Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Bujama-Buie
Buje, Istarska 1
Posl.br. Pp-398/2026-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji Sanji Božić Turina uz sudjelovanje sudske zapisničarke Jelene Blažanović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika AL iz [adresa], zbog prekršaja iz čl.70.st.1. Zakona o trgovini, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Poreču, primjenom čl.183. Prekršajnog zakona, na održanoj glavnoj raspravi bez nazočnosti okrivljenika, dana 23. lipnja 2026. g.
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENIK: DL, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1965. g., od oca A, sa prebivalištem u [adresa], hrvatski državljanin, po zanimanju elektroničar, zaposlen, s godišnjim primanjima oko 23.000,00 EUR, rastavljen, otac jednog punoljetnog djeteta, prekršajno nekažnjavan, kazneno neosuđivan,
kriv je
što je dana 15. kolovoza 2025. god. kao vlasnik obrta ''M&M'', vršio prodaju robe u pokretnom prodajnom objektu u Umagu u ul. Istarskih boraca, na dan neradnog blagdana u Republici Hrvatskoj, čime se nije pridržavao odredbe o neradnim blagdanima, kojom je propisano da su prodajni objekti zatvoreni u dane blagdana,
čime je počinio prekršaj iz čl.57.st.3. Zakona o trgovini, zbog čega se temeljem odredbe čl.70.st.1.al.11. cit. zakona, a u svezi čl.38.Prekršajnog zakona,
oslobađa od kazne.
Temeljem članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.
Ako okrivljeni troškove postupka ne plati u cijelosti ili djelomično u određenom roku, naplatiti će se prisilno.
Okrivljeni je dužan izvršiti uplate prema priloženim uplatnicama.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Ispostava u Poreču, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, pod brojem 336-02/25-01/18962 od 15. listopada 2025. godine, zbog djela prekršaja opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljeni je ispitan pred ovim sudom gdje je u svojoj obrani izjavio da se ne smatram krivim za djelo prekršaja, da su navodi podnesenog optužnog prijedloga točni, da je on kao vlasnik u okviru kojega posluje prodajni objekt u Umagu radio na dan 15. kolovoza 2025. g. tj., na dan državnog blagdana. Naveo je da nije namjerno i svjesno kršio zakonske propise, jer da se pri različitim nadležnim tijelima prethodno informirao da li mi je dopušteno taj dan raditi, pa se tako pouzdao u odluku Grada Umaga o proglašenju Umaškog ljetnog sajma koja je donesena 2025. god., osim toga kako se navedeni objekt nalazi u turističkom naselju gdje se nalazi veći broj hotela, a kojim upravlja Plava Laguna, gdje se također interesirao, te mu je rečeno da može raditi obzirom na turističko naselje i sezonu. Nadalje je naveo kako je kontaktirao putem poruka i instituciju naziva Računovodstvo i financije, od čije strane mi je također rečeno da može raditi, a koju korespondenciju daje na uvid, da se interesirao i kod pravnika koji su zaposleni u Gradu Umagu, a u konačnici o tome da li smijem ili ne raditi, da je kontaktirao i samog tržišnog inspektora koji da mu je to potvrdio. Istaknuo je da osobno nije upućen u zakonske propise, da nije pravnik da je iz svega navedenog vidljivo je da je poduzeo sve što je bilo u njegovoj moći da dođe do saznanja o dozvoli rada te da je svima koji su mu dali takvu informaciju vjerovao, a o svemu tome informirao se prije navedenog događaja.
3. U postupku je sud pročitao čita zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 15. kolovoza 2025., kopiju računa od 15. kolovoza 2025., izvod iz prekršajne evidencije, odluku o proglašenju Umaškog ljetnog sajma, potvrdu Plave lagune, te pisanu korespondenciju putem poruka na mobitelu.
4. Provedenim postupkom i komparacijom izvedenih dokaza u njemu sud je utvrdio da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa.
5. Prema odredbi čl.57.st.3. Zakona o trgovini, prodajni objekti zatvoreni su u dane blagdana. Vlada Republike Hrvatske može odlukom odrediti prodajne objekte koji su dužni raditi u dane blagdana. Dakle, iznimku od zabrane rada na blagdan može donijeti isključivo Vlada RH, a ne predstavničko tijelo grada ili općine.
6. Odluka Grada Umaga ne predstavlja samu po sebi dovoljnu i valjanu osnovu za dopuštenost rada prodajnog objekta na državni blagdan.
7. Također postoji još jedna iznimka od zabrane rada u neradne dane i to za prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama. Članak 2. toč.11. definira "prigodnu prodaju" kao prodaju organiziranu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, koja smije trajati najdulje 60 dana godišnje i obuhvaća samo proizvode koji su predmet i svrha manifestacija.
8. Odredba čl.57.st.6. cit. zakona propisuje da se odredbe o radnom vremenu iz stavaka 1. ne primjenjuju na "prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama". No, ta je iznimka namijenjena isključivo prodaji na pokretnim štandovima unutar sajma ili manifestacije, a ne stalnim prodajnim objektima.
9. Obzirom na to da se prekršajni postupak vodi zbog rada prodajnog objekta (stalne trgovine) na blagdan, te kako nije utvrđeno da bi se prodaja vršila na štandu, pozivanje na gradsku odluku o organizaciji ljetnog sajma ne isključuje obvezu zatvaranja prodajnog objekta, osim ako Vlada RH nije donijela posebnu odluku da upravo taj objekt smije raditi na blagdane.
10. Uzimajući sve navedeno u obzir, argument da je poslovanje prodajnog objekta na blagdan opravdano lokalnom odlukom o ljetnom sajmu ne može se prihvatiti.
11.Ako je Grad Umag proglasio 15. kolovoza 2023. danom ''ljetnog sajma to ne mijenja nacionalni blagdan – Veliku Gospu, a lokalna odluka ne može ni u kojem slučaju anulirati zakonsku odredbu o neradnom danu propisanu zakonom.
12. Slijedom toga utvrđeno je da su se u postupanju okrivljenika stekla obilježja prekršaja iz navedenog propisa, zbog čega je proglašen krivim, kako je to opisano u izreci ove odluke.
13. Sud je pri odlučivanju u obzir uzeo da je okrivljenik prije navedenog događaja poduzeo više radnji radi provjere smije li raditi i informirao se kod više izvora, oslonio se na odluku Grada Umaga, raspitivao se kod pravnika zaposlenih u Gradu Umagu, kontaktirao tržišnog inspektora,te je dobio više informacija da rad smije obavljati.
14. Takvo postupanje pokazuje da okrivljenik nije postupao bezobzirno niti svjesno protivno propisima, nego u dobroj vjeri i s nastojanjem da postupi zakonito. Međutim, u konkretnom slučaju radi se o otklonjivoj zabludi, jer je počinitelj s obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili službu bio dužan upoznati se s odgovarajućim propisom (čl.29. Prekršajnog zakona).
15. Sudska praksa u opisanim prekršajima polazi od toga da vlasnik obrta mora provjeriti zakonitost poslovanja i da se ne može bez daljnjega osloniti na tuđe tvrdnje ako je propis jasan i lako provjerljiv.
16. Na strani okrivljenika ne može se govoriti o namjernom ili svjesnom kršenju propisa, jer je on poduzeo razborite radnje radi provjere zakonitosti i postupao u dobroj vjeri i nakon prethodne provjere kod više izvora. Sud je također cijenio dosadašnju nekažnjavanost okrivljenika za ovakva i slična prekršajna djela. Stoga je u smislu odredbe čl.38. Prekršajnog zakona ocijenio da je njegovo kažnjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kažnjavanja.
17. Troškovi prekršajnog postupka izrečeni su u paušalnom iznosu, razmjerno složenosti i trajanju postupka.
U Bujama, dana 06. srpnja 2026. godine.
Zapisničarka
Jelena Blažanović, v.r.
Sutkinja
Sanja Božić Turina, v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Okrivljenik ili njegov branitelj, zakonski zastupnik, stranke, podnositelj optužnog prijedloga i oštećenik (čl.192. Prekršajnog zakona) imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana po primitku otpravka ove presude, pa se žalba podnosi u dva istovjetna primjerka pismeno i predaje se osobno ili putem pošte ovom sudu, Stalnoj službi u Bujama, za Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
O TOME OBAVIJEST:
1. Okrivljeniku,
2. Tužitelju,
3. Prekršajna evidencija, po pravomoćnosti,
4. Spis, ovdje.
