Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb Broj:Ppž-9777/2024

Broj: Ppž-2175/2024

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Marija Soljačića, kao predsjednika vijeća, te Tomislava Tomašića i Marjane Rajić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika – specijaliste Željka Kudrića, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ŽM, zbog prekršaja iz članka 162. stavak 1. točka 3. primjenom stavka 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj:153/13, 20/17 i 39/19, 125/19), povodom žalbe Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Služba građevinske inspekcije, protiv presude Općinskog suda u Virovitici od 11. siječnja 2024., broj: 8.Pp-1694/2023-7 na sjednici vijeća održanoj dana 8. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe tužitelja - Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe građevinske inspekcije, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u pravnoj oznaci djela, tako da se djelo za koje je okrivljenik proglašen krivim, označava djelom prekršaja iz članka 120. stavak 5. u vezi stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 155/2025.)

II. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Državnog inspektorata Područni ured Osijek, Služba građevinske inspekcije i potvrđuje se prvostupanjska presuda

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom okrivljenik PM je zbog prekršaja iz članka 162. stavak 1. točka 3. primjenom stavka 3. Zakona o gradnji, proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 200,00 EUR.

2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova postupka u iznosu od 20,00 EUR.

3. Protiv citirane presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog povrede materijalnog prekršajnog prava i odluke o prekršajnopravnoj sankciji. U žalbi u bitnome ukazuje na visinu zapriječene kazne za počinjeno djela prekršaja te ističe da se svrha kažnjavanja ne može postići s ublaženom kaznom.

4. Žalitelj predlaže da se radi razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

5. Žalba nije osnovana.

6.Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17., 118/18 i 114/22), ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 6.7.9. i 10. Prekršajnog zakona, te je u konkretnom slučaju našao da nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka niti da su povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava na štetu okrivljenika, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti te da nije nastupila zastara prekršajnog progona koja nastupa u roku od četiri godine od počinjenja djela prekršaja.

7. Međutim, u vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o gradnji („Narodne novine“ broj:153/13, 20/17 i 39/19, 125/19) po kojem je okrivljenik proglašen krivim i kojim je za prekršaj iz članka 162. stavak 1. točka 3. primjenom stavka 3. Zakona o gradnji bila propisana novčana kaznu u iznosu od 30.000,00 do 45.000,00 kuna, no stupanjem na snagu Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 155/2025), zadržava se kontinuitet djela prekršaja ali se propisuje blaža kazna u iznosu od 3.000,00 do 6.000,00 EUR.

8. Prema odredbi članka 3. stavku 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

9. Budući da je inkriminirani prekršaj počinjen u vrijeme kada je bio na snazi „stari“ Zakon o gradnji, te budući da je 1. siječnja 2026. stupio na snagu „novi“ Zakon o gradnji koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za počinitelja, to je ovaj drugostupanjski sud, na temelju članka 3. stavka 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti povoljniji Zakon. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, u odnosu na okrivljenika preinačio pobijanu presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja kako je to navedeno u točki I. izreke ove drugostupanjske presude.

10.Razmatrajući odluku o novčanoj kazni ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud prilikom izbora vrste i mjere kazne pravilno uzeo u obzir sve okolnosti sukladno odredbi članka 36. Prekršajnog zakona, te je kao olakotne okolnosti cijenio okrivljenikovo cjelovito priznanje, iskreno žaljenje te činjenicu da se radi o do sada nekažnjavanoj osobi za prekršaje iz oblasti gospodarstva, a okrivljeni je u vrlo kratkom roku od nadležnog tijela ishodio Rješenje o izmjeni i dopuni građevinske dozvole i time otklonio protupravno stanje, te zbog izostanka otegotnih okolnosti izrekao novčanu kaznu ispod zakonom propisanog minimuma.

11. Prvostupanjski sud je također donio pravilnu odluku o visini troškova prvostupanjskog prekršajnog postupka.

12. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke

U Zagrebu 8. srpnja 2026.

Zapisničar:

Predsjednik vijeća:

Željko Kudrić, v.r.

ZM, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.