Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3075/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis, predsjednika vijeća te Ane Gradišek i Željke Rožić Kaleb članova vijeća, u izvanparničnom predmetu prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu osobe s duševnim smetnjama PC, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Svjetlana Klobučar, odvjetnica u Zagrebu, odlučujući o žalbi prisilno smještene osobe protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-185/2026-9 od 24. lipnja 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 7. srpnja 2026,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba prisilno smještene osobe PC, kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1-185/2026-9 od 24. lipnja 2026.

II. Nalaže se računovodstvu da po pravomoćnosti ovog rješenja isplati iz proračunskih sredstava suda, na žiro račun odvjetnika Svjetlane Klobučar, iznos od 156,25 Eur u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda određen je prisilni smještaj PC, rođenom **.**.1980., s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u Klinici za psihijatriju [naziv], u trajanju do 30 (trideset) dana, počevši od 19. lipnja 2026.

2. Rješenje pobija prisilno smještena osoba zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, pobijano rješenje staviti izvan snage. Potražuje trošak žalbenog postupka.

3. Žalba je neosnovana.

4. Nisu pobijanim rješenjem ni postupkom koji mu je prethodio počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - u daljnjem tekstu ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, u smislu odredbe čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

6. Provodeći postupak u smislu odredbi čl. 35. i 36. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine“ broj 76/14, dalje: ZZODS), a imajući u vidu navode obavijesti Klinike za psihijatriju [naziv], te na temelju činjenica utvrđenih iz liječničke dokumentacije prisilno smještene osobe, prvostupanjski sud je utvrdio da su ispunjene zakonom predviđene pretpostavke za prisilni smještaj u psihijatrijsku ustanovu, na temelju odredbe čl. 27. ZZODS, budući je u pitanju osoba s težim duševnim smetnjama, koja uslijed takvih smetnji osobno i izravno ugrožava vrijednosti i dobra propisana u navedenom zakonskom članku, zbog čega joj je prijeko potreban smještaj u psihijatrijskoj ustanovi radi liječenja.

7. Navedeno proizlazi i iz nalaza i mišljenja vještaka dr. LP koja je navela, da je prisilno smještena osoba, muškarca od 45 godina koji se već 20-ak godina liječi zbog prave i teške duševne bolesti-paranoidne shizofrenije, koja je dovela do njegove neuklopljenosti u obiteljski, radni i socijalni milje. Aktualno je u pogoršanom stanju, psihotično dekompenziran zbog višemjesečnog samoiniciranog prekida uzimanja lijekova. Nekritičnim ponašanjem koje je posljedica njegovog psihotičnog sagledavanja realiteta, ugrožava osobnu sigurnost i zdravlje, a isto tako i sigurnost i zdravlje, potencijalno i živote svoje neposredne okoline, pa je stoga indicirano provesti prisilno bolničko liječenje u trajanju od 30 dana

8. Na ročištu dana 24. lipnja 2026. predstavnik Klinike za psihijatriju [naziv], dr.sc. PCE, ostala je kod prijedloga bolnice za prisilnim smještajem PC, u psihijatrijsku ustanovu, a vještak dr. LP ostala je kod svog nalaza i mišljenja te i nadalje smatra kako je potrebno provesti prisilno bolničko liječenje PC.

9. Vezano za žalbene navode prisilno smještene osobe, valja navesti da su odredbom čl. 27. ZZODS propisane pretpostavke pod kojima se neka fizička osoba može prisilno zadržati i prisilno smjestiti u psihijatrijsku ustanovu. Prvo, mora se raditi o osobi koja ima teže duševne smetnje, a teža duševna smetnja određuje se kao duševna smetnja iz čl. 3. st. 1. toč. 3. ZZODS, koja po svojoj naravi ili intenzitetu ograničava ili otežava psihičke funkcije osobe u mjeri da joj je neophodna psihijatrijska pomoć (čl. 3. st. 1. toč. 17. ZZODS). Iz nalaza vještaka jasno proizlazi da Paranoidna shizofreija (F20.0) predstavlja težu duševnu smetnju, a žalbeni navodi kako nije jasno u čemu se sastoji ugroza vlastitog i tuđeg života, nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke, obzirom je nesporno utvrđeno da prisilno smještena osoba je psihotično dekompenziran zbog višemjesečnog samoinicijativnog prekida uzimanja lijekova, a posljedica čega je nekritično ponašanje, koje je posljedica psihotičnog sagledavanja realiteta.

10. Nadalje, da bi se osoba prisilno zadržala i smjestila u psihijatrijsku ustanovu, potrebno je da takva osoba upravo zbog tih smetnji ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život zdravlje ili sigurnost. Teža duševna smetnja određene osobe u tom smislu mora biti uzrok ozbiljne i izravne opasnosti za njezin vlastiti život, zdravlje ili sigurnost ili za život zdravlje ili sigurnost bilo koje druge osobe. U ovom predmetu utvrđeno je postojanje tog kauzaliteta, a isti proizlazi iz činjenice da PC, koji boluje od teškog duševnog poremećaja, ne uzima terapiju, a posljedica čega je nekritično ponašanje zbog psihotičnog sagledavanja realiteta.

11. Prisilni smještaj PC, proveden je po zakonu i po propisanom postupku, pa su stoga ispunjenje sve zakonske pretpostavke pod kojima se neku osobu može prisilno zadržati i prisilno smjestiti u psihijatrijsku ustanovu, pa se žalbeni navodi u tom smislu, ukazuju u cijelosti neosnovani.

12. S tim u vezi, valjalo je temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi s čl. 43. st. 3. ZZODS odlučiti kao u toč. I. izreke.

13. Prisilno smještenoj osobi u ovom postupku, a radi zaštite njezinih prava postavljen je po službenoj dužnosti odvjetnik Svjetla Klobučar, koja je podnijela zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 125,00 Eur plus PDV.

14. Zahtjev odvjetnika Svjetlane Klobučar je osnovan.

15. Prema Tbr. 18. Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022-dalje OT), za sastavljanje redovnih i izvanrednih pravnih lijekova, odvjetniku pripada nagrada iz Tbr 16 uveća za 25%.

16. Stoga, pravilnom primjenom Tbr. 18. OT, odvjetniku je valjalo priznati za sastav žalbe 62,5 boda. Imajući u vidu vrijednost boda (2,00 Eur), s osnova sastava žalbe, odvjetniku je priznato 125,00 Eur. Ovom iznosu valjalo je dodati iznos od 25% na ime PDV, te ukupan trošak žalbenog postupka iznosi 156,25 Eur.

17. Pri tome je za ukazati kako se sredstva za zastupanje odvjetnika kojeg je postavio sud po službenoj dužnosti, osiguravaju i isplaćuju iz proračuna nadležnog županijskog suda, jer sukladno odredbi članka 15. ZZODS osobe s duševnim smetnjama u sudskim postupcima moraju imati odvjetnika budući je pravo na pravnu pomoć u sudskim postupcima dio prava na pravično suđenje prema članku 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (NN - MU broj 18/97, 6/99, 8/99, 14/02, 13/03, 1/06, 9/05 i 2/10), a pravo na podnošenje pravnog lijeka je ustavno pravo regulirano odredbom članka 18. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01,55/01, 76/10, 85/10 i 5/14).

18. S obzirom na navedeno, valjalo je riješiti kao u toč. II. izreke.

U Zagrebu, 7. srpnja 2026.

Predsjednik vijeća

Andrina Raspor Flis