačen kao nedopušten . Uvidom u naknadni zahtjev utvrđeno je da tužitelj nije iznio nove činjenice ni nove dokaze nastale nakon pravomoćnog okončanja ranijeg postupka ili koje bez svoje krivnje nije mogao ranije iznijeti. Tužitelj u naknadnom zahtjevu iznosi iste razloge zbog kojih se boji povratka u [adresa]. Prvostupanjski je sud odbio zahtjev tužitelja za odobrenje odgodog učinka kao bespredmetan jer je tužitelj samovoljno napustio Prihvatilište i nije prijavio novo boravište.
10. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da tužitelj u naknadnom zahtjevu za međunarodnu zaštitu nije iznio nove činjenice niti nove dokaze koji su nastali nakon izvršnosti ranije odluke ili koje iz opravdanih razloga nije mogao iznijeti u prethodnom postupku, kako to zahtijeva članak 47. Zakona. Dokumentacija na koju se tužitelj poziva odnosi se na okolnosti koje su postojale i bile mu poznate i prije podnošenja naknadnog zahtjeva te ne predstavlja nove činjenice u smislu navedene zakonske odredbe. Stoga je prvostupanjski sud pravilno ocijenio zakonitim rješenje tuženika kojim je naknadni zahtjev odbačen kao nedopušten. Žalbenim navodima kojima se ponovno ističe opasnost od povratka u [adresa] te osporava ocjena dokaza ne dovodi se u sumnju pravilnost zaključka da nisu ispunjene procesne pretpostavke za dopuštenost naknadnog zahtjeva. U ovom postupku nije predmet ocjene osnovanost zahtjeva za međunarodnu zaštitu, nego isključivo postojanje novih činjenica i dokaza propisanih člankom 47. Zakona, a takve činjenice tužitelj nije učinio vjerojatnima. Glavni žalbeni razlozi odnose se zahtjev tužitelja za međunarodnom zaštitom, dok je odlučno pitanje u ovom predmetu postoje li nove činjenice i dokazi koji opravdavaju naknadni zahtjev.
11. Sud stoga žalbene navode smatra neosnovanima i bez utjecaja na drugačije rješavanje konkretne upravne stvari.
12. S obzirom na način kako je riješena ova žalba te imajući u vidu da tužitelj uz žalbu nije priložio nikakve dokaze o nastanku teške i nepopravljive štete izvršavanjem rješenja o smještaju u [obrt] zahtjev za privremenu mjeru je odbijen.
13. Budući da ovaj Sud nije utvrdio postojanje žalbenih razloga kao ni razloga na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 135. stavka 1. i članka 128. ZUS-a odbijena je žalba tužitelja i potvrđena prvostupanjska presuda i rješenje.
U Zagrebu 8. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Mira Kovačić
