Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2366/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb, predsjednice vijeća, Andrine Raspor Flis, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ČĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vlahu Duplančiću, odvjetniku u Splitu, 2. tužiteljice PĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 3. tužiteljice IĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Ivani Ćulav Aličić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika TĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Mariji Jerončić Mandić, odvjetnici u Splitu, radi uspostave prijašnjeg stanja i predajeu suposjed, odlučujući o žalbama 1. do 3. tužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2118/21 od 01. listopada 2021., dana 7. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2118/21 od 1. listopada 2021. godine u dijelu pod točkom I izreke i sudi:

Tuženik TĐ dužan je 1. tužiteljicu AĐ , te 2. tužiteljicu CĐ i 3. tužiteljicu ZĐ uvesti u suposjed dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba 1. tužiteljice ČĐ, te 2. tužiteljice PĐ i 3. tužiteljice IĐ i ukida rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2118/21 od 1. listopada 2021. godine, te odluka o trošku kojim su 1. tužiteljica AĐ, te 2. tužiteljica CĐ i 3. tužiteljica ZĐ dužne naknaditi tuženiku TĐ trošak parničnog postupka u iznosu od 24.662,50 tadašnjih kuna, te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II O trošku postupka u povodu pravnog lijeka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odbacuje se tužba u dijelu tužbenog zahtjeva koji glasi da je tuženik dužan u roku od 15 dana uspostaviti prijašnje stanje na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], na način da u potpunosti poruši objekt sagrađen na predmetnoj nekretnini, a koji objekt je na tematskoj skici nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke od 22. svibnja 2020. godine, koji je sastavni dio prvostupanjske presude, prikazan crvenom bojom i označen brojevima 1- 2-8-9-10-11-12-13-14-1, te prikazan zelenom bojom i označen brojevima 2-3-4-5-6-7- 8-2, kao i ukloniti sav građevinski otpadni materijal nakon rušenja, te se suzdržati od svakog daljnjeg ometanja i uznemiravanja suvlasništva i suposjeda prvo do treće tužitelja na predmetnoj nekretnini.

2. Ujedno je presudom odbijen tužbeni zahtjev kojim 1. do 3. tužiteljice traže da ih je tuženik dužan u roku od 15 dana uvesti u suposjed predmetnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], te su 1. do 3. tužiteljice dužne solidarno naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 24.662,50 tadašnjih kuna, u roku od 15 dana.

3. Protiv te presude i rješenja žale se 1. do 3. tužiteljice iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) te predlažu da se pobijana presuda preinači odnosno ukine i traže troškove sastava žalbi.

4. Žalbe 1. tužiteljice, te 2. i 3. tužiteljice su osnovane.

5. Osnovani su žalbeni navodi glede odbačaja tužbe, jer sud prvog stupnja ponovno nije utvrdio sve činjenice relevantne za pravilnu primjenu materijalnog prava, a na što mu je ukazano ukidnim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Gž -1705/2021-2 od 18. svibnja 2021. godine.

6. Naime, sud prvog stupnja ponovno navodi da se glede uspostave prijašnjeg stanja i rušenja objekta na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] radi o presuđenoj stvari, budući da je u postupku koji se pred sudom prvog stupnja vodio pod poslovnim brojem P-1663/02 već odbijen tužbeni zahtjev u dijelu kojim je tužiteljica ZĐ (ovdje 3. tužiteljica) tražila da tuženik i prednik 1. tužiteljice sruši sagrađeno na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i predmetno zemljište dovede u prvobitno stanje prije početka gradnje, pa da se stoga ovdje radi o presuđenoj stvari.

7. Međutim, tužiteljice navode da su one i tuženik suvlasnici nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], te čest. zem. [katastarska čestica], svaki u ¼ dijela, a što je vidljivo iz zemljišnoknjižnog izvatka, priloženog u spisu, kao i iz povijesnog zemljišnoknjižnog izvatka za k. o. [katastarska općina], iz kojih proizlazi da čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja dvor od 509 m2, čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja zgradu od 110 m2, te čest. zem. [katastarska čestica] predstavlja dvor i dio zgrade od 118 m2, a suvlasništvo predmetnih čestica tuženik je stekao temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 24. studenog 1998. godine.

8. Prema tome, očito je da se radi o suvlasništvu triju zasebnih čestica, te da je na jednoj od njih i to čest. zem. [katastarska čestica] tuženik sagradio predmetni objekt, za koji 1. do 3. tužiteljice traže rušenje u ovom postupku.

9. S obzirom na činjenicu da je u navedenom postupku suda prvog stupnja broj P - 1663/02 tužbenim zahtjevom zatraženo rušenje onog što je sagrađeno na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a da je taj dio tužbenog zahtjeva u tom postupku pravomoćno odbijen zbog toga što je bio neodređen, jer nije bio opisan objekt za koji se tražilo rušenje, to sud prvog stupnja nije mogao zaključiti da se radi o presuđenoj stvari samim time što je geodetski vještak u ovom postupku naveo da nekretnina iz ovog postupka u cijelosti odgovara nekretnini iz postupka koji se vodio pod brojem P- 1663/02, budući da je u postupku broj P-1663/02 tužbeni zahtjev izričito glasio na uklanjanje onog što je sagrađeno na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kao zasebnoj nekretnini, i za koju nekretninu je tužbeni zahtjev pravomoćno odbijen, dok je u ovom postupku zatraženo rušenje objekta sagrađenog na, također, zasebnoj nekretnini, označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], pa je nedvojbeno da se radi o dvije različite nekretnine kako to proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka i same skice geodetskog vještaka.

10. Stoga se ne može smatrati da je ova parnica pokrenuta po zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno, budući da se ne radi o objektivnom identitetu spora, pri čemu te odlučne činjenice u postupku nisu utvrđene.

11. Imajući u vidu navedeno sud prvog stupnja nije imao osnove u tom dijelu odbaciti tužbu sukladno odredbi čl. 333. st. 2. ZPP, nego je trebao nakon provedenog postupka odlučiti o osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP uvažiti žalbe 1. tužiteljice, te 2. i 3 tužiteljica i ukinuti rješenje suda prvog stupnja, te predmet vratiti tom sudu na ponovni postupak.

12. S tim u svezi valjalo je ukinuti i odluku o trošku, budući da je, s obzirom na ukinuti dio prvostupanjskog rješenja, za sada neizvjestan ukupan uspjeh stranaka u sporu.

13. U ponovnom postupku sud prvog stupnja će ispraviti nedostatke na koje je ovim rješenjem ukazano, te utvrditi sve relevantne činjenice glede tužbenog zahtjeva koji se odnosi na rušenje objekta sagrađenog na čest. zem. [katastarska čestica] i uspostavu prijašnjeg stanja na toj nekretnini, i sukladno tome odlučiti o trošku parničnog postupka, pri čemu će sud prvog stupnja biti dužan voditi računa o tome da je je 1. siječnja 2023. godine euro postao službena valuta u Republici Hrvatskoj, sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22, 88/22) , kako bi mogao pravilno ocijeniti osnovanost tužbenog zahtjeva.

14. Isto tako, osnovani su i žalbeni navodi glede donošenja odluke o uvođenju u suposjed 1. do 3. tužiteljica nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], jer sud prvog stupnja nije pravilno primijenio materijalno pravo kada je taj zahtjev odbio.

15. Nesporno je da su stranke suvlasnici svaki u ¼ dijela predmetne nekretnine, pa im, sukladno odredbi čl. 42. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP), pripada pravo na suposjed predmetnog zemljišta.

16. To znači da svaki suvlasnik ima pravo koristiti cijelu nekretninu razmje rno svom udjelu, ali pritom ne smije ometati ili ograničavati prava ostalih suvlasnika.

17. Pri tome valja napomenuti da su Ugovorom o diobi korištenja okućnice od 13. studenog 1989. godine prednici 1. i 2. tužiteljica, te 3. tužiteljica podijelili način korištenja čest. zem. [katastarska čestica] koja predstavlja okućnicu čest. zem. [katastarska čestica] na kojoj je izgrađena zgrada, a kako je kasnije nastala čest. zem. [katastarska čestica], kao samostalna čestica, način korištenja te čestice među suvlasnicima nije određen, pa nije pravilan zaključak suda prvog stupnja da tuženiku nije trebala suglasnost ostalih suvlasnika za izgradnju objekta na toj čestici.

18. Prema tome, kako je tuženik sagradio predmetnu garažu bez suglasnosti 1. do 3. tužiteljica, postupio je suprotno odredbi čl. 41. st. 1. ZVDSP, pa one imaju pravo zahtijevati od tuženika da o svom trošku ukloni garažu i vrati zemljište u prvobitno stanje, a isto tako da ih uvede u suposjed predmetne nekretnine, jer ih tuženik ne može samovlasno isključiti iz korištenja predmetne čestice.

19. Stoga su 1. do 3. tužiteljice, sukladno odredbi čl. 46. st. 1. ZVDSP, aktivno legitimirane tražiti od tuženika da ih uvede u suposjed predmetne nekretnine, jer time što je tuženik samovlasno i bez suglasnosti tužiteljica izgradio predmetnu garažu ne umanjuje vlasnička prava ostalih suvlasnika na cijeloj nekretnini

20. Pri tome činjenica da je tuženik legalizirao predmetnu garažu ne utječe na imovinskopravne odnose stranaka, jer upravni postupak legalizacije ne dira u pravo vlasništva 1. do 3. tužiteljica.

21. Stoga sud prvog stupnja nije imao osnove odbiti zahtjev 1. do 3. tužitelj ica za njihovo uvođenje u suposjed predmetne nekretnine, a sama činjenica da iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka proizlazi da se dio predmetne građevine (spremišta), nalazi na dijelu čestice zemljišta 10024/7, u površini od 3 m2, a koja čestica nije obuhvaćena tužbom 1. do 3. tužiteljica, ne utječe na uvođenje u suposjed na dijelu njihove zajedničke čestice koju je bespravno zaposjeo tuženik gradnjom predmetne garaže djelomično na zajedničkoj nekretnini u suvlasništvu stranaka.

22. Sukladno tome, preinačenjem prvostupanjske presude valjalo je prihvatiti zahtjev 1. do 3. tužiteljica za uvođenje u suposjed predmetne nekretnine, čime je materijalno pravo pravilno primijenjeno.

23. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP-a preinačiti presudu suda prvog stupnja.

24. Odluka o trošku u povodu pravnog lijeka temelji se na odredbi čl. 166. st. 4. ZPP.

U Zagrebu, 7. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Željka Rožić Kaleb