Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2734/2023-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Gabriele Topić Kordej, predsjednika vijeća, Suzane Radaković suca izvjestitelja i člana vijeća, te Sandre Artuković Kunšt, univ. spec. iur., člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1. HL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 3. RL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4. NL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 5. HLB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 6. JL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 7. ŽL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 8. PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 9. TL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 10. LL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 11. GL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnicima Ivanu Šalini i Boži Vrkiću, odvjetnicima u Zadru, protiv tuženika Grada Zadra, OIB: 09933651854, Narodni trg 1, zastupanog po gradonačelniku ĐL, a ovaj po punomoćnici FL, dipl. pravnici kod tuženika, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P- 1366/2020-32 od 3. listopada 2022., u sjednici vijeća dana 7. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1366/2020-32 od 3. listopada 2022. i predmet se vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:
"1. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljima, na ime vrijednosti oduzetih dijelova čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica], čest. zem. [katastarska čestica] , sve položene u k. o. [katastarska općina], iznos od 450.000,00 kuna sa zakonskom zateznom kamatom na taj iznos počevši od 24.listopada 2018.godine pa do isplate po stopi od 8,14 % godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanju kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.
2. Dužni su tuženici, solidarno, naknaditi tužitelju prouzročeni parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom počevši od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."
2. Protiv presude žale se tužitelji iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP). Predlažu da se pobijana presuda u smislu žalbenih navoda preinači ili ukine te stavljaju zahtjev za naknadom troškova postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao suvlasnika nekretnine u k. o. [katastarska općina] radi isplate naknade za oduzeti dio njihovih nekretnina u visini tržišnih vrijednosti predmetnih nekretnina čiji dijelovi su upisani kao nerazvrstana cesta.
6. U žalbenom postupku, sporno je da li je predmetna tražbina u zastari i da li su ispunjene pretpostavke za isplatu radi oduzetog zemljišta.
7. Ispitujući pobijanu odluku kao i postupak koji je prethodio, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
8. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obrazloženju presude dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u proturječnosti sa izrekom presude. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP -a na koju upiru tužitelji.
9. Međutim, žalbeni navodi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava su osnovani.
10. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio:
- da nije sporno da su dijelovi nekretnina oznaka 3809/1, 3809/2 i 3808/2 k. o. [katastarska općina] pripojeni čest. 4276 k. o. [katastarska općina], koja predstavlja nerazvrstanu cestu, a po svom pravnom obilježju javno dobro u općoj uporabi, u vlasništvu Grada Zadra, odnosno tuženika prema zk. izvatku (list 4 i 5 spisa);
- da su predmetne nekretnine oznake 3809/1, 3809/2 i 3808/2 k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu tužitelja i da su to bile i prije nego što je dio istih postao čest. 4276 kako to proizlazi i iz zk. izvatka (list 6 spisa) ;
- da tužiteljima nije isplaćena bilo kakva naknada za ovo oduzeto zemljište koje je postalo nerazvrstana cesta;
- da je radi identifikacije predmetnih nekretnine proveden očevid 26. studenog 2021. uz nazočnost vještaka mjernika AL, stalnog sudskog vještaka na čiju skicu i nalaz stranke nisu imale prigovora ni primjedbi;
- da prema mišljenju vještaka opisana sporna nekretnina označena na skici žutom bojom te likom i točkama A-B-C-D-E-F-G-J-K-L-A, ukupne površine 310 m2, čini dio čest. zem. [katastarska čestica], u naravi je veći dio sjeveroistočnog zemljano-pošljunčanog kolnog puta na kojem se nalaze dva šahta u izgradnji;
- da je izvršen uvid fotografija Google Eartha iz 2006. i 2009. godine (list 16-18 spisa), autentičnost kojih fotografija tužitelji nisu osporili te fotografije sa Geoportala dgu.hr, s kojim fotografijama su u skladu i iskazi svjedoka UL i ČL, koji imaju kuće u neposrednoj blizini i čiji iskazi su životnim, logičnim i objektivnim:
- da su dijelovi predmetnih nekretnina koje su u vlasništvu tužitelja , a od dijela kojih je u zemljišnim knjigama 2018. formirana čest. 4276 k. o. [katastarska općina] u površini 310 m2 , tužiteljima je oduzeta najkasnije 2006. i postale su dio javnog puta;
11. Pošavši od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je utvrdio da se primjenjuje opći zastarni rok od 5 godina koji počinje teći od dana oduzimanja posjeda i korištenja spornog zemljišta kao dijela javnog puta, a kako je zemljište oduzeto najkasnije 2006. dok je tužba podnijeta 25. kolovoza 2020., to je potraživanje u zastari te na temelju čl. 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZOO-a) odlučio na navedeni način.
12. Takav zaključak prvostupanjskog suda za sada nije pravilan, te tužitelji osnovano osporavaju pravilnost i zakonitost navedenog zaključka.
13. Prema odredbi čl. 225. ZOO-a, kako to i navodi prvostupanjski sud tražbine zastarijevaju za 5 godina ako nije određen drugi rok zastare.
14. Iz obrazloženja pobijane odluke proizlazi zaključak da zastara za naknadu radi oduzetog zemljišta koje se koristi kao dio javnog puta teče od dana oduzimanja posjeda, a što je u ovo pravnoj stvari bilo najkasnije 2006.
15. Vezano za zaključak prvostupanjskog suda, ukazuje se da sukladno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava (primjerice odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III/3062/2019 od 03. studenog 2020. ) zastara predstavlja ograničenje prava na pristup sudu, a svako ograničenje prava na pristup sudu mora u okolnostima konkretnog slučaja biti razmjerno tj. mora biti uspostavljena pravedna ravnoteža između nametnutog ograničenja i cilja koji se želi postići.
16. U odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-3/3062/2019 od 3. studenog 2020. pozivom na pravno shvaćanje iz presude Europskog suda za ljudska prava u predmetima Howald Moor i dr. protiv Švicarske broj 52067/10 i 41072/11 od 11. ožujka 2014. i Esim protiv Turske broj 59601/9 od 1. rujna 2013. zahtijeva se da se prema specifičnim okolnostima konkretnog slučaj ispita je li ograničenje prava na pristup suda uslijed zastare u okolnostima konkretnog slučaja razmjerno (je li prema specifičnim okolnostima konkretnog slučaja oštećeniku nerazmjerno ograničeno pravo na pristup sudu) odnosno je li prema specifičnim okolnostima pojedinog slučaja uspostavljena (pravedna) ravnoteža između nametnutog ograničenja i cilja koji se želi postići).
17. Pri tome se neproporcionalnim ograničenjima smatra uređenje kada je oštećenik bio u nemogućnosti pristupiti sudu jer je njegov zahtjev za naknadu štete zastario istekom objektivnog roka, a on je zbog opravdanih razloga za štetu i njezin opseg saznao naknadno (kada bi trebao početi teći subjektivni rok).
18. Jednako tako, primjena zastarnih rokova mora biti predvidiva za stranke s obzirom na mjerodavno zakonodavstvo i konkretne okolnosti predmeta.
19. S tim u vezi valja reći da je Europski sud za ljudska prava u odluci H protiv Republike Hrvatske ( broj 51771/21 ) vezano za zastaru zahtjeva naknade štete radi oduzetog zemljišta koje je postalo nerazvrstana cesta naveo da je u tom predmetu tužiteljici onemogućen pristup suda i da zahtjev zastare mora biti predvid iv te je naveo da pravni status nerazvrstanih cesta prije Zakona o cestama iz 2011. godine nije bio jasno uređen, a da je Ustavni sud njegovo relativno pojašnjenje dao tek u odluci iz 2017. godine i da za predmetno zemljište nikada nije bilo doneseno rješenje o izvlaštenju niti isplaćena naknada te je zemljište bilo upisano kao privatno vlasništvo kao u ovoj pravnoj stvari, a cesta nije bila formalno razvrstana kao javna cesta.
20. Iz obrazloženja navedene odluke proizlazi da je za tijek zastarnog roka mjerodavno kada je predmetna nekretnina upisana u zemljišne knjige kao nerazvrstana cesta i javno dobro u vlasništvu tuženika te je zastarni rok iz navedenih razloga bio nepredvidljiv i da je time podnositeljici nerazmjerno ograničeno pravo pristupa na sud.
21. U naprijed iznesenom činjeničnom i pravnom kontekstu zbog pogrešnog pravnog pristupa u primjeni odredbe čl. 225. ZOO prvostupanjski sud nije utvrdio sve činjenične okolnosti, a koje su relevantne za pravilnu primjenu materijalnog prava shodno navedenom pravnom shvaćanju, a to osobito okolnosti kada su predmetne nekretnine praktički prešle u sastav javnog dobra te kada je tužitelj saznao za promjenu pravnog režima predmetne nekretnine odnosno kada je cesta evidentirana u zemljišnim knjigama kao nerazvrstana cesta i javno dobro u vlasništvu Grada Zadra, odnosno tuženika, pa su osnovani žalbeni navodi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
22. Slijedom navedenog, valjalo je pobijanu odluku ukinuti te na temelju čl. 370. ZPP - a odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
23. Obzirom na navedeno, te da je neizvjestan uspjeh stranaka u postupku valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.
24. Odluka o troškovima postupka povodom pravnog lijeka temeljena je na odredbi čl. 166. st. 3.ZPP-a pa je odlučeno kao stavku II. ove drugostupanjske odluke.
25. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će postupiti sukladno izloženom pravnom te utvrditi da li je prigovor zastare osnovan obzirom na okolnost kada je izvršen upis prava vlasništva tuženika na predmetnim nekretninama i raspraviti sve prigovore tužitelja te će nakon toga donije zakonitu i pravednu odluku.
U Zagrebu, 7. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Gabriela Topić Kordej
