Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2057/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ksenije Jakovčević kao predsjednice vijeća, Lidije Bošnjaković kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Jadranke Matić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Gordana Peraković-Turković, odvjetnica iz Otočca, protiv 1. tuženika VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i 2. tuženika IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada u [adresa], uz sudjelovanje umješača OZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Odvjetničko društvo Maravić & Maravić iz Ogulina, radi priznanja prava vlasništva, odlučujući o žalbi umješača na strani tuženika OZ protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu posl. br. P-537/2020-48 od 14. svibnja 2025., dana 7. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Povodom žalbe OZ kao umješača na strani II tuženika preinačava se presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu posl. br. P-537/2020-48 od 14. svibnja 2025. u dijelu pod točkom I. izreke u odnosu na II tuženika i sudi:

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je tužiteljica ČZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] vlasnica ½ dijela kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 50 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što joj je 2. tuženik IZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], sada u [adresa], dužni priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva sa svog imena uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime i u korist tužiteljice, temeljem ove presude.

II Odbija se žalba umješača u dijelu odluke o trošku kojom nije prihvaćen njegov zahtjev za naknadom parničnog troška.

III Nalaže se tužiteljici da OZ nadoknadi trošak sastava žalbe u visini od 125,00 eura u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I utvrđuje se da je tužiteljica ČZ vlasnica kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 50 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što su joj 1. tuženik VZ, i 2. tuženik IZ dužni priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva sa svog imena uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na navedenim nekretninama na ime i u korist tužiteljice, temeljem ove presude, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. U točki II odbija se tužiteljica sa zahtjevom za isplatom parničnog troška u iznosu od 2.646,63 eur (dvije tisuće šesto četrdeset i šest eura i šezdeset i tri eura).

2. Citiranu presudu žalbom pobija umješač na strani 2 tuženika u točki I izreke kao i u dijelu u kom umješaču na strani tuženika nije dosuđen parniči trošak, iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. – 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 70/19 – dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj sud preinači pobijanu presudu, ukine i vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu, sve uz naknadu troškova sastava žalbe.

3. Žalbe je djelomično osnovana.

4. U donošenju pobijane presude nije počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, jer je po ocjeni ovog žalbenog suda izreka jasna i neproturječna, a obrazloženje sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, neproturječne sadržaju dokaza u spisu.

5. Također u donošenju pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio ni jednu drugu apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koju ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP-a.

6. Predmet tužbenog zahtjeva tužiteljice je utvrđenje da je vlasnica kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 50 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što temelji na činjenicama i tvrdnjama da je stvarni posjednik i vlasnik dijela prijeporne nekretnine upravo ona a da su prije nje vlasnik i posjednik su bili njezin pok. suprug V, a prije njihovi roditelji tako da je nesmetan posjed na njihovoj strani preko 100 godina.

7. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je I tuženik VZ priznao je tužbeni zahtjev u cijelosti. A da je 2. tuženik IZ uredno je primio tužbu i poziv da podnese odgovor na tužbu. 2.tuženik IZ nije podnio odgovor na tužbu niti je do zaključenja glavne rasprave nije osporavao tužbeni zahtjev.

- da je na prijedlog tužiteljice određen je prekid postupka do okončanja postupka u predmetu poslovni broj P- 909/15 po tužbi tužitelja OZ, ovdje umješača, radi priznanja prava vlasništva na dijelu kč. br. [katastarska čestica]. gdje je proveden postupak parcelacija kč. br. [katastarska čestica].

- da je u nastavku postupka dostavljen geodetskog elaborata kojim je izvršeno cijepanje kč. br. [katastarska čestica] na kč. br. [katastarska čestica] kuća [adresa] u površini 3 a 81 m2, i dvorište u površini od 05 m2 i kč. br. [katastarska čestica] dvorište u površini od 50 m2, obje upisane u suvlasništvu OZ VZ, [adresa] i CZ, [adresa].

- da je po izvršenoj parcelaciji izvršena je promjena u zemljišnim knjigama te je kč. br. [katastarska čestica] [adresa] dvorište, kuća, [adresa] u ukupnoj površini 381 m2 Ogulinski u vlasništvu CZ OZ, [adresa], dok je kč. br. [katastarska čestica] dvorište u površini od 50 m 2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana u suvlasništvo VZ, [adresa] i OZ. [adresa], svakoga u 1/2 dijela.

- da je u svojstvu umješača na strani tuženika, OZ predložio je da mu sud prizna svojstvo umješača obzirom da je temeljem pravomoćne presude posl. broj P- 1060/2019 od 14.veljače 2020 upisan kao vlasnik utužene parcele.

- da je sud je rješenjem od 28.studenog 2022. prihvatio sudjelovanje OZ u svojstvu umješača na strani tuženika.

- da je na ročištu održanom 25.ožujka 2025. tužiteljica je izvršila subjektivnu preinaku tužbe na način da umjesto 2. tuženika IZ naznačuje novoga tuženika OZ, [adresa], budući da je 2. tuženik tijekom ovoga postupka svoj suvlasnički dio na utuženoj parceli prenio u vlasništvo OZ.

- da se umješač na strani tuženika protivi se subjektivnoj preinaci.

8. Prema odredbi članka 192. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje ZPP ), tužitelj može sve do zaključenja prethodnog postupka svoju tužbu preinačiti i tako da umjesto prvobitnog tuženika tuži drugu osobu. Za preinaku tužbe potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto tuženika.

9. U konkretnom slučaju tužiteljica je umjesto dosadašnjeg 2. tuženika naznačila novog tuženika koji je uskratio pristanak na navedenu preinaku tužbe.

10. U pogledu istaknutom žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, utvrđeno je da iz danog obrazloženja proizlazi da je prvostupanjski sud u provedenom postupku proveo i pravilno u smislu čl. 8. ZPP-a cijenio sve izvedene dokaze i temeljem istih pravilno i potpuno utvrdio sve odlučne činjenice i to:

- da je kč. br. [katastarska čestica] dvor u površini od 118 čhv upisana u zk. ul. [broj ZK uloška]. k. o. [katastarska općina] u trenutku podnošenja tužbe bila upisana u suvlasništvu 1. i 2. tuženika.

-da je u posjedovnom listu broj 85 k. o. [katastarska općina] u posjedovnom listu kč. br. [katastarska čestica] u površini o d 425 m2 bila upisana je u posjedu OZ [adresa].

-da je provednim očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničnog vještaka identificirana kč. br. [katastarska čestica]. kao dvorište u površini od 50 m2 u posjedovnom listu broj 85 k. o. [katastarska općina] vodi upisana na TZ, [adresa].

-da se ista parcela u zemljišnim knjigama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u trenutku zaključenja glavne rasprave upisana je u suvlasništvu TZ, [adresa] u ½ dijela i

OZ, [adresa]

- da se u naravi na parceli nalazi dio gospodarskog objekta koji uživa tužiteljica.

- da se vještak očitovao daje u parničnom predmetu P-909/2015 izrađen elaborat cijepanja kč. br. [katastarska čestica] te su nastale dvije čestice i to kč. br. [katastarska čestica] koju uživa OZ i kč. br. [katastarska čestica] u površini od 50 m2.

- da je vještak je dostavio skicu lica mjesta na kojoj je zelenom bojom označen prijepor na kojem se nalazi gospodarska zgrada tužiteljice.

- da je u svom iskazu 1. tuženik VZ naveo je da priznaje tužiteljici tužbeni zahtjev na dijelu parcele gdje se nalazi njena gospodarska zgrada te da je on samo formalno upisan kao vlasnik utužene parcele

- da je tužiteljica ČZ u svom iskazu je navela da se je nakon udaje doselila u [adresa] i tamo živi već 60 godina, a ranije su tu živjeli roditelji od njenog supruga.

11. Na temelju provedenih dokaza sud je nespornim utvrdio da je nakon podnošenja tužbe izvršeno cijepanje kč. br. [katastarska čestica], nakon čega su nastale dvije čestice i to kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica]. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da je na kč. br [katastarska čestica] utvrđeno je da se nalazi dio gospodarskog objekta tužiteljice koji ona zajedno sa svojom obitelji nesmetano koristi osobno i putem svojih prednika više od 100 godina kako je to u tužbi tužiteljica i tvrdila.

12. Stoga žalbeni navodi da ne postoji niti jedan personalni ili materijalni dokaz iz kojeg proizlazi trajanje i kvaliteta posjeda tužiteljice predstavljaju vlastitu i neutemeljenu ocjenu izvednih dokaza od strane umješača na strani tuženika.

12.1. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio odredbu čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje ZVDSP) propisuje da samostalan posjednik nepokretne stvari kojeg je posjed zakonit, istinit i pošten stječe pravo vlasništva protekom 10 godina neprekinutog posjeda, a sukladno odredbi stavka 3. istog članka posjednik kojemu je posjed barem pošten stječe vlasništvo protekom 20 godina neprekinutog posjeda kada je tužiteljici priznao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini u odnosu na I tuženika

13. Međutim u pogledu istaknutog prigovara nedostatka pasivne legitimacije II tuženika valja reći kako je isti osnovan.

13.1. Naime promjena prva vlasništva II tuženika na način da je njegov suvlasnički dio prema stanju zemljišne knjige temeljem ugovora o darovanju prenesen u suvlasništvo umješaća na strani II tuženika tj. žalitelja, o čemu je žalitelj u spis dostavio dokaz neposredno prije zaključenja glavne rasprave (zapisnik od 25 ožujka 2025 g.) dakle nakon što je započeo parnični postupak proizvodi pravne učinke u materijalno pravnom smislu kako je to izraženo i u odluci VSRH Rev-x- 843/14-2 od 9. prosinca 2014.

14. Otuđenje stvari o kojoj teče parnica, iako u procesno pravnom smislu ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, od utjecaja je u materijalno pravnom smislu za donošenje meritorne odluke o predmetu spora, i spriječava sud da donese presudu na temelju činjeničnog stanja koje je postojalo u trenutku podnošenja tužbe i u odnosu na tuženike koji su bili upisani kao vlasnici spornog dijela zemljišta a koji su to prestali biti tijekom postupka .

15. Kako dakle iz stanja zemljišnih knjiga (izvadak iz zemljišne knjige na listu 102 spisa proizlazi da II tuženik nije vlasnik predmetne nekretnine to je u odnosu na njega osnovani istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije radi čega je pobijana presuda u tom dijelu preinačena temeljem čl. 373 toč.3 ZPP-a kao u izrecite je tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

16. Međutim neosnovani su žalbeni navodi kojima mješač osporava pravilnost i zakonitost odluke o trošku smatrajući da sud nije odlučio o njegovom podnesenom zahtjevu za naknadom troška.

17. Naime iz datog obrazloženja proizlazi da je svoju odluku o parničnom trošku kojom se tužiteljica iako je uspjela u sporu odbija sa zahtjevom za naknadom parničnog troška prvostupanjski sud obrazložio time što iako je tužiteljica uspjela u sporu, sud istoj nije dosudio parnični trošak, budući da tuženici nisu dali povoda tužbi, odnosno 1. tuženik je priznao tužbeni zahtjev, a 2. tuženik tijekom cijelog postupka, unatoč uredno zaprimljenoj tužbi i kasnijim pozivima, nije osporavao tužbeni zahtjev.

18. Kako je nesporno da umješač na strani tuženika dokazao nedostatak pasivne legitimacije II tuženika tek u trenutku neposredno prije zaključenja glavne rasprave to u pogledu toga nisu nastali posebni parnični troškovi radi čega je njegov zahtjev valjalo odbiti uz primjenu čl. 155. st. 1. ZPP-a pa se odluka o tome iz navedenih razloga ukazuje osnovanom, iako je o tome izostalo obrazloženje prvostupanjskog suda.

19.Žalitelju su međutim priznati troškovi sastava žalbe prema VPS od 321,01 -664,00 eura (3.000,00 kn) u visini od 50 bodova što s pripadajućim PDV-om čini iznos od 125,00 eura.

U Zagrebu 7. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Ksenija Jakovčević