Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž-896/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep kao sutkinji pojedinki, u ostavinskom postupku iza pok. OŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], odlučujući o žalbi nasljednika HŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Katarini Jukić Jakopič, odvjetnici iz Pule, protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie poslovni broj O-1054/2021- 76 od 13. travnja 2026., 8. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Žalba nasljednika HŽ odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie poslovni broj O- 1054/2021-76 od 13. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:
„Odbija se prigovor nasljednika HŽ, te se u cijelosti održava na snazi rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Snježane Nazarević, kao povjerenika Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama - Buie, posl. br. O-1054/2021, UPP-
OS-98/21-66 od 28. kolovoza 2024.“
2. Protiv navedenog rješenja potpunu, pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je nasljednik HŽ 5. svibnja 2026. zbog svih zakonom dopuštenih razloga, a predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje.
3. Žalba nije osnovana.
4. Javna bilježnica Snježana Nazarević iz Buja-Buie u ostavinskom postupku iza OŽ donijela je rješenje o nasljeđivanju broj O-1054/2021, UPP-OS- 98/21-66 od 28. kolovoza 2024. kojim je utvrđena ostavinska imovina ostaviteljice, njezinim nasljednicima proglašeni su njezina djeca HŽ i OŽMT te im je ostavinska imovina uručena svakom u ½ dijela.
4.1. Protiv navedenog rješenja o nasljeđivanju nasljednik HŽ je podnio prigovor u kojem navodi da Javna bilježnica nije pravilno ocijenila opravdanost izostajanja nasljednika s ročišta i da dostava poziva nije bila pravilno izvršena. Nasljednica OŽMT da je teško bolesna i zbog toga nije mogla dolaziti na ročišta, a svoj nedolazak je opravdala medicinskom dokumentacijom. Javna bilježnica da nije obavijestila nasljednike da će rasporediti ostavinu bez obzira da li su isti prisutni ili ne i bez obzira što je obaviještena da postoji dogovor oko podjele ostavinske imovine.
4.2. Prvostupanjski sud je odlučujući o prigovoru utvrdio da je u navedenom ostavinskom predmetu zakazano ukupno 11 ročišta na koje su pozvani nasljednici HŽ i OŽMT. OŽMT da je obavještavala Javnu bilježnicu da ne može pristupiti zbog bolesti, prilažući medicinsku dokumentaciju te tražeći odgodu rasprave te je pozive za rasprave neke primila, a neke ne. Nasljednik HŽ je također tražio odgode zbog nemogućnosti dolaska OŽMT, pozive za neka ročišta je primio, a za neka se dostava vratila da je obaviješten a nije podigao pošiljku.
4.3. Ostavinski postupak da je započeo 2021. godine, a rješenje o nasljeđivanju da je donijeto 28. kolovoza 2024., dok je posljednje ročište održano 20. kolovoza 2024. na koje je nasljednica OŽMT bila uredno pozvana sukladno Uredbi (EU) 20/1784 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenog 2020. o dostavi u državama članica, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, dok je dostava za nasljednika HŽ izvršena putem e-Oglasne ploče.
4.4. Prvostupanjski sud ocjenjuje kako je dostava poziva za ročište kod Javne bilježnice nakon kojeg je donijeto rješenje o nasljeđivanju bila uredna, a ostavinska imovina je utvrđena na temelju podataka kojima je raspolagao sud. Prvostupanjski sud se pozvao na članak 220. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015. i 14/2019.; dalje: ZN) prema kojemu sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju želi dati može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome. Stoga da nasljednici nisu dužni osobno pristupiti na ostavinsku raspravu i dati nasljedničku izjavu niti su dužni sklopiti sporazum o podjeli ostavinske imovine. Mišljenje je prvostupanjskog suda da su zakonski nasljednici mogli sporazum o podjeli ostavinske imovine zaključiti i izvan ostavinske rasprave, zbog čega nije bilo potrebno čekati osobni dolazak nasljednice OŽMT kod javnog bilježnika. Prvostupanjski sud također iznosi mišljenje kako je svrha odgađanja ročišta u ostavinskom postupku odugovlačenje provođenja ovršnog postupka koji se vodi kod istog suda pod brojem Ovr-305/2021 i u kojem je ostaviteljica bila ovršenik, a koji postupak je u prekidu do završetka ostavinskog postupka i utvrđenja nasljednika ostaviteljice.
5. U svojoj žalbi nasljednik HŽ navodi da je došlo do povrede odredaba ostavinskog postupka jer je sud onemogućio nasljednici OŽMT da sudjeluje u postupku i izjasni se usprkos njezinom opravdanom razlogu (bolesti). Time se ukazuje na bitnu povredu iz članka 354. stavak 2. točka 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. -Odluka USRH, 84/2008., 96/2008.-Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP), a koji se primjenjuje i u ostavinskim postupcima temeljem članka 175. stavak 2. ZN-a, a koju čini sud ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave, nije dana mogućnost da raspravlja pred sudom. Na druge bitne povrede žalba ne ukazuje.
5.1. Prema članku 219. stavak 1. do 3. ZN-a na ročištu za ostavinsku raspravu sud će raspraviti sva pitanja važna za donošenje odluke u ostavinskom postupku, a naročito glede prava na nasljedstvo, veličinu nasljednog dijela i prava na zapise. Sud o pravima odlučuje, u pravilu, pošto je zainteresiranim osobama omogućio da daju potrebne izjave. Tijekom ostavinskog postupka zainteresirane osobe mogu davati izjave bez nazočnosti drugih zainteresiranih osoba, i nije potrebno da se u svakom slučaju tim osobama omogući da se očituju o izjavama drugih zainteresiranih osoba. O pravima osoba koje nisu došle na ročište, a uredno su pozvane, sud će odlučivati prema podacima kojima raspolaže, uzimajući u obzir njihove pisane izjave koje stignu do donošenja odluke.
5.2. Prema članku 220. stavak 1. i 2. ZN-a svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu. Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom, a prema stavku 8. istog članka sud neće zahtijevati nasljedničku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji ju želi dati može to učiniti usmeno pred ostavinskim sudom ili pred svakim drugim općinskim sudom, odnosno predajom ostavinskom sudu ovjerovljene isprave o tome.
5.3. S obzirom na navedena pravila i činjenicu da je nasljednica OŽMT primila poziv za ostavinsko ročište s upozorenjem o mogućnosti dostavljanja nasljedničke izjave, to je navedenoj nasljednici omogućeno sudjelovanje u postupku te se ista mogla izjasniti o ostavinskoj imovini i o prihvaćanju iste ili odricanju od iste, bez dolaska pred javnog bilježnika.
5.4. Nisu učinjene niti druge bitne povrede iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a.
6. Ostali žalbeni navodi odnose se na tvrdnju nasljednika HŽ da se rješenje o nasljeđivanju nije moglo donijeti bez da su ostavinskoj raspravi prisustvovala oba nasljednika jer da su isti željeli zaključiti sporazum o podjeli ostavinske imovine. Ne prigovara se ostavinskoj imovini koja je utvrđena kao takova, već samo činjenici da se ostavinski postupak po mišljenju ovog nasljednika nije mogao završiti sve dok nasljednici ne daju nasljedničke izjave i dok ne zaključe sporazum o podjeli ostavinske imovine. Kako je sunasljednica OŽMT teško bolesna osoba te zbog svoje bolesti je spriječena bila doći na ročišta ostavinske rasprave, to da je trebalo sačekati poboljšanje njezinog zdravstvenog stanja kako bi ona mogla doći u [adresa] i kako bi se upoznala sa stvarnim stanjem i s ostavinskim spisom predmeta, popisom imovine, eventualnim dugovima, zk. stanjem i zk. upisima.
6.1. Točno je da je nasljednica OŽMT medicinskom dokumentacijom dokazivala nemogućnost putovanja u [adresa] radi prisustvovanja ročištima ostavinskih rasprava, da je svoj nedolazak ispričavala, međutim, isto je trajalo od 2021. do donošenja rješenja o nasljeđivanju 2024. godine. Dakle, u tri godine od početka ostavinskog postupka nije došlo do poboljšanja zdravstvenog stanja navedene nasljednice do te mjere da bi ista mogla osobno prisustvovati ostavinskoj raspravi. Ona nije nužno, kako je već naprijed rečeno i kako je to propisano ZN-om, trebala prisustvovati ostavinskoj raspravi, mogla je za to opunomoćiti odvjetnika u Republici Hrvatskoj, mogla je dostaviti nasljedničku izjavu, a kako ona osobno nije pisala prigovor protiv rješenja o nasljeđivanju koje je donijela Javna bilježnica, proizlazi kako je ista suglasna i s utvrđenom ostavinskom imovinom, a i s nasljedničkim dijelom koji joj je uručen.
6.2. Cijela žalba nasljednika HŽ odnosi se na navodne propuste u ostavinskom postupku koji su učinjeni u odnosu na njegovu sunasljednicu, a ne u odnosu na njega osobno, iako isti ne raspolaže valjanom punomoći za zastupanje svoje sunasljednice.
7. Obzirom da je prvostupanjski sud pravilno ocijenio kako je ostavinski postupak pravilno proveden, to je pravilno odbio prigovor nasljednika HŽ te u cijelosti održao na snazi rješenje o nasljeđivanju Javne bilježnice Snježane Nazarević broj O-1054/2021 od 28. kolovoza 2024.
8. Zbog toga je žalba nasljednika HŽ odbijena kao neosnovana te je potvrđeno pobijano rješenje primjenom članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi s člankom 175. stavak 2. ZN-a.
Koprivnica, 8. srpnja 2026.
Sutkinja
Vesna Rep
