Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-5345/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Ivice Veselića kao predsjednika vijeća, Vlatke Paškvalin Bošković kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Tihane Marije Miladin, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice BI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Bore Erceg, odvjetnik u Šibeniku, protiv I. tuženika TI, OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženika ZI, OIB: [osobni identifikacijski broj], III. tuženice DI, OIB: [osobni identifikacijski broj], svi iz [adresa]. tuženice UI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje I. do IV. tuženike zastupa punomoćnica Andrea Čota, odvjetnica u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva i zaštite od uznemiravanja, odlučujući o žalbama tužiteljice i I. do IV. tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3720/2020-38 od 13. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 7. srpnja 2026.,

p r e su d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3720/2020-38 od 13. rujna 2024.

II. Odbija se kao neosnovana žalba I. do IV. tuženika i potvrđuje odluka o troškovima postupka sadržana u točki II. izreke presude Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P- 3720/2020-38 od 13. rujna 2024., u dijelu kojim nije prihvaćen zahtjev I. do IV. tuženika za naknadom troškova parničnog postupka preko dosuđenog iznosa u visini od 2.275,00 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

„I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je tužiteljica isključivi vlasnik dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenog slovima E-F-A-J-H-E, te dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenog slovima H-JB-C-D-H, sve sukladno dopuni nalaza vještaka za geodeziju u predmetu P - 3720/2020 izrađenoj u [adresa], studeni 2023. godine i skici lica mjesta-nova predmet P- 3720/2020izrađenoj u [adresa] u studenom 2023. godine, koja dopuna nalaza vještaka i skica lica mjesta nova su za potrebe predmetnog postupka izrađene od strane vještaka mjernika ĆI ing. geod. i sastavni su dio ove presude.

II. Utvrđuje se da su tuženici ostavljanjem otpada, stvari, materijala, te bicikala na dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenom slovima E-F-A-J-H-E, te dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenom slovima H-J-B-C-D-H, sve sukladno dopuni nalaza vještaka za geodeziju u predmetu P-3720/2020 izređenoj u [adresa], studeni 2023. godine i skici lica mjesta-nova predmet P-3720/2020 izrađenoj u [adresa] u studenom 2023. godine, koja dopuna nalaza vještaka i skica lica mjesta nova su za potrebe predmetnog postupka izrađene od strane vještaka mjernika ĆI ing. geod. i sastavni su dio ove presude, te onemogućavanjem tužiteljice u postavljanju vrata na ulazu u dvorišni prostor nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na potezu E-F navedene skice lica mjesta, uznemiravali tužiteljicu u vršenju vlasničkih ovlaštenja na gore opisanim nekretninama, pa se nalaže tuženicima da uspostave prijašnje stanje na gore opisanim nekretninama na način da sa istih uklone ostavljeni otpad, stvari, materijal, te bicikle, odnosno da trpe postavljanje vrata na ulazu u dvorišni prostor nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na potezu E-F navedene skice lica mjesta, te se nadalje zabranjuje tuženicima svako daljnje takvo ili slično ometanje vlasničkopravnih ovlaštenja tužiteljice na opisanim nekretninama, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

III. Nalaže se tuženiku pod 2 ukloniti u cijelosti vanjsku jedinicu klima uređaja sa svim pripadajućim instalacijama koje je postavio na južni vanjski zid zgrade položene na nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to upravo na mjestu označenom slovom K sukladno dopuni nalaza vještaka za geodeziju u predmetu P3720/2020 izređenoj u [adresa], studeni 2023. godine i skici lica mjesta-nova predmet P3720/2020 izrađenoj u [adresa] u studenom 2023. godine, koja dopuna nalaza vještaka i skica lica mjesta nova su za potrebe predmetnog postupka izrađene od strane vještaka mjernika ĆI ing. geod. i sastavni su dio ove presude, te se zabranjuje se tuženiku ad. 2. svako daljnje takvo ili slično ometanje vlasničkopravnih ovlaštenja tužiteljice na predmetnoj nekretnini, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe. IV Dužni su tuženici nadoknaditi tužiteljici parnični trošak sa s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici, u roku od 15 dana, naknaditi parnični trošak tuženika u iznosu od 2.275.00 eur sa zateznom kamatom koja na označeni iznos teče od donošenja ove presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri (3) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.“

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužiteljica zbog svih žalbenih razloga. Predlaže pobijanu presudu ukinuti u cijelosti, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno raspravljanje i suđenje, podredno presudu preinačiti i usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti uz obvezu tuženika na nadoknadu prouzročenog parničnog troška tužiteljici.

3. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom II. izreke u pogledu odluke o troškovima postupka žale se i tuženici zbog pogrešne primjene materijalnog prava i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te predlažu presudu u tom dijelu preinačiti na način da se tuženicima prizna i zatraženi trošak njihove punomoćnice za izbivanje iz odvjetničkog ureda.

4. Žalbe stranaka nisu osnovane.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio odluci, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, presuda nije nejasna, već o odlučnim činjenicama sadrži jasne, logične i neproturječne razloge te nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati. Stoga nije ostvaren žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11.

ZPP-a koji u žalbi ističe tužiteljica.

6. Nadalje, sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (čl. 8. ZPP) valjano utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja. Sud prvog stupnja je djelomično pogrešno primijenio materijalno pravo, ali je pravilnom primjenom materijalnog prava o tužbenom zahtjevu trebalo jednako odlučiti.

7. Predmet spora je zahtjev za utvrđenjem da je tužiteljica isključivi vlasnik dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označenog slovima E-F-A-J-H-E, te dijela čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označenog slovima H-JB-C-D-H, sve sukladno dopuni nalaza vještaka za geodeziju izrađenog za potrebe predmetnog parničnog postupka, zahtjev za prestankom uznemiravanja tužiteljice u vršenju vlasničkih prava na opisanoj nekretnini (koja u naravi predstavlja dvorište) uz vraćanje na prvobitno stanje na način kako je to pobliže navedeno u točki II. petita tužbenog zahtjeva, te zahtjev za uklanjanjem postavljene vanjske jedinice klima uređaja sa južnog vanjskog zida zgrade položene na nekretnini oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

8. Donoseći pobijanu presudu prvostupanjski sud polazi od utvrđenog činjeničnog stanja:

- da je iz zemljišno knjižnih izvadaka za predmetne nekretnine razvidno kako je nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (zgrada) upisana kao suvlasništvo tužiteljice (za 15/36 dijela) i trećih osoba FI pok. FI (za po 9/36 dijela) te HI pok. B (za 3/36 dijela), a nekretnina čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (kuća stojna) je upisana kao isključivo vlasništvo I. tuženika u odnosu na etažu prizemlja, dok su etaže kata i potkrovlja upisane kao vlasništvo tužiteljice za cijelo,

- da je iz kupoprodajnog ugovora 15. ožujka 1984. razvidno kako je ŠI žena ŽI kupila od T i VI nekretninu oznake čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koja se sastoji od stojne kuće (kat i potkrovlje) i dvora ,

- da je iz rješenja o nasljeđivanju istog suda broj O-803/02 od 27. ožujka 2003. i broj O-3617/11 od 17. svibnja 2012. razvidno kako je tužiteljica nasljednica za cijelo oca ŽI pok. Z (umro **.**.2002.), njegove supruge ŠI (umrla **.**.2001.) i brata CI (umro **.**.2011.),

- da je iz posjedovnih listova Ureda za katastar Split, Ispostave Vis razvidno kako je čest. zgr. [katastarska čestica] (kuća površine 41m2) upisana u posjedovnom listu 140 naslovnika KI iz [adresa], dok je čest. zgr. [katastarska čestica] upisana u posjedovnom listu 1569 (kuća površine 29m2) naslovnice BI i posjedovnom listu 316 (kuća površine 30m2) naslovnice LI iz [adresa],

- da je sudski vještak Rajko Radišić u svom nalazu od 8. srpnja 2023. identificirao nekretninu pokazanu na uviđaju na licu mjesta i utvrdio kako je kuća tužiteljice (prizemlje, kat i potkrovlje) položena na dijelovima čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], dok je apartman I. tuženika položen u prizemlju dijela kuće koji je položen na čest. zgr. [katastarska čestica] i u njega se pristupa kroz vrata na zapadnoj fasadi objekta, da je sporno dvorište položeno na istočnom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica], u cijelosti ograđeno fasadama kuća i visokim ogradnim zidovima, a do njega se pristupa sa javne ulice kroz otvor s okvirom za vrata položenim na južnoj granici, da granica između čest. zgr. [katastarska čestica] u dvorištu nije materijalizirana, ali je lako odrediva, jer bi trebala biti u produžetku fasadnog zida između označenih čestica, da je vanjska jedinica klima uređaja apartmana tuženika postavljena na prostoru javne ulice katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a koje sporne dijelove dvorišta je vještak na skici lica mjesta omeđio i označio slovima te prikazao položaj pristupnog stubišta tužiteljice, ulaznih vrata apartmana tuženika i njegovu vanjsku jedinicu klima uređaja.

8.1. Stoga kako prema priloženom vlasničkom listu proizlazi da je otac tužiteljice bio suvlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] pa tako i ovdje spornog dijela dvorišta za 15/36 dijela, a da se ŠI temeljem kupoprodajnog ugovora iz 1984. upisala u zemljišnoj knjizi kao etažna vlasnica kata i potkrovlja kuće, dok je etažni vlasnik prizemlja tog objekta I. tuženik, a u tužbi, niti tijekom postupka tužiteljica izrijekom ne navodi stjecanje prava vlasništva dosjelošću, zakonitost, istinitost i poštenje niti početak posjedovanja i njegova kontinuiranost, prvostupanjski sud zaključuje da je za donošenja odluke presudno stanje u zemljišnoj knjizi i činjenica da je I. tuženik vlasnik etaže prizemlja zgrade koja je povezana s dvorištem, i da stoga i on ima suvlasnička ovlaštenja u odnosu na sporni dio čest. zgr. [katastarska čestica], slijedom čega tužbeni zahtjev postavljen radi utvrđenja tužiteljice isključivom vlasnicom dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], prema vještačkom nalazu označenog slovima E-F-A-J-H-E te dijela čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], označenog slovima H-JB-C-D-H, odbija u cijelosti, jer za takvo utvrđenje nema valjanog dokazanog i zakonskog uporišta.

8.2. Nadalje, a posljedično navedenom, prvostupanjski sud zaključuje da tužiteljica nema ovlaštenje zahtijevati od tuženika uklanjanje stvari sa dijela čest. zgr. [katastarska čestica], jer je I. tuženik kao suvlasnik nekretnine ovlašten na suposjed i korištenje dvorišta položenog na toj čestici, a da iz provedenih dokaza ne proizlazi da su II. i III. tuženici poduzimali posebne radnje uznemiravanja, a pod pretpostavkom da to nije točno, i oni i IV. tužena su imali suglasnost I. tuženika i na tom dijelu dvorišta uglavnom držali bicikle te je zbog suvlasničkog statusa I. tuženik imao pravo zaustaviti postavljanje vrata na granici čest. zgr. [katastarska čestica], jer bi time ova dvorišna površina postala ograđena cjelina u isključivom posjedu tužiteljice, što bi istodobno vrijeđalo njegova suvlasnička prava nekretnine. U odnosu na zahtijevanu zaštitu od uznemiravanja u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] sud utvrđuje da tužiteljica nije dostavila dokaze iz kojih bi nedvojbeno proizlazilo uznemiravanje tuženika na tom dijelu dvorišta, a da temeljem stanja u spisu proizlazi kako su se tuženici koristili isključivo površinom čest. zgr. [katastarska čestica], što je i očekivano kada se uzme prethodno izneseni status I. tuženika, ali i činjenicu da je ta površina položena neposredno uz ulazna vrata njegovog prostora u prizemlju i nasuprot nesporne kuće obitelji LI pa slijedom navedenog sud odbija dio zahtjeva radi uspostave prijašnjeg stanja i uklanjanja stvari tuženika s predmetnih dijelova čes t. zgr. 306/1 i čest. zgr. [katastarska čestica], kao i radi trpljenja postavljanja vrata na ulazu u dvorišni prostor čest. zgr. [katastarska čestica], a na istovjetan način odlučeno je i o preostalom zahtjevu postavljenom radi uklanjanja vanjske jedinice klima uređaja postavljene na južnom zidu zgrade, jer je utvrđeno da se ista nalazi u zračnom prostoru [adresa], položene na čest. zem. [katastarska čestica], koja je javna površina pa stoga tužiteljica nema ovlaštenja zahtijevati uklanjanje uređaja koji je postavljen iznad nekretnine na kojoj nema nikakva vlasnička ili suvlasnička prava.

9. Tužiteljica u žalbi ističe da je ovlaštena tražiti pravnu zaštitu u odnosu na tuženike, a kako je to i učinila postavljenim tužbenim zahtjevom, pri čemu deklaratorni zahtjev iz točke I. petita tužbenog zahtjeva predstavlja deklaratorni preambul točki II. i III. zahtjeva, kojima traži zaštitu od uznemiravanja kao predmnijevani vlasnik nekretnine sukladno čl. 167. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01 i 79/06 .- dalje ZV).

10. U odnosu na žalbene navode tužiteljice glede primjene materijalno pravnog propisa za odlučivanje o dijelu predmetnog zahtjeva za prestankom uznemiravanja treba reći da je u parničnom postupku sud vezan za činjeničnu no ne i pravnu osnovu tužbenog zahtjeva te obzirom na izneseni činjenični supstrat razvidno je da se radi o tužbi za zaštitu od uznemiravanja iz čl. 167. ZV-a, a na sporni odnos se ne primjenjuje odredba čl. 166. st. 2. istog Zakona.

11. Odredbom čl. 167. ZV-a propisano je:

(1) Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. (2) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

(3) Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete.

(4) Pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnjevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnjevanoga vlasnika.

12. Iz sadržaja citirane odredbe čl. 167. ZV-a, a koja uređuje vlasničku tužbu – actio negatoria razvidno je da ovu vlasničku tužbu može podnijeti vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik – posjednik, protiv svakog onog koji uznemirava njegovo pravo na bilo koji način, osim oduzimanjem stvari, zahtijevajući da to uznemiravanje prestane, a koje uznemiravanje se može sastojati u svojatanju nekog prava koje mu ne pripada, ograničenju u fizičkom vršenju prava vlasništva i slično. Da bi uspio u svom zahtjevu, tužitelj mora dokazati: svoje vlasništvo ili kvalificirani posjed (pravni temelj i istiniti način svog stjecanja), dakle svoje pretpostavljeno vlasništvo te dokazati neosnovano uznemiravanje.

13. U konkretnom slučaju, u odnosu na zatraženu sudsku zaštitu u pogledu zahtjeva za prestankom uznemiravanja prava vlasništva na predmetnom dvorišnom dijelu koje se proteže kroz dvije zk čestice, po stavu ovog suda drugog stupnja, potrebno je razlučiti vlasnički status ovdje stranaka u odnosu na svaku od tih čestica.

14. Naime iz nalaza i mišljenja vještaka sudskog vještaka Rajka Radišića od 8. srpnja 2023. koji je identificirao mjesto prijepora, proizlazi da je sporno dvorište položeno na istočnom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica], u cijelosti je ograđeno fasadama kuća i visokim ogradnim zidovima, do njega se pristupa sa javne ulice kroz otvor s okvirom za vrata položenim na južnoj granici, a granica između čest. zgr. [katastarska čestica] u dvorištu nije materijalizirana, ali je lako odrediva, jer bi trebala biti u produžetku fasadnog zida između označenih čestica.

15. U odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] tužiteljica je upisana kao suvlasnik u 15/36 dijela, dok tuženici ne participiraju u suvlasništvu navedene čestice, a u odnosu na nekretninu čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (kuća stojna) ), prema priloženom zemljišno knjižnom izvatku (list 56-57 spisa) etaža razizemlja je upisana kao isključivo vlasništvo I. tuženika, dok su u odnosu na etaže kata i potkrovlja upisani kao suvlasnici tužiteljica u 18/20 dijela, a OI kao suvlasnik 1/10 dijela.

16. Obzirom na vlasnički status u odnosu na predmetnu česticu 306/1 k. o. [katastarska općina] tužiteljica koja je prema stanju u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnik, aktivno je legitimirana za ovakvu tužbu primjenom čl. 167. ZV-a u odnosu na ovdje tuženike, kao treće osobe ukoliko dokaže da ju bespravno uznemiravaju u izvršavanju njezina prava suvlasništva te je ovlaštena zahtijevati da to uznemiravanje prestane , a mora dokazati neosnovano uznemiravanje.

17. Suprotno navodima žalbe, i po stavu ovog suda drugog stupnja pravilno prvostupanjski sud temeljem provedenog dokaznog postupka utvrđuje da tužiteljica nije pružila dokaze za uznemiravanje na predmetnom dvorišnom dijelu čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer su saslušani svjedoci (na čije iskaze ukazuje i tužiteljica u žalbi) i to ĐI i RI iskazivali o ostavljanju stvari od strane tuženika u predmetnom dvorišnom prostoru ne odvajajući pritom dvorišni prostor nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od dvorišnog dijela nekretnine oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dvorišni prostor prema nalazu geodetskog vještačenja čini jedinstvenu cjelinu dvorišta te ovaj sud u potpunosti prihvaća zaključak prvostupanjskog suda da su se tuženici koristili isključivo površinom čest. zgr. [katastarska čestica], što je i očekivano kada se uzme u obzir da je I. tuženika isključivi vlasnik prizemlja zgrade položene na toj čestici i činjenicu da je ta površina položena neposredno uz ulazna vrata njegovog prostora u prizemlju i nasuprot nesporne kuće obitelji LI.

18. Nadalje, a u odnosu na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je prema stanju u zemljišnim knjigama nesporno u suvlasništvu tužiteljice, I. tuženika i OI (list 56-57 spisa), i po stavu ovog suda tužiteljica nije dokazala pravni temelj i istinit način stjecanja isključivog vlasništva dvorišnog dijela te nekretnine, kako to pravilno zaključuje i prvostupanjski te u situaciji kao što je predmetna ona ne može osnovano zahtijevati od I. tuženika prestanak uznemiravanja na način kako to zahtijeva postavljenim zahtjevom budući on kao suvlasnik temeljem odredbe čl. 38. ZV- ima pravo izvršavati glede cijele stvari sve ovlasti koje ima kao nositelj dijela prava vlasništva, dakle i suposjedovati dvorišni prostor nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] .

19. U odnosu na žalbene navode tužiteljice da je njezina prednica dvorišni dio nekretnine čest zgr. 306/2 k. o. [katastarska općina] stekla kupoprodajom, a tužiteljica potom nasljeđivanjem i da je dokazala pravni osnov i pravni slijed stjecanja treba reći da je kupoprodajni ugovor valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva, a očito je ugovor i proveden u zemljišnim knjigama, jer iz sadržaja rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-803/02 od 27. ožujka 2003. u ostavinskom postupku iza smrti pokojnih ŠI i ŽI proizlazi da ostavinsku imovinu pokojne ŠI između ostalog sačinjavaju nekretnine „- čest. zgr. [katastarska čestica] – vlasništvo I poda i potkrovlja za 18/ 20 k. o. [katastarska općina]“. Iz navedenog, suprotno žalbenim navodima tužiteljice, nije moguće zaključiti da je dvorišni dio te nekretnine isključivo vlasništvo tužiteljice koja je u ostavinskom postupku iza smrti pokojnog CI (koji je nasljeđivanjem stekao imovinu pokojnih ŠI i ŽI) proglašena njegovom nasljednicom temeljem zakona, između ostalog i predmetnih opisanih nekretnina.

20. Kako je, a što je i ranije istaknuto, u parničnom postupku sud vezan za činjeničnu osnovu tužbenog zahtjeva te obzirom na u tužbi izneseni činjenični supstrat razvidno je da tužiteljica u tužbi osim tvrdnje da su njezini prednici prvo stekli u isključivo vlasništvo nekretninu oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi kuća i dvorište, da bi naknadno stekli u vlasništvo prvi kat i potkrovlje te dvorište položene na čest zgr. 306/2 k. o. [katastarska općina], a ona od njih vlasništvo nasljeđivanjem, unatoč tome što prema ranije opisanom stanju u zemljišnim knjigama ne proizlazi da je isključiva vlasnica predmetnog dvorišta, nije iznijela druge činjenice (pa niti predlagala relevantne dokaze) na okolnost da je ona isključiva vlasnica ovdje spornog dvorišta, jer prema stanju u zemljišnim knjigama ne proizlazi da je isključiva vlasnica nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina].

21. Nadalje pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da iz provedenih dokaza ne proizlazi da su II. i III. tuženici poduzimali posebne radnje uznemiravanja, odnosno da su oni i IV. tužena imali suglasnost I. tuženika na tom dijelu dvorišta, kao što je pravilno utvrdio i da je I. tuženik ovlašteno zaustavio postavljanje ulaznih vrata u dvorišni prostor predmetnih nekretnina budući bi isto vrijeđalo njegova vlasnička prava u odnosu na dvorišni dio nekretnine koje je suvlasnik i potpuno ga spriječilo u ostvarivanju vlasničko pravnih ovlaštenja, slijedom čega nije dužan trpjeti postavljanje takvih vrata temeljem svojih suvlasničkih ovlaštenja, a niti ostali tuženici, kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud.

22.1. Tužiteljica u žalbi ukazuje da je sudsku zaštitu u odnosu na postavljenu vanjsku jedinicu klima uređaja zahtijevala kao zajednički vlasnik fasade na kojoj je postavljen klima uređaj.

22.2. Međutim, sagledavajući pravni odnos stranaka i kroz odredbe o zajedničkom vlasništvu, valja zaključiti da ni u tom slučaju zahtjev tužiteljice ne bi bio osnovan.

22.3. Vlasništvo posebnog dijela zgrade (etažno vlasništvo) je neodvojivo povezano s određenim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, što znači da su zajednički dijelovi zgrade u suvlasništvu svih suvlasnika cijele nekretnine pa se ne bi radilo o odnosu zajedničkih vlasnika, već odnosu suvlasnika (čl. 43. ZV-a). Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ta vanjska jedinica postavljena još za života njezinog oca, a iz iskaza I. tuženika da je bila na tom mjestu za života tužiteljičinog polubrata CI kojem je objasnio da mu je potrebna za apartman koji ima u prizemlju i da se ovaj tom postavljanju nije protivio, stoga proizlazi da je I. tuženik u vrijeme postavljanja sporne vanjske jedinice imao suglasnost tadašnjeg suvlasnika za postavljanjem vanjske jedinice klima uređaja pa stoga tužiteljica, ne može osnovana sada, pozivom na svoja suvlasnička prava zahtijevati uklanjanje vanjske jedince klima uređaja sa fasade kuće koja je prema stanju zemljišnim knjigama u suvlasništvu tužiteljice, I. tuženika i OI.

23. Kako tužiteljica ne navodi konkretne povrede i propuste prvostupanjskog suda vezano za odluku o parničnom trošku pod točkom II. izreke, te kako drugostupanjski sud ne pazi po službenoj dužnosti na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima (čl. 365. st. 2. ZPP-a), to je žalbu tužiteljice i u odnosu na odluku o troškovima postupka valjalo odbiti kao neosnovanu.

24.1. U odnosu na žalbom tuženika osporenu odluku o troškovima postupka u dijelu kojim njihovoj punomoćnici nije priznat trošak izbivanja iz pisarnice treba reći da žalba nije osnovana.

24.2. Naime prema pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u više odluka (Rev-652/2023-2 od 12. lipnja 2024., Rev-501/2023-2 od 30. kolovoza 2023., Revr-340/14 od 29. rujna 2015.), a koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, u pravilu trošak zastupanja odvjetnika čije je sjedište izvan područja suda pred kojim se vodi parnica može iznositi samo toliko koliko bi iznosio i trošak odvjetnika čije je sjedište u mjestu parničnog suda, dakle ne obuhvaća trošak izbivanja iz pisarnice za vrijeme putovanja niti trošak putovanja.

25. Slijedom svega navedenoga, u cijelosti je kao neosnovana odbijena žalba tužiteljice pa je na temelju čl. 368. st. 1. ZPP-a odlučeno kao u točki I. izreke, te je kao neosnovana odbijena i žalba I. do IV. tuženika pa je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke ove drugostupanjske odluke.

U Zagrebu, 7. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić