REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Gr 1-163/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske po sucu Đura Sessi, u pravnoj stvari tužiteljice FŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Jelena Dulčić, odvjetnica u Hvaru, protiv prvotuženice PŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], drugotuženice FŠD, koje zastupa punomoćnik Vlaho Duplančić, odvjetnik u Splitu i trećetuženice BŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Antonio Bolanča, odvjetnik u Splitu, radi utvrđenja, odlučujući o zahtjevu Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-660/2026-3 od 24. ožujka 2026., da se za postupanje u tom predmetu odredi drugi stvarno nadležni sud, dana 7. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e:

Odbija se zahtjev za delegaciju.

Obrazloženje

1. Županijski sud u Splitu je rješenjem poslovni broj Gž-660/2026-3 od 24. ožujka 2026. prihvatio prijedlog tužiteljice da se od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatraži donošenje odluke o delegaciji toga suda, pozivom na odredbu čl. 68. st. 4. Zakona o parničnom postupku, a prije donošenja odluke o žalbama stranaka u tom predmetu.

1.1. Iz prijedloga tužiteljice (od 23. ožujka 2026.) slijedi da je ista predložila da se od Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatraži određivanje drugog stvarno nadležnog suda za odlučivanje o žalbama u premetu Županijskog suda u Splitu broj Gž-660/2026 (svrhovita delegacija).

1.2. U prijedlogu je navela da postoje teški i neotklonjivi razlozi koji izazivaju opravdanu i objektivnu sumnju u nepristranost cijelog Županijskog suda u Splitu. Kao razloge za sumnju u objektivnost rada tog drugostupanjskog suda je u bitnom navela:

- da je ovaj postupak pokrenut 29. lipnja 2000.,

- da je Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem broj Gr 1-227/06 od 27. lipnja 2006. delegirao postupak s Općinskog suda u Starom Gradu na Općinski sud u Solinu isključivo zbog sumnje u nepristranost koja proizlazi iz činjenice da je sutkinja Jadranka Jeličić ovjerila potpis osobe koja - kako je kasnije nedvojbeno utvrđeno grafološkim vještačenjem MUP-a RH (Centar „Ivan Vučetić“, vještačenje od 4. studenoga 2023.) - nije potpisala sporni Ugovor o doživotnom uzdržavanju,

- da su razlozi te delegacije iz 2006. i dalje aktualni, da ta sumnja nije nestala, već se sustavno produbila kroz sljedećih punih 26 godina, koliko traje postupak,

- da je sutkinja Jadranka Jeličić pokrenula kazneni postupak protiv punomoćnice tužiteljice zbog predstavke kojom je ukazano na njezin sporni rad, da je taj postupak završio osuđujućim presudama, koje je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo u cijelosti (U-III-1289/2019), a da je taj kazneni postupak iniciran nakon odluke Sudačkog vijeća Županijskog suda u Splitu u sastavu UŠ (predsjednik) i članovi među kojima je Marija Šimičić-sutkinja izvjestiteljica u ovom predmetu,

- da je Županijski sud u Splitu sustavno štitio sutkinju Jeličić, čime je pokazao institucionalnu pristranost prema tužiteljici i njezinoj punomoćnici,

- da postoji neotklonjiva objektivna pristranost sastava vijeća u ovom predmetu, jer je sudac izvjestitelj sutkinja Marija Šimičić bila član Sudačkog vijeća u predmetu SV-6/13 koje je odbilo pritužbu protiv sutkinje Jeličić i time zaštitilo kolegicu na štetu tužiteljice i njezine punomoćnice, a da je druga članica vijeća Arijana Bolanča - majka punomoćnika trećetuženice što predstavlja klasičan slučaj obiteljske povezanosti koji izaziva neotklonjivu sumnju u nepristranost.

1.2.1. Nadalje, uz navod da ne postoji nikakva mogućnost da se pred Županijskim sudom u Splitu provede pravično suđenje sukladno čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. Ustava Republike Hrvatske, predlaže da Vrhovni sud Republike Hrvatske donese rješenje kojim se nadležnost drugog stupnja prenosi na Županijski sud u Zagrebu (kao najprikladniji zbog udaljenosti i nepostojanja ikakvih veza sa spornim krugovima).

2. Prijedlog nije osnovan.

3. Odredbom čl. 68. st. 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) propisano je da nadležni drugostupanjski sud može sam ili u povodu prijedloga stranke zatražiti od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da odredi da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni sud ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to postoje drugi važni razlozi. U tom se slučaju stavci 2. i 3. ovoga članka primjenjuju na odgovarajući način.

3.1. Smisao ove zakonske odredbe je u tome da u nekom predmetu drugi sud meritorno odluči iz razloga što će taj sud lakše provesti postupak odnosno kada postoje drugi važni razlozi da postupak provede i odluku donese drugi sud.

4. Odredbom čl. 118. st. 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 85/10 - službeni pročišćeni tekst, 5/14) propisano je da se sudačka dužnost povjerava osobno sucima.

5. Razmatrajući prijedlog za svrhovitom delegacijom Županijskog suda u Splitu, ovaj sud je stava da okolnosti navedene u prijedlogu ne čine one važne razloge koje bi opravdavale svrhovitu delegaciju toga suda koje ima na umu odredba čl. 68. st. 4. ZPP.

6. Prema ocjeni ovog suda, navodi tužiteljice izneseni u zahtjevu za svrhovitu delegaciju, prvenstveno, izražavanje osobne sumnje tužiteljice u objektivnost, nepristranost, poštenost i stručnost u radu sutkinje izvjestiteljice i još jedne članice vijeća, kao i drugih sudaca Županijskog suda u Splitu, pored činjenice da je sudačka dužnost povjerena sucima osobno, da su suci dužni postupati na temelju Ustava i zakona, te međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske, a na temelju činjenica u konkretnom predmetu i da su neovisni u suđenju, kao i da protiv donesenih odluka postoje zakonska sredstva koja stoje na raspolaganju strankama kako bi se po višem sudu ispitala pravilnost i zakonitost odluka sudova, ne predstavljaju važne razloge za svrhovitu delegaciju u smislu odredbe čl. 68. ZPP, niti ukazuju na to da bi se određivanjem drugog nadležnog suda taj postupak lakše proveo, pri čemu valja dodati da subjektivni osjećaji stranke ne mogu utjecati na pitanje mjesne nadležnosti suda.

7. Također valja reći da, prema ocjeni ovog suda, navodi tužiteljice izneseni u prijedlogu za delegaciju u odnosu na sutkinju izvjestiteljicu i jednu sutkinju članicu toga vijeća, mogu eventualno predstavljati razloge za izuzeće sudaca koji sudjeluju u vijeću u rješavanju određenog predmeta (pod uvjetom da stranka koja predlaže izuzeće i dokaže svoje navode o pristranosti tih sudaca), a isti navodi svakako ne predstavljaju sami po sebi važne razloge za delegaciju suda predviđene čl. 68. st. 4. ZPP.

8. Zbog svega navedenog, na temelju odredbe čl. 68. st. 3. i 4. ZPP, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 7. srpnja 2026.

Sudac:

Đuro Sessa