REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ovr-241/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sutkinji Alenki Paus, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ZEKIĆ d.o.o., OIB: 77940172887, Blažići 23, 51216 Viškovo kojeg zastupa punomoćnica Ivana Parša, odvjetnica u Varaždinu, protiv ovršenika ZL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Ovr-1519/2017-40 od 3. lipnja 2026., 6. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovrhovoditelja te se ukida rješenje Općinskog suda u Sisku, poslovni broj Ovr-1519/2017-40 od 3. lipnja 2026. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je: „I. Podnesak ovrhovoditelja od 22. svibnja 2026. smatra se povučenim. II. Obustavlja se ovrha na pokretninama određena rješenjem javnog bilježnika Velibora Panjkovića iz Rijeke od 9. siječnja 2007. Ovrv- 39/07 i na poslovnim udjelima ovršenika određena rješenjem Ovr-1519/2017 od 28. ožujka 2017. u ovoj pravnoj stvari i ukidaju sve provedene ovršne radnje.“

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu žalbu podnosi ovrhovoditelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda postupka. Ukazuje na tijek postupka; da je određena ovrha na pokretninama zamijenjena ovrhom na poslovnim udjelima, ukazuje na odredbu čl. 5. st. 3. OZ; da ta odredba znači da prijašnje sredstvo ovrhe prestaje biti aktivno kada je ovrhovoditeljev prijedlog u povodu kojega je ono određeno zamijenjeno novim rješenjem na drugom sredstvu, da je 2017. upravo to učinjeno te je ovrha nastavljena isključivo na poslovnim udjelima, a ovrha na pokretninama je ostala paralelno na snazi; da kada je ovrhovoditelj 22. svibnja 2026. predlagao ovrhu na pokretninama nije predlagao nastavak postojeće aktivne ovrhe na pokretninama jer je ta ovrha 2017. zamijenjena, već je predlagao novo sredstvo ovrhe u smislu čl. 5. st. 3. OZ; da se ovrha na poslovnom udjelu nije mogla provesti iz razloga koji leže u zakonu i naravi toga sredstva, da je prijedlog za promjenu sredstava bio jedina moguća pravna radnja ovrhovoditelja, da stoga prijedlogom od 22. svibnja 2026. nije pokrenut novi ovršni postupak već prijedlog za promjenu sredstava i predmeta ovrhe unutar tekućeg postupka; da je stoga primjena odredbe čl. 109. ZPP nedopustiva, da je rješenje proturječno jer sud nije mogao istovremeno tvrditi da je ovrha na pokretninama aktivna i u istom rješenju je obustaviti bez zakonske osnove iz čl. 72. OZ; da sve i da je prijedlog bio neuredan, sud je trebao i mogao nastaviti ovrhu na pokretninama temeljem rješenja Ovrv-39/07. Ističe da obustava ovrhe iz rješenja Ovrv-39/07 nema zakonske osnove jer ta ovrha nije bila predmet ni zaključka od 11. svibnja 2006., ni zaključka od 26. svibnja 2026., da je sud zaključkom od 11. svibnja 2026. naložio daljnje radnje isključivo u pogledu neprovedive ovrhe na poslovnim udjelima, dok se zaključak od 26. svibnja 2026. odnosi samo na prijedlog od 22. svibnja 2026., da ovrhovoditelju nije upućena nikakva opomena, nalog, niti prijetnja obustavom u odnosu na tu ovrhu, pa ne može snositi procesnu posljedicu , odnosno obustavu za nešto na što ga sud nije niti upozorio. Predlaže ukinuti rješenje i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

4. Prvostupanjski sud je u točki I. izreke rješenja utvrdio da se podnesak ovrhovoditelja od 22. svibnja 2026. smatra povučenim, a u točki II. obustavio je ovrhu na pokretninama određenu rješenjem javnog bilježnika Velibora Panjkovića broj Ovrv- 39/07 od 9. siječnja 2007. na poslovnim udjelima ovršenika određenu rješenjem Ovr- 1519/2017 od 28. ožujka 2017.

4.1. Svoju odluku obrazlaže činjenicom da je ovrha na poslovnim udjelima ostala bezuspješna; da je zaključkom od 11. svibnja 2026. pozvao ovrhovoditelja da predloži novi način provedbe ovrhe; da je ovrhovoditelj podnio prijedlog za ovrhu na pokretninama (podnesak od 22. svibnja 2026.); da ovrhovoditelj već raspolaže s rješenjem o ovrsi na pokretninama ovršenika, da ta ovrha nije obustavljena; da je stoga ovrhovoditelj bio ovlašten tražiti provedbu ovrhe na pokretninama, slijedom čega je pozvao ovrhovoditelja zaključkom od 26. svibnja 2026. da prijedlog korigira; da je ovrhovoditelj ostao kod prijedloga od 22. svibnja 2026., a slijedom čega je primjenom odredbe čl. 109. st. 4. ZPP utvrdio da je podnesak povučen te je ujedno obustavio i ovrhu na poslovnim udjelima i ovrhu na pokretninama, pozivom na odredbu čl. 144. st. 1. i 2. Ovršnog zakona.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pritom dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredbi ovršnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 365. st. 2. u vezi odredbe čl. 381. Zakona o parničnom postupku - „Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 58/1993, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011 - pročišćeni tekst, 25/2013, 28/2013 i 89/2014; dalje: ZPP) koji se primjenjuje osnovom odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ 70/2019), a sve u vezi odredbe čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje: OZ), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pobijano rješenje ne može se prihvatiti kao pravilno i zakonito. Nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, ali je počinjena bitna povreda iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP. Naime, rješenje nije dovoljno razumljivo da bi se moglo ispitati od strane ovoga suda, a i proturječno je stanju spisa.

6. Također, počinjena je i bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 109. ZPP na koju ukazuje ovrhovoditelj.

7. Naime, radi naplate predmetne tražbine bilo je doneseno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave broj Ovrv-39/07 od strane javnog bilježnika Velibora Panjkovića iz Rijeke dana 9. siječnja 2007., a kojim je ovrha određena na pokretninama ovršenika. Dana 11. listopada 2016. ovrhovoditelj je podnio prijedlog za ovrhu na poslovnom udjelu.

8. Rješenjem poslovni broj Ovr-1519/2017 od 28. ožujka 2017. određena je predložena ovrha na poslovnom udjelu ovršenika u P.G.T. SUŠILOVIĆ d.o.o. [adresa]. Kako je pljenidba poslovnih udjela ostala bez uspjeha, zaključkom od 11. svibnja 2026. prvostupanjski sud je naložio ovrhovoditelju da u roku 15 dana predloži daljnje radnje, a ovrhovoditelj je 22. svibnja 2026. podnio prijedlog za promjenu predmeta i sredstava ovrhe određivanjem ovrhe na pokretninama osnovom odredbe čl. 5. st .3. OZ. Nastavno na to, sud prvog stupnja je zaključkom od 26. svibnja 2026. naložio ovrhovoditelju ispravak toga prijedlog jer da ovrhovoditelj već raspolaže rješenjem o ovrsi na pokretnina, a kako ovrhovoditelj nije dostavio ispravljen prijedlog, sud je pobijanim rješenjem utvrdio da je taj prijedlog povučen.

9. Međutim, odredbom čl. 109. st. 1. ZPP propisano je da ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune.

10. U konkretnom slučaju prijedlog za promjenu sredstava i predmeta ovrhe određivanjem ovrhe na pokretninama, koji je podnio ovrhovoditelj sadržava sve potrebno da bi se po njemu moglo postupati, pa nije bilo osnove za pozivanje ovrhovoditelja da taj prijedlog ispravi, već je prvostupanjski sud trebao odlučiti o osnovanosti istog, odnosno takvog prijedloga ovrhovoditelja.

11. Pritom, nedvojbeno je da je ovrha na pokretninama (ne općenito na imovini ovršenika) već bila određena rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, međutim iz stanja predmeta ne može se zaključiti je li se i primjenom odredbe čl. 252.h st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 57/1996., 29/1999., 42/2000., 173/2003., 194/2003., 151/2004., 88/2005., 121/2005; OZ/05) koji je mjerodavan za isti budući je prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave na pokretninama podnesen 8. siječnja 2007., zahtijevalo provođenje te ovrhe od strane ovrhovoditelja (dakle da se provede ovrha na pokretninama ovršenika), pa niti da li se ista još uvijek provodi, odnosno ne može se zaključiti odakle sud prvog stupnja utvrđuje činjenicu da ta ovrha nije obustavljena (pa bi slijedilo i da je provedena), odnosno konkretno zašto je obustavlja kada je kao prvostupanjski sud nije niti provodio (barem tako slijedi iz stanja predmeta).

12. Osim toga iz sadržaja, navoda prijedloga za ovrhu na poslovnom udjelu od 11. listopada 2016. ne može se zaključiti da se radi o prijedlogu za promjenu sredstava i predmeta ovrhe, već bi slijedilo da se radi o prijedlogu za ovrhu, a što bi moglo povlačiti zaključak da ovrhovoditelj nije postupao po čl. 252.h st. 1. Ovršnog zakona . U prijedlogu za ovrhu navodi se samo da je Fina vratila rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku jer je osnovom određena ovrha na pokre tninama (a što i jest), ali niti iz toga prijedloga od 11. listopada 2016. nije razvidno što je s ovrhom određenom na pokretninama.

13. Stoga, zbog počinjenih bitnih povreda postupka rješenje je valjalo ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, čl. 380. t. 3. ZPP u svezi sa čl. 369. st. 1. ZPP i čl. 21. st. 1. OZ, u kojem će isti razjasniti, pa i očitovanjem ovrhovoditelja, pitanje ovrhe na pokretninama određene rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave za što će valjati zatražiti i spis javnog bilježnika Velibora Panjkovića iz Rijeke poslovni broj Ovrv-39/2007, a u smislu je li ovrhovoditelj zahtijevao provedbu te ovrhe, posljedično razjasniti glede ovdje predmetnog prijedloga za ovrhu na poslovnom udjelu u trgovačkom društvu je li se radi o prijedlogu iz čl. 5. t. 3. OZ ili prijedlogu za ovrhu te nakon toga donijeti novu valjano obrazloženu odluku i u svezi obustave ovdje određene ovrhe na poslovnim udjelima i u svezi prijedloga ovrhovoditelja od 22. svibnja 2026. za promjenu predmeta/sredstava ovrhe određivanjem ovrhe na pokretninama , a osnovanost kojeg prijedloga, dakle, ovisi (između ostalog) i o činjenici zahtijevanja ili ne provođenja ranije određene ovrhe na pokretninama.

U Puli-Pola 6. srpnja 2026.

Sutkinja

Alenka Paus