REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli – Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola
Poslovni broj: Gž-184/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to:
Brune Frankovića, predsjednika vijeća, Biljane Pamić, člana vijeća i suca izvjestitelja i Roberta Fabrisa, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice VV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Petri Catela Huseni, odvjetnici u Puli, protiv tuženika: 1. TV, 2. ŠV, 3. OV i 4. GV rođ. OV, svi nepoznata mjesta boravka, svi zastupani po privremenoj zastupnici IV, odvjetničkoj vježbenici kod odvjetnika Stelia Lapića u Rovinju, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi privremene zastupnice tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne služba u Rovinju-Rovigno poslovni broj: P-338/2024-26 od 29. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 6. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba privremene zastupnice tuženika i ukida presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne služba u Rovinju-Rovigno poslovni broj: P-338/2024-26 od 29. listopada 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom suda prvog stupnja suđeno je:
„Utvrđuje se da je tužiteljica VV, OIB: [osobni identifikacijski broj],[adresa], stekla dosjelošću pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa su tuženici dužni trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, na njihovim suvlasničkim udjelima 1. suvlasnički udio ¼ (BV), 2. suvlasnički udio ¼ (ZV), 3. suvlasnički udio ¼ (OV), 4. suvlasnički udio ¼ (GV) izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice.“
2. Tu presudu pravovremenom i dopuštenom žalbom pobija privremena zastupnica tuženika zbog svih razloga iz čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22.,114/22., 155/23. i 146/25. - dalje: ZPP) uz prijedlog da se žalbu uvaži i ukine pobijanu presudu i odbaci tužbu ili da se istu preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao neosnovan, a podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se u odnosu na tuženike utvrdi da je tužiteljica stekla dosjelošću pravo vlasništva nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se tuženicima naloži trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, na njihovim suvlasničkim udjelima od po ¼ dijela izvrši uknjižba prava vlasništva u korist tužiteljice.
6. Prvostupanjski sud je na temelju iskaza svjedoka ČV, HV, ŽV i AV te tužiteljice, čije je iskaze prihvatio u cijelosti kao uvjerljive i logične, zaključio da je još pravni prednik tužiteljice, njezin svekar pok. V bio u poštenom posjedu predmetne nekretnine koristeći istu kao dvorište obiteljske kuće na dijelu koje je sagrađen i pomoćni objekt za čuvanje i odlaganje stvari, da se isti ponašao kao vlasnik zasigurno od 1976. godine do svoje smrti, a po njegovoj smrti, u kontinuitetu, takav je posjed nastavila tužiteljica pa da su se stoga ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću temeljem odredbe čl. 28. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (ZOVO) prema kojoj je za dosjelost savjesnog posjednika nepokretne stvari bio potreban rok dosjedanja od 20 godina, a što je proteklo prije od stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 52/14., 81/15. i 94/17.) a koji se primjenjuje od 1. siječnja 1997. pa je posljedično tomu prihvatio kao osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti.
7. Privremena zastupnica tuženika u žalbi, između ostalog, navodi da je sud prvog stupnja nepravilno primijenio odredbe čl. 82. i 83. ZPP i time počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP, s obzirom da su u postupku sudjelovali tuženici koji ne mogu biti stranke u postupku jer da iz rodnog lista za tuženika TV, proizlazi da bi isti bio rođen **.**.1897., iz rodnog lista za tuženika OV, proizlazi da je isti rođen dana **.**.1908., iz rodnog lista i izvatka iz matice vjenčanih za tuženu GV, proizlazi da je ista rođena **.**.1902. te da je ista sklopila brak s SV **.**.1930. u dobi od 27 godina, da iz navedenih isprava proizlazi da imaju iste roditelje, i to oca JV i majku ĐV, pa da su shodno tome tuženici braća i sestre, te da je imajući u vidu činjenicu kada su tuženici rođeni, odnosno kada su sklopili brak, razvidno da je riječ o osobama koje su nesumnjivo umrle u vrijeme podnošenja tužbe 24. svibnja 2024. Isprave - rodne listove i izvatke iz matice vjenčanih, na koje se u žalbi poziva, privremena zastupnica je dostavila uz žalbu.
8. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka (čl. 365. ZPP), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da u postupku nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti pa tako ni bitna povreda postupka iz čl. 354. st.2. toč.8. ZPP na koju ukazuje žalitelj, a ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, jer za sada nije moguće sa sigurnošću zaključiti da su u postupku kao tuženici sudjelovale osobe koje ne mogu biti stranke u postupku jer je činjenično stanje u tom dijelu ostalo nepotpuno utvrđeno.
9. Naime, iz stanja spisa proizlazi da su tuženici u tužbi naznačeni kao osobe nepoznata boravišta kako su upisani u zemljišnim knjigama i evidentirani u katastru zemljišta. Uz tužbu je dostavljeno rješenje Općinskog suda u Rovinju posl.br. R1- 210/70-10 od 21. srpnja 1970. te rješenje o nasljedstvu Kotarskog suda u Rovinju posl.br. O-99/52-8 od 28. studenog 1952. iz kojih je razvidno da su ovdje tuženici i tada bili osobe nepoznata boravišta te su u tim postupcima bili zastupani po privremenom zastupniku odnosno staratelju. Prvostupanjski sud je po primitku tužbe od Matičnog ureda u Rovinju zatražio podatak o eventualnoj činjenici smrti za tuženike te je postupajući po upitu Matični ured izvijestio prvostupanjski sud da je provjerom kroz maticu umrlih utvrdio kako ovdje tuženici nisu upisani u iste, nakon čega je prvostupanjski sud rješenjem od 11. rujna 2024. utvrđujući da su tuženici osobe nepoznata mjesta boravišta, istima imenovao privremenog zastupnika u osobi RV odvjetničke vježbenice kod odvjetnika Stelia Lapića. Na prijedlog privremene zastupnice tuženika tužiteljica je u spis dostavila povijesni izvadak iz ručno vođene zemljišne knjige za predmetnu nekretninu iz kojeg proizlazi da tuženici kao suvlasnici navedene nekretnine dolaze upisani 1952. na temelju rješenja o nasljedstvu Kotarskog suda u Rovinju posl.br. O-99/52-8 od 28. studenog 1952.
10. Premda nije bilo zapreke da privremena zastupnica tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom ranije dostavi isprave, odnosno rodne listove i izvatke iz matice vjenčanih za tuženike ili predloži da ih sud pribavi po službenoj dužnosti, ona je prvi puta u žalbi istakla prigovor nedostatka stranačke sposobnosti tuženika, tvrdeći da su oni umrli prije podnošenja tužbe te je tek uz žalbu dostavila isprave na koje se poziva. Međutim, riječ je o činjenicama i dokazima koji se odnose na postojanje stranačke sposobnosti, a o kojoj sud pazi po službenoj dužnosti tijekom cijelog postupka (čl. 82. ZPP) stoga ih ovaj drugostupanjski sud nije mogao zanemariti.
11. Priložene javne isprave (rodni listovi i izvadci iz matice vjenčanih) iz kojih, prema navodima privremene zastupnice, proizlazi da su tuženi umrli prije pokretanja ovog postupka, iako nisu bili predmetom raspravljanja pred prvostupanjskim sudom, dovode u ozbiljnu sumnju pravilnost činjeničnog zaključka prvostupanjskog suda da su tuženici osobe koje mogu biti stranke u postupku te da su isti nepoznata boravišta.
12. Prema odredbi čl. 77. st.1. ZPP stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba. Smrt fizičke osobe prije pokretanja postupka isključuje njezinu stranačku sposobnost. Stoga se protiv osobe koja ju trenutku podnošenja tužbe već bila umrla ne može valjano voditi parnica, niti joj se može postaviti privremeni zastupnik. Naime, privremeni zastupnik iz čl. 84. st. 2. toč. 4. ZPP postavlja se tuženiku nepoznata boravišta koji nema punomoćnika, dakle osobi koja postoji i ima stranačku sposobnost, a ne osobi koja je prethodno umrla.
13. S tim u vezi ukazuje se da je na zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 27. studenog 2019. prihvaćen zaključak po kojemu gubitak stranačke sposobnosti zbog smrti tužitelja i tuženika ukoliko su tužitelj i tuženik fizičke osobe, prije podnošenja tužbe predstavljale neotklonjiv nedostatak u smislu čl. 83. ZPP (zaključak pod rednim brojem 10.).
14. Budući da prvostupanjski sud nije raspravio niti sa sigurnošću utvrdio jesu li tuženici bili živi u trenutku podnošenja tužbe sudu, odnosno jesu li tada postojale procesne pretpostavke za vođenje postupka upravo protiv njih i za njihovo zastupanje po privremenoj zastupnici, činjenično stanje je u tom odlučnom dijelu ostalo nepotpuno utvrđeno. Posljedično, za sada nije moguće ispitati pravilnost primjene odredaba ZPP o stranačkoj sposobnosti i postavljanju privremenog zastupnika.
15. Zbog navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 370. ZPP uvažiti žalbu privremene zastupnice i prvostupanjsku presudu ukinuti te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, u kojem će taj sud najprije provjeriti navode žalbe i sadržaj priloženih isprava, a po potrebi pribaviti dodatne podatke o životnom statusu tuženika, o njihovom eventualnom iseljenju (upitom MUP-u), smrti ili proglašenju umrlim, kao i druge podatke koji mogu biti od značaja za utvrđenje navedene procesne pretpostavke te utvrditi jesu li tuženici u trenutku podnošenja tužbe bili živi. Ovisno o rezultatima tako provedenog postupka, sud će ocijeniti jesu li bile ispunjene pretpostavke za vođenje parnice protiv tuženika te za postavljanje privremenog zastupnika, a potom će donijeti novu na zakonu zasnovanu odluku.
Pula - Pola, 6. srpnja 2026.
Predsjednik vijeća:
Bruno Franković
