REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Turinina 3

Posl. br. K-145/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud Novom Zagrebu po sucu tog suda Stjepanu Đurinec, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničara Đurđice Vrđuka, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog TG, zbog kaznenog djela iz članka 227. stavak 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11,144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22 i 114/23 – dalje u tekstu KZ/11), povodom optužnice općinskog državnog odvjetništva (dalje u tekstu ODO) u Novom Zagrebu, br. KO-DO-110/2025, nakon glavne rasprave održane i zaključene dana 6. srpnja 2026., istog dana,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 544. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26 - dalje u tekstu ZKP/08) presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu kojom je izdan kazneni nalog od 8. travnja 2025. poslovnog broja K-145/2025- 2 stavlja se izvan snage.

Na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08

OKRIVLJENI TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin T i Č rođ. A, rođen **.**.1987. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], informatičar, sa završenom VŠS, zaposlen u Asura grupa d.o.o., s plaćom od 2.500,00 eura, oženjen za P, otac dvoje maloljetne djece, neosuđivan, državljanin Republike Hrvatske

oslobađa se optužbe

da je:

II. 23. rujna 2022. u 8,20 sati u Zagrebu, Buzin, Velika cesta 28, upravljajući osobnim vozilom marke FORD, registarskih oznaka i broja [registarska oznaka], sjevernom kolničkom trakom Velike ceste u smjeru sjeverozapada, protivno odredbi članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22), olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, dolaskom do kbr. 28 započeo radnju pretjecanja osobnog automobila registarske oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je ispred njega upravljala ČG, s lijeve strane, prešavši pritom vozilom na dio kolnika koji je namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, vodeći pri tome računa o položaju, smjeru kretanja i brzini motocikla marke Yamaha registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao AG i koji se kretao južnom kolničkom trakom Velike ceste u smjeru sjeverozapada pritom pretječući njegov osobni automobil, te bio u punoj fazi pretjecanja, uslijed čega je bio prisiljen naglo zakočiti slijedom čega se prevrnuo s motociklom, i kojom prilikom je uslijed pada zadobio brojne ogrebotine lijeve podlaktice, ogrebotine lijevog stopala te prijelom čunaste (skafoidne) kosti desne šake, a koje povrede u svojoj ukupnosti predstavljaju tešku tjelesnu ozljedu,

III. - d a k l e, iz nehaja, kao sudionik u cestovnom prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, zbog čega je prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe,

- pa da je time počinio kazneno protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavku 1. i 2. KZ/11, kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11.

IV. Na temelju čl. 149 st. 1 ZKP/08 troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. ODO u Novom Zagrebu podnijelo je ovome sudu optužnicu protiv okrivljenog TG jer da je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11., činjenično i pravno pobliže opisano kao u izreci ove presude.

2. Okrivljenik ne priznaje krivnju za kazneno djelo za koje ga se optužuje. U svojoj obrani okrivljenik navodi da je tog dana vozio svojim autom dijete u vrtić te tom cestom prolazi svaki dan. Dok se tako vozio naišao je na jedan automobil ispred sebe crvene boje, pošto je taj auto vozio relativno sporo on ga je naumio zaobići, ali kako su nailazila vozila iz suprotnog smjera to ga nije mogao odmah zaobići nego se jedno vrijeme vozio iza njega da bi kada je vidio da iz suprotnog smjera više nema auta dao je žmigavac za pretjecanje, provjerio je retrovizor unutarnji i vanjski i okrenuo je glavu radi provjere mrtvog kuta te nije primijetio da bi ikoga bilo iza njega u mrtvom kutu te je onda krenuo u pretjecanje i dok se tako vozio neko vrijeme u pretjecanju paralelno s tim vozilom koje je pretjecao te je još uspio vidjeti odnosno pogledao je tko vozi tako sporo da bi nastavio dalje s pretjecanjem, ali kako je vidio da iz suprotnog smjera nailaze vozila to je ubrzao i počeo skretati ispred tog vozila koje je pretjecao da bi u tom trenutku kada se počeo vraćati u svoju traku čuo jak udarac, pogledao je u retrovizor i vidio je oblak prašine, da bi onda u retrovizoru vidio kako iz tog oblaka prašine izletio motor s time da sam se je on već bio vratio u svoju traku te je stao sa strane, upalio sva četiri žmigavca te je izašao iz auta van da vidi što se dogodilo. Ta žena koja je vozila to vozilo koje je pretjecao je također bila stala, te su otišli do tog dečka koji je bio pao s tog motora, pitao je dečka da li je u redu i kako mu je i da li treba zvati hitnu na što je on odgovorio da je u redu i da ne treba zvati hitnu nego da će nazvati svojeg tatu s time da je tu došla i ta gospođa koja ga je također pitala kako je i da li treba zvati hitnu na što je opet odgovorio da ne treba. Koliko je vidio držao se za nogu i bila mu je krvava, i na jednoj nozi nije imao tenisicu da bi na kraju ipak odlučio zvati hitnu unatoč toga što je oštećenik naveo da ne treba zvati. Nedugo nakon toga na mjesto događaja stigla je i policija, a nakon toga i hitna pomoć koja je odvezla oštećenika u bolnicu. Pojašnjava da on nije vidio tog motoristu da uopće vozi iza njega, a i u trenutku pretjecanja nije ga primijetio da bi i on bio u pretjecanju s time da se je on u trenutku pretjecanja vozio nekih 50 km/h.

3. Tijekom postupka sud je pregledao i pročitao kaznenu prijavu, zapisnik o očevidu, skicu mjesta događaja, fotografski elaborat, zapisnike o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu, medicinsku dokumentaciju, izvadak iz kaznene i prekršajne evidencije, nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. sc. Pere Bubala, nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša, koje je i dopunski ispitao na raspravi, te je ispitao oštećenika AG i svjedoka ČG.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza po mišljenju ovog suda nije nesporno utvrđeno i dokazano da je okrivljenik počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11, a kako ga se optužuje.

5. Na osnovu provedenih dokaza po mišljenju ovog suda nedvojbeno je da je okrivljenik upravljao osobnim vozilom marke FORD, registarskih oznaka i broja [registarska oznaka], sjevernom kolničkom trakom Velike ceste u smjeru sjeverozapada te je dolaskom do kbr. 28 započeo radnju pretjecanja osobnog automobila registarske oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je ispred njega upravljala ČG, s lijeve strane, prešavši pritom vozilom na dio kolnika koji je namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, da bi motocikl marke Yamaha registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao AG a koji se kretao južnom kolničkom trakom Velike ceste u smjeru sjeverozapada i koji je također bio u fazi pretjecanja, bio prisiljen naglo zakočiti slijedom čega se prevrnuo s motociklom, i kojom prilikom je uslijed udarca i pada zadobio tešku tjelesnu povredu, dok se kao sporno javlja pitanje da li je okrivljenik protivno odredbi članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22), olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, dolaskom do kbr. 28 započeo radnju pretjecanja osobnog automobila registarske oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je ispred njega upravljala ČG, s lijeve strane, prešavši pritom vozilom na dio kolnika koji je namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, vodeći pri tome računa o položaju, smjeru kretanja i brzini motocikla marke Yamaha registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao AG i koji se kretao južnom kolničkom trakom Velike ceste u smjeru sjeverozapada pritom pretječući njegov osobni automobil, te bio u punoj fazi pretjecanja, uslijed čega je bio prisiljen naglo zakočiti slijedom čega se prevrnuo s motociklom.

6. Svjedok oštećeni AG, navodi da je tog 23. rujna 2022. oko 08,20 sati, upravljao motociklom marke Yamaha, registarske oznake [registarska oznaka], a kretao se Velikom cestom u smjeru Remetinca. Ispred njega su se kretala dva osobna automobila, teško mu je reći kojom brzinom su se ta vozila kretala te je odlučio krenuti u pretjecanje tog prvog vozila, a radilo se je o vozilu ovdje okrivljenika s time da je ispred njega bilo još jedno vozilo odnosno vozilo gđe. ČG. Započeo je radnju pretjecanja vozila ispred sebe, upalio je pokazivače smjera, izvršio sigurnosne provjere i već se nalazio na prometnoj traci iz suprotnog smjera u pretjecanju tog vozila i kada je već bio negdje skoro paralelno s tim vozilom okr. odnosno negdje pola metra do metra iza njega to vozilo je skrenulo ulijevo kako bi preteklo to vozilo ispred sebe s time da on nije primijetio da je to vozilo dalo žmigavac kod skretanja ulijevo da bi onda bio prisiljen kočiti kako ne bi naletio na to vozilo tako da je onda jako stisnuo prednju i zadnju kočnicu na motoru, da bi onda došlo do zanošenja motora te je na kraju pao na lijevi bok i otklizao se iznad ceste dok je motor otklizao također iznad ceste i udario dva vozila sa strane što je vidio kasnije. Kada ga se pita kojom brzinom se kretao prije pretjecanja može reći da je negdje prije nego što je krenuo u pretjecanje odnosno u pretjecanju je pogledao na kazaljku i vidio je da se kretao negdje brzinom od 62-63 km/h. Kada ga se pita da li je moguće da je to bila brzina od preko 90 km/h odgovara da on to ne može reći već jedino to što je vidio na svom motoru u trenutku pretjecanja. Kada je tako pao i otklizao se vidio je da su se ta vozila ispred njega oba zaustavila, do njega je dotrčao i okrivljeni s time da se on u međuvremenu ustao, uz napomenu da je nosio kacigu i zaštitno odijelo, okrivljeni ga je pitao da li je u redu, da li je ozlijeđen, s time da mu je on odgovorio da je sve u redu, jer nije primijetio neke ozljede na sebi osim ogrebotine na lijevoj ruci i lijevoj nozi, da bi onda on rekao da će ubrzo doći i hitna pomoć i policija te su tako onda sačekali prvo policiju, a onda je stigla i hitna pomoć koja ga je odvezla u bolnicu na daljnje pretrage.

6.1. Kada je dovezen u bolnicu tamo su obavili sve pretrage odnosno ultrazvuk i RTG ali nisu utvrdili da bi zadobio bilo kakve prijelome ili teže ozljede, osim što ga je boljela ta desna ruka, na koju su mu onda stavili longetu te ga naručili da dođe za dva tjedna na kontrolni pregled, što je onda i uradio da bi mu onda skinuli tu longetu i opet ga pustili, ali kako je njega ta desna ruka i dalje boljela to je onda sam na vlastitu inicijativu opet došao nazad u bolnicu da se požali zbog tegoba i bolova u ruci, nakon čega su mu onda opet napravili RTG snimanje te je onda utvrđeno da ima prijelom u desnoj šaci zbog čega su mu onda stavili i gips koji je morao nositi skoro mjesec i pol dana. Pojašnjava da je ta njegova ozljeda desne šake odnosno taj prijelom nastao isključivo u toj prometnoj nezgodi jer on nakon što je došao iz bolnice nakon što su mu stavili longetu nije imao nikakve druge padove odnosno nije nigdje drugdje ozlijedio tu ruku.

6.2. Napominje da je to vozilo u trenutku kada je započeo s kočenjem bilo u fazi skretanja na tu lijevu prometnu traku za pretjecanje odnosno prednjim lijevim dijelom vozila je bilo skrenulo na tu pretjecajnu traku dok je zadnji lijevi dio vozila bio još u toj njegovoj voznoj traci, a u trenutku kada je krenuo u pretjecanje tog vozila ispred sebe bio je udaljen nekih 5-10 metara od njega, teško mu je sada reći. U trenutku same nezgode nije imao položenu A kategoriju, već ju je položio kasnije nakon nezgode, s time da ni u trenutku nezgode nije imao niti položenu niti B kategoriju, već je nju položio kasnije nakon nezgode, dok je u trenutku nezgode imao položeno za vozilo A1 kategorije a radi se o motociklima do 125 kubika, dok je ovaj njegov motor bio od 550 kubika. U trenutku same nezgode vrijeme je bilo dobro, odnosno preglednost je bila dobra, sunčano, s time da mu je sunce bilo iza leđa, kolnik je bio suh, a teško mu je reći da li je na kolniku bilo i sitnog šljunka osim što je vidio da su se pored kolnika izvodili neki građevinski radovi. U trenutku kada je krenuo u pretjecanje tog vozila on nije primijetio da bi iz suprotnog smjera nailazila neka druga vozila, a i prije samog pretjecanja nije bilo baš nekog prometa odnosno možda je bilo prošlo jedno vozilo nedugo prije pretjecanja.

7. Svjedok ČG, navodi da je tog dana 23. rujna 2022. oko 08,20 sati upravljala osobnim automobilom marke „Renault Twingo", a kretala se Velikom cestom u smjeru Novog Zagreba, bila je sama u vozilu. U jednom trenutku počeo ju je pretjecati taj osobni automobil iza nje, s time da ne može reći da li se je i koliko se je on dugo vozio iza nje dok se je ona te zgode kretala negdje od 40-50 km/h, a i na tom dijelu kolnika je ograničenje misli 40 km/h. Kada ju je to vozilo počelo pretjecati i kada je već bilo paralelno sa njom možda čak svojim prednjim dijelom i ispred nje najedanput su počeli letjeti razno razni dijelovi oko njezinog vozila da bi onda na njezin stražnji dio automobila naletio i kofer od tog motocikliste. Napominje da ona nije vidjela što se inače događalo iza nje i samu tu dinamiku te nezgode odnosno motoristu i njegov pad i njegovo kretanje osim što može reći da ju je to vozilo krenulo pretjecati i bilo je paralelno sa njom da bi onda kasnije vidjela kada je stala kako sa strane leži taj motor i njegov vozač. Nakon što su stali i ona i taj vozač koji je krenuo u njezino pretjecanje otišli su do tog motoriste koji se je već bio ustao i stao je misli naslonjen na neki auto pored kolnika, dali su mu vode te su pozvali hitnu pomoć, a tu je onda došla i policija i hitna pomoć. Koliko je tada uspjela vidjeti misli da je taj motorista imao ogrebotine na rukama i nogama, a koliko je vidjela nosio je i kacigu i motorističku jaknu. Ona ne može reći u kojem trenutku je taj motorista počeo kočiti zbog tog vozila koje je nju krenulo pretjecati jer nije niti mogla vidjeti prometnu situaciju iza nje. Nije primijetila dok je tako upravljala svojim vozilom da iza nje nailazi i motorista. Nije primijetila niti je obraćala pažnju na to da li je to vozilo koje ju je odlučilo pretjecati upalilo žmigavac. Ponavlja da je to vozilo koje ju je krenulo pretjecati, u trenutku kada su počele frcati te stvari oko njih, bilo pored nje u pretjecajnoj traci te ju je čak bilo i prošlo možda za polovicu svojeg vozila.

8. Iz nalaza i mišljenja sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala proizlazi kako je oštećenik AG zadobio brojne ogrebotine lijeve podlaktice, ogrebotine lijevog stopala te prijelom čunaste (skafoidne) kosti desne šake. Površinske ozljede, u vidu ogrebotina, svaka za sebe, predstavljaju tjelesnu ozljedu, dok prijelom čunaste kosti predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Mehanizam nastanka ozljeda utvrđenih kod žrtve PG uklapa se u dinamiku predmetne prometne nesreće, odnosno ogrebotine podlaktice i stopala su nastale trenjem navedenih dijelova tijela po hrapavoj podlozi, dok je prijelom čunaste kosti nastao padom i dočekivanjem na desnu ruku. Zaključno, ozljede koje je žrtva AG zadobio u predmetnoj prometnoj nesreći čine u ukupnosti tešku tjelesnu ozljedu. Vještak u svom ispitivanju na raspravi pojašnjava u vezi dijagnoza postavljenih 23. rujna 2022. godine da su u navedenoj dokumentaciji postavljene dijagnoze fraktura desne palčane kosti, natučenje i oguljotine lijeve podlaktice, natučenje oba koljena te natučenje i oguljotine kože lijevog stopala. U navedenoj povijesti bolesti proizlazi da je rađen RTG međutim u istoj povijesti bolesti nije upisan nalaz RTG odnosno navedeno da je RTG na očitanju. Proveden je hitni ultrazvuk abdomena, kompletna krvna slika, biokemijske pretrage krvi i urina te je navedeno da je oštećeni 30.9.2022. naručen na kontrolni pregled. U kliničkoj slici navodi se da je lijeva podlaktica osjetljiva na palpaciju, kao i desni ručni zglob te se u terapiji osim antibiotika, toaleta oguljotina i imobilizira podlaktica u podlaktičnu longetu. 30.9.2022. se oštećeniku skida longeta s podlaktice te mu se preporuči razgibavanje i pošteda od opterećenja. S obzirom da je longeta skinuta 30.9.2022., dakle 7 dana po predmetnom događaju očito je da nije bilo prijeloma donjeg dijela palčane kosti. Nadalje, zbog tegoba koje perzistiraju 12.10.2022. pacijent, oštećenik, dolazi na pregled bez narudžbe, te se učini RTG pregled, a koji pokaže prijelom čunaste kosti desne šake, s naznakom da je nastao 23.9.2022. Oštećeniku se postavi cirkularna imobilizacija za skafoid i naruči se na kontrolu 9.11.2022. Na pregledu 9.11.2022. je imobilizacija skinuta a RTG nalaz je pokazao da je koštani kalus u remodelaciji. Na postavljeno pitanje može li se isključiti da je oštećeni ozljedu zadobio u razdoblju dakle od 23.9.2022. do 12.10.2022. odgovara da se teoretski ne može apsolutno isključiti no kada se u obzir uzme simptomatologija tijekom prvog pregleda gdje se navodi palpacijska bolnost podlaktice i šake, te kad se uzme u obzir RTG nalaz od 12.10.2022., a s obzirom i na značajku prijeloma skafoidne kosti, koji praktički onemogućava funkciju šake sve upućuje na to da je prijelom nastao u predmetnoj prometnoj nesreći, a i sam mehanizam nastanka ovakvih prijeloma uklapa se u dinamiku predmetne prometne nesreće.

8.1. Sud je nalaz i mišljenje te dopunsko očitovanje na raspravi sudskomedicinskog vještaka dr. Pere Bubala u cijelosti prihvatio kao stručno i vjerodostojno jer je vidljivo da je isti svoje stručno mišljenje dao u skladu s pravilima medicinske struke a na osnovu priložene medicinske dokumentacije te drugih provedenih dokaza, dok i sam sud ne vidi ništa sporno kako u vrsti i težini ozljede oštećenika tako i u načinu zadobivanja iste.

9. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša proizlazi kako je motocikl oštećenika tijekom radnje intenzivnog kočenja zbog izbjegavanja sudara s vozilom okrivljenika izgubio ravnotežu i svojom lijevom bočnom stranom pao na kolnik te je u nastavku naletio na dva parkirana vozila izvan sebi lijevog ruba kolnika. Za izračun brzine kretanja vozila okrivljenika neposredno prije i u trenutku pada motocikla oštećenika na kolnik nema elemenata dok je brzina motocikla oštećenika u trenutku reagiranja kočenjem iznosila oko 93,8 km/h. Provedena analiza pokazuje da je vozilo okrivljenika radnjom pretjecanja presjeklo put kretanja motociklu oštećenika koji se već neko vrijeme nalazio u radnji pretjecanja na sebi suprotnoj lijevoj polovini kolnika pa je stoga radnja pretjecanja vozila okrivljenika bila uzrokom nastanka ove prometne nesreće. Okrivljenik je prije započinjanja radnje pretjecanja u svom lijevom bočnom ogledalu i okretanjem glave mogao uočiti motocikl oštećenika koji se nalazio u radnji pretjecanja na sebi suprotnoj lijevoj polovini kolnika pa da je odustao od radnje pretjecanja, do nesreće ne bi došlo. U tehničkom smislu realno je za očekivati da oštećenik, na način kako je reagirao u predmetnoj prometnoj situaciji, tijekom radnje Intenzivnog kočenja ne bi Izgubio ravnotežu i pao na kolnik, da se neposredno prije nesreće kretao najvećom dopuštenom brzinom kretanja od 50 km/h.

9.1. Sudski vještak dipl. ing. Neven Ereš, u ispitivanju na raspravi na pitanje branitelja okrivljenika da li je prilikom izrade nalaza i mišljenja koristio iskaz svjedokinje ČG sa posljednje rasprave navodi da nije nego je koristio njezin iskaz koji je dan tijekom istražnog postupka i koji se nalazio na listovima 74-75 spisa. Na dalje pitanje da li bi dinamika same nesreće bila drugačija obzirom na iskaz svjedokinje ČG sa posljednje rasprave navodi da prema njegovom mišljenju dinamika ne bi bila drugačija a budući da je svjedokinja ČG na posljednjoj raspravi iskazala da je vozilo okrivljenika bilo praktički paralelno s njezinim vozilom kada je vidjela da po kolniku lete razni dijelovi. Navedeno proizlazi iz činjenice da je do pada motocikla oštećenika došlo nakon što se neko vrijeme motocikl oštećenika nalazio u radnji kočenja te je tek kasnije njegovim padom moglo doći do odvajanja oštećenih dijelova sa motocikla, pa samim time niti iskazani položaj vozila okrivljenika od strane navedene svjedokinje ne predstavlja njegov položaj u trenutku kada je motocikl oštećenika započeo radnju pretjecanja, nego njegov položaj u trenutku nakon što je već motocikl oštećenika pao na pod.

9.2. Na daljnje pitanje da li i u kojem smislu je činjenica da oštećenik nije imao položen vozački ispit niti za motocikl, a niti za osobno vozilo mogla utjecati na samu dinamiku navodi da sama činjenica da oštećenik nije imao položen vozački ispit ne govo ri o njegovom vozačkom iskustvu, ali ako je njegovo iskustvo bilo relativno malo, što bi se moglo i očekivati obzirom na nepostojanje vozačkih ispita, tada je isto moglo utjecati na samu dinamiku i mogućnost izbjegavanja sudara, ali u nekoj manjoj mjeri je r temeljem utvrđene dinamike i zatečenih materijalnih tragova on ne može isključiti niti mogućnost da bi do nesreće došlo na isti način čak i da je u trenutku nesreće motocikl upravljala osoba sa položenim vozačkim ispitom za motocikle. Dalje može reći da je u svom nalazu i mišljenju i rekao te zaključio da kod dopuštene brzine kretanja u predmetnoj prometnoj situaciji nije realno za očekivati gubitak ravnoteže i pad na kolnik, što znači da pri kretanju najvećom dopuštenom brzinom od 50 km/h na način kako je oštećenik reagirao do nesreće najvjerojatnije ne bi došlo.

9.3. Sud je nalaz i mišljenje i dopunsko očitovanje na raspravi prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša u cijelosti prihvatio kao stručno i vjerodostojno jer je isti svoje stručno mišljenje dao na osnovu postojećih i utvrđenih tragova same nezgode, te obrane okrivljenika i iskaza oštećenika AG i svjedoka ČG.

10. S obzirom na utvrđenu dinamiku predmetne prometne nesreće koja proizlazi iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka, skice mjesta događaja i fotografskog elaborata, sud je prije svega cijeneći brzinu kretanja oštećenika na motociklu, koja je prema nalazu vještaka iznosila u trenutku kočenja oko 93,8 km/h., cijenio i vjerodostojnost i same obrane okrivljenika, te iskaze oštećenika AG i svjedoka ČG.

11. Po mišljenju ovog suda nije nesporno utvrđeno i dokazano da je okrivljenik protivno odredbi članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22), olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, dolaskom do kbr. 28 započeo radnju pretjecanja osobnog automobila registarske oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je ispred njega upravljala ČG, s lijeve strane, prešavši pritom vozilom na dio kolnika koji je namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, vodeći pri tome računa o položaju, smjeru kretanja i brzini motocikla marke Yamaha registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao AG i koji se kretao južnom kolničkom trakom Velike ceste u smjeru sjeverozapada pritom pretječući njegov osobni automobil, te bio u punoj fazi pretjecanja, uslijed čega da je bio prisiljen naglo zakočiti slijedom čega se prevrnuo s motociklom.

12. Naime, kada se sagledava sama dinamika predmetne prometne nezgode odnosno činjenica da nije došlo do fizičkog kontakta između vozila okrivljenika i motocikla oštećenika, činjenica da oštećenik nije imao položen vozački ispit niti za motocikl, a niti za osobno vozilo, te da je njegovo vozačko iskustvo obzirom na nepoloženi vozački ispit i mladu životnu dob, očigledno bilo nedostatno da sa sigurnošću upravlja motociklom, te kada se ima u vidu brzina kretanja oštećenika na motoru od oko 93,8 km/h, koja je bila znatno preko dopuštene, to se obrana okrivljenika ovom sudu čini neposredno i životno uvjerljivija, logičnija, dok je s druge strane vidljivo da oštećeni HG umanjuje stvarnu brzinu kretanja na motoru, da pristrano želi ukazati da je okrivljenik najedanput, naglo i bez davanja žmigavca skrenuo u njegovu voznu traku dok je s druge strane po mišljenju ovog suda upravo glavni faktor ove nesreće brzina kretanja motora oštećenika od najmanje 93,8 km/h., u naseljenom mjestu gdje je bila dopuštena brzina 50 km/h., kod koje brzine je teško moguća normalna reakcija motorista na predvidljivu ili nepredvidljivu prometnu situaciju ispred motora na kolniku. U pravcu ovakvog zaključka suda govori i iskaz svjedoka ČG koju je okrivljenik pretjecao a kojoj sud nije imao razloga ne povjerovati jer je vidljivo da ista iskazuje neposredno i životno uvjerljivo, nepristrano, logično i koja govori da je to vozilo koje ju je krenulo pretjecati, u trenutku kada su počele frcat i te stvari oko njih, bilo pored nje u pretjecajnoj traci te ju je čak bilo i prošlo možda za polovicu svojeg vozila, dok oštećenik pak govori da je to vozilo okrivljenika u trenutku kada je on započeo s kočenjem bilo u fazi skretanja na tu lijevu prometnu traku za pretjecanje odnosno prednjim lijevim dijelom vozila je bilo skrenulo na tu pretjecajnu traku dok je zadnji lijevi dio vozila bio još u toj njegovoj voznoj traci, a u trenutku kada je krenuo u pretjecanje tog vozila ispred sebe bio je udaljen nekih 5-10 metara od njega, što je sve nelogično, kontradiktorno, neživotno, a obzirom na činjenicu da uopće nije došlo do fizičkog kontakta, što bi bilo za očekivati u takvoj situaciji, kod čega svega se ne može zanemariti brzina kretanja motocikla i manevarske mogućnosti motocikla koji može praktično u sekundi skrenuti iz jedne trake u drugu, tako da se onda ne može po mišljenju ovog suda nesporno reći i zaključiti da je okrivljenik protivno odredbi članka 43. stavka 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj:

152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22), olako smatrajući da do štetnih posljedica neće doći, dolaskom do kbr. 28 započeo radnju pretjecanja osobnog automobila registarske oznaka i broja [registarska oznaka] kojim je ispred njega upravljala ČG, s lijeve strane, prešavši pritom vozilom na dio kolnika koji je namijenjen za promet vozila iz suprotnog smjera, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, vodeći pri tome računa o položaju, smjeru kretanja i brzini motocikla marke Yamaha registarske oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao AG i koji se kretao južnom kolničkom trakom Velike ceste u smjeru sjeverozapada pritom pretječući njegov osobni automobil, te bio u punoj fazi pretjecanja, uslijed čega da je bio prisiljen naglo zakočiti slijedom čega se prevrnuo s motociklom odnosno svakako postoji sumnja u poziciju vozila okrivljenika u trenutku kada je krenuo u pretjecanje vozila ispred sebe a u odnosu na poziciju motociklista kada je krenuo u pretjecanje i to upravo zbog prevelike brzine kretanja motocikla, u kojem slučaju je sud po načelu „ in dubio pro reo „ dužan stati na stranu okrivljenika, tako da ga je temeljem čl. 453 toč. 3 ZKP/08 oslobodio optužbe jer nije nesporno utvrđeno i dokazano da je okrivljenik svojom vožnjom iz nehaja kao sudionik u prometu kršenjem propisa o sigurnosti prometa izazvao opasnost za život i tijelo ljudi, pa je zbog toga prouzročio tešku tjelesnu ozljedu druge osobe, pa da je time počinio kazneno djelo protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu – opisano u članku 227. stavak 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po članku 227. stavak 2. KZ/11, sve to kako ga se optužuje.

13. Na temelju čl. 149 st. 1 ZKP/08 troškovi ovog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu 6. srpnja 2026.

Sudac:

Stjepan Đurinec

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje ovom sudu u 5 (pet) primjerka, a za nadležni Županijski sud.

Dostavna naredba:

1. ODO u Novom Zagrebu na br. KO-DO-110/2025

2. okr. TG

3. branitelj odvj. Vladimir Simić

3. ošt. AG – nakon pravomoćnosti