REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž-989/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli – Pola, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Dolores Peruško, predsjednica vijeća, Alenka Paus, sutkinja izvjestiteljica i članica vijeća i Iva Kancijanić, članica vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ZĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Josipu Jeliću, odvjetniku iz Bjelovara, Trg kralja Tomislava 7, protiv tuženice MĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Daliboru Diviću, odvjetniku iz Bjelovara, A. K. Miošića 22, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj P-328/2024-41 od 15. travnja 2026., na sjednici vijeća 6. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru, poslovni broj P-328/2024-41 od 15. travnja 2026.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadu troška žalbenog postupka.

IV.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja ZĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je ZĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa] stekao vlasništvo 1/2 cjelokupnih nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to čkbr. [katastarska čestica] oranica Stero polje sa 876 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica Trnje sa 1 jutro, čkbr [katastarska čestica] oranica 3 Logor sa 1152 čhv, čkbr. [katastarska čestica] oranica Selište sa 800 čhv, čkbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 3255 m2 koje se sastoji od dvorište sa 961 m2, oranica sa 1441 m2, stambena zgrada (s pomoćnim dijelom) [adresa] sa 206 m2, gospodarska zgrada (sjenik s štalom i nadstrešnice za poljoprivredne strojeve sa 492 m2, gospodarska zgrada (štala i nadstrešnice za stoku) sa 155 m2, čkbr. [katastarska čestica] livada Podkućnica sa 954 čhv, čkbr. [katastarska čestica] livada Lanište sa 137 čhv a koje nekretnine se u zemljišnoj knjizi vode na ime tuženika MĐ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], te je tuženik dužan priznati i temeljem ove presude trpiti upis prava vlasništva tužitelja u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Bjelovaru, a sve u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku MĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa], da plati tužitelju ZĐ, OIB [osobni identifikacijski broj] [adresa] parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope iz čl. 29 st.9 Zakona o obveznim odnosima za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. godine za koju se kamata obračunava tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, a sve u roku od 15 dana."

II. Tužitelj ZĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužan je tuženiku MĐ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 1.562,50 eura, u roku od 15 dana.“

2. Protiv presude pravovremenu žalbu podnosi tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, odluke o troškovima. Ističe da je sud pogrešno analizirao iskaze stranaka i svjedoka; da je običaj na selu u okolici Bjelovara da roditelji financijski zbrinu oboje djece; da je sin FĐ dobio svoje imanje, a tužitelj je ostao na imanju s majkom, da mu imanje treba pripasti u cijelosti jer je to dogovor i narodni običaj; da je zato tužitelj ulagao u imanje; da tužitelj održava imanje i vodi brigu o majci kako je bio običaj i kako je dogovoreno. Ukazuje da prema nalazu vještaka tržišna vrijednost nekretnine na dan 22. studenoga 2022. iznosi 199.537,47 eura, a ulaganja s troškovima PDV iznose 53.245,00 eura, troškovi legalizacije ukupno 7.417,77 eura; da se radi o velikim iznosima za tužitelja koji je radnik, tužena je umirovljenica s mirovinom od cca 400,00 eura; da nije točan zaključak suda, niti slijedi iz nalaza vještaka da su ulaganja vršena radi poboljšanja uvjeta stanovanja i čuvanja stanja nekretnine jer se radi o velikim ulaganjima za koje iznose se može kupiti drugo imanje. Predlaže preinačiti presudu, podredno ukinuti i vratiti predmet na ponovno suđenje. Potražuje trošak za sastav žalbe i pristojbe na žalbu.

3. U odgovoru na žalbu tuženica navodi da je sud analizirao sve provedene dokaze, iskaze stranaka i svjedoka, sadržaj ostavinskog spisa te nalaz i mišljenje građevinskog vještaka, nakon čega je donio logičan i pravno potkrijepljen zaključak da tužitelj nije dokazao postojanje pravne osnove temeljem koje bi stekao pravo vlasništva , odnosno suvlasništva na suvlasničkom dijelu tuženice; da nije postojao obiteljski dogovor prema kojem bi predmetna nekretnina trebala u cijelosti pripasti tužitelju ; da su irelevantni navodi u svezi narodnog običaja, da je u postupku utvrđeno da je znatan dio radova izveden protivno volji tužene i bez njezine suglasnosti; da su odnosi stranaka teško poremećeni, a tužitelj nije dokazao činjenicu da su ulaganja izvršena uz sporazum o prijenosu vlasništva. Ukazuje na nalaz vještaka da se ne radi o ulaganjima kojima bi bio promijenjen identitet nekretnine. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potražuje trošak za sastav odgovora na žalbu.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora je je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava suvlasništva u ½ dijela na nekretninama opisanim u točki I. izreke pobijane presude i to suvlasničkog dijela tuženice MĐ, majke tužitelja.

6. Nije sporno:

- da su stranke upisane kao suvlasnici, svaka u ½ dijela nekretnina navedenih;

- da tužitelj sa suprugom i djecom te tuženicom živi zajedno u obiteljskoj kući na kat s uređenim potkrovljem;

- da su nekretnine u naravi gospodarske zgrade, štala, štagalj, garaža, kukuruzana i pečenjara, s voćnjakom, livadom i oranicom, da su nekretnine koje nisu uz kuću poljoprivredno zemljište, da tužitelj obrađuje nekretnine (ima još u zakupu ima 2 ha zemlje), sadi kukuruz i sije žitarice; da je do smrti UĐ (otac tužitelja i suprug tuženice) obrađivao zemlju s tužiteljem; da se radi o velikom poljoprivrednom gospodarstvu,

- da je FĐ brat tužitelja, sin tuženice, koji živi u [adresa] u svojoj kući, a odselio je s predmetnih nekretnina prije petnaest godina; da su odnosi stranaka narušeni po smrti UĐ, da tužitelj nije u dobrim odnosima s bratom, koji je u dobrim odnosima s majkom;

- da su suvlasništvo nekretnina stranke su stekle svaka u ½ dijela rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Kustić iz Bjelovara, Dr. Ante Starčevića 5, broj O-932/2014 UPP OS Bjelovar 207/14-15 od 10. travnja 2015., koje je postalo pravomoćno 23. travnja 2015. na način da su tužitelj i brat majci priznali ½ dijela na ime bračne stečevine, dok je FĐ svoj dio ustupio tužitelju,

- da nisu sporna niti ulaganja koja je tužitelj izvršio u nekretnine po smrti oca , osim plastične stolarije; da su ulaganja izvršena novcem tužitelja.

6.1. Po provedenom postupku prvostupanjski sud je utvrdio:

- da nije utvrđeno da bi tuženica na bilo koji način željela otuđiti svoj suvlasnički dio ½ dijela u odnosu na prijeporne nekretnine,

- da je tuženica u dobrim i korektnim odnosima sa suprugom tužitelja i djecom tužitelja

- da su narušeni odnosi stranaka kulminirali u proljeće 2024. kada je tuženica pozvala policiju jer je tužitelj bez dopuštenja i suglasnosti tuženice postavljao panele na krov kuće, no policija po istom nije postupala; da je policija intervenirala i 2024. kada je tužitelj uređivao kuhinju je je tužitelj prema iskazu tuženice želio je istjerati što ona nije htjela

- da je supruga tužitelja često intervenirala nastojeći smiriti situaciju između majke i sina

- da je iskaz tužitelja kontradiktoran, nelogičan i neuvjerljiv jer navodi da ne osporava pravo suvlasništva tuženice, međutim, smatra da bi trebao biti upisan kao vlasnik nekretnina zbog izvršenih ulaganja i adaptacije u nekretnine nakon smrti UĐ jer da tuženica želi otuđiti i raspodijeliti svoj suvlasnički dio, da tuženici ne osporava pravo stanovanja; da predlaže upis služnosti stanovanja; da svjedoci, pa ni supruga tužitelja nemaju saznanja o takvim razgovorima između stranaka

- da tužena nikada nije govorila da se tužitelj i njegova obitelj isele iz kuće,

- da je tužitelj izvršenim ulaganjima i adaptacijom želio urediti kuću kako bi se poboljšala kvaliteta stanovanja i uredio prostor za život jer ima dva sina

- da tužitelj nije dokazao niti da bi za života UĐ bilo dogovora da obiteljska kuća u [adresa], ostane tužitelju, a obzirom da je tužiteljevu bratu FĐ za života oca UĐ izgrađena kuća na adresi [adresa] ; da o tome svjedoci nemaju saznanja

- da je neosnovana tvrdnja tužitelja i da je FĐ kućom (u kojoj živi) isplaćen iz predmetne kuće; da je kuću u kojoj živi FĐ gradio isti, a u kojem se dijelu prihvaća iskaz tuženika i FĐ

- da primanja tužitelja potječu iz plaće koju prima u PZC kao vozač kamiona (1.500,00 eura), od prodaje poljoprivrednih kultura obradom zemlje (kukuruza i pšenice),

- da tuženica nema iznadprosječna primanja već prima poljoprivrednu mirovinu u iznosu od 400,00 eura, da je nakon godinu dana nakon smrti supruga UĐ, bila bez ikakvih primanja, da je do pred tri godine imala pomoć u kući , da je dobila rješenje da joj se isplaćuje iznos od 500,00 kn, odnosno 600,00 kn (prema iskazu svjedoka Dalibora Kunića 65,00 eura), po osnovi tuđe pomoći i njege

- da tuženica ne plaća režije, da tužitelj nije osporio da ju nije tražio da plaća struju i vodu,

- da je tužitelj uredio podrum, izvršen je iskop i polaganje cijevi za slivne i oborinske vode u kanalizaciju, betoniranje, žbukanje i krečenje zidova, postavljanje keramičkih pločica, u kojoj su smješteni hladnjak i zamrzivač za meso, da je na kući promijenjena stolarija, tako da su postavljena dvoja ulazna vrata u prizemnom dijelu za ulaz u kuću, vrata za podrum, vrata u tavanski prostor i u prostoriji gdje je smještena peć za centralno grijanje (kotlovnica), ukupno pet vrata, trinaest prozora s roletama u prizemlju, dok je na katu kuće ugrađena plastična stolarija za vrijeme života UĐ i to pred 10 godina; da su na katu ugrađena dvoja balkonska vrata, tri prozora, od toga dva s roletama i jedan bez roleta na kupaonici, dok je stolarija na katu postavljena plastična koja je zamijenila drvenu stolariju koja je prema iskazu tužitelja bila stara i trošna 40 godina, dok je tuženik tvrdio da nije bilo potrebe za promjenom stolarije; da su u prizemlju kuće promijenjeni drveni štokovi sa sedam vrata, od toga jedna klizna, pred dvije do tri godine, na katu kuće postavljena su troja vrata i to dvoja na sobi i kupaonici i jedna dvokrilna na ulaz na kat i dva štoka, u kotlovnici je zamijenjena peć za centralno grijanje; u prizemlju kuće adaptirano je predsoblje na način da je na postavljene betonske ploče postavljen laminat na stepenicama iz prizemlja na kat postavljena su drvena vrata, opločene su tri stepenice 3,5 m x 2,5 m, kupaonica koja se nalazi u prizemlju kuće adaptirana je na način da je srušen postojeći zid između stare kupaonice i wc-a, izmijenjena je instalacija (plin, struja, voda), postavljena nova keramika na podu i zidu, na stropu su postavljene rigips ploče i ugrađene nove sanitarije (wc-e školjka, umivaonik, ormarić, radijator ljestve, tuš kabina), izmijenjeni su žljebovi za odvod oborinskih voda i to na kući, staji, štaglju i na dvije garaže za automobil i jednoj garaži za kamion; tužitelj je vlastitim novcem financirao izmjenu drvenih letvica (200 komada) na putnoj ogradi do ceste, dok je iza gospodarskih zgrada napravljena ograda tako da su postavljeni čelični stupci uz prethodni iskop i ugradnju betonskih temelja, čime je maknuta stara dotrajala žičana ograda i to u duljini od 28 m, izmijenjena je plastična cijev promjera fi 110 za odvod iz kuhinje, prizemlje i kata i žljebova s kuće, uz iskop i polaganje istih ; u jesen 2024. izvršeno je asfaltiranje dvorišta te je uz postojeći krov gospodarske zgrade napravljena drvena sjenica s pečenjarom 5 m x 5 m, kupljen je roštilj, izvršeno betoniranje, a koja je natkrivena s limenim krovom u produžetku gospodarske zgrade i ograđeno ceradom, ugrađena je slavina s umivaonikom i postavljen drveni pokrov za bunar; a na krovu kuće u proljeće 2024. (veljača i ožujak), postavljeni su solarni paneli za opskrbu električnom energijom te je tužitelj platio legalizaciju objekta;

- da iz nalaza vještaka Dubravke Golec, dipl. ing. građ. slijedi da tržišna vrijednost nekretnine na dan 22. studenoga 2022. iznosi 199.537,47 eura, a prema čl. 68 . st. 5. toč. A Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina („Narodne novine“ 105/2015) i uputi Visokog procjeniteljskog povjerenstva od 8. svibnja 2023. vrijednost se zaokružuje na 200.000,00 eura; da nije moguće utvrditi vrijednost prije ulaganja jer su ista vršena u dužem vremenskom periodu, da vrijednost ukupnih ulaganja sa troškovima PDV-a iznosi 53.245,00 eura, a troškovi legalizacije u ukupnom iznosu od 7.417,77 eura, koje troškove čine naknada za legalizaciju u iznosu od 1.715,18 eura, vodni doprinos od 980,95 eura, komunalni doprinos u iznosu od 3.692,35 eura (plaćeno u 12 rata) te vodovodni priključak s PDV u iznosu od 1.031,29 eura,

- da je tuženica za izvršena ulaganja od strane tuženika dala prešutno suglasnost radi mira u kuću, osim u odnosu na ulaganje u svezi solarnih panela na kući a iz čega zaključuje da su ulaganja izvršena radi poboljšanja kvalitete i uvjeta stanovanja i očuvanja stanja nekretnine, odnosno renoviranja i adaptacije, da se radi o korisnim ulaganjima, da tužitelj s obzirom na opseg ulaganja i vrijednost istih nije izvršio dogradnju, izgradnju, već adaptaciju i preuređenje; da se ne radi o znatnijim radovima nakon kojih bi prvotna građevina u pretežitom dijelu prestala postojati; da nekretnina ima istu namjenu kao i prije adaptacije, da nije postojao sporazum stranaka o adaptaciji s namjerom stjecanja prava vlasništva od strane tužitelja na nekretnini. Odluku temelji na odredbama čl. 153. i čl. 156. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama žalbom određenih navoda, pazeći dodatno i po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odluci o troškovima postupka, čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 96/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011 – pročišćeni tekst, 25/2013, 89/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 – dalje: ZPP), utvrđenje je ovoga suda da pobijana odluka pravilna i zakonita.

8. Nisu počinjene bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP.

9. Nije počinjena niti bitna povreda iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 8. ZPP na koju sadržajno ukazuje tužitelj. Sud odlučuje koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka , čl. 8. ZPP. Upravo je tako postupio prvostupanjski sud te je proveo dokaze koje je ocijenio bitnima za donošenje pravilne odluke, analizirao sve istaknute prigovore i utvrdio sve odlučne činjenice za spor koje se odnose na činjenicu stjecanja vlasništva tužitelja. Pritom pravilnost izvršene neposredne ocjene izvedenih dokaza žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

10. Sud prvog stupnja je pravilno i potpuno utvrdio bitno činjenično stanje te je na isto pravilno primijenio materijalno pravo.

11. Odredbom čl. 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015, 94/2017 - dalje: ZVDSP) propisano je da dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom, ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo, ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine.

12. I po stavu ovoga suda, pravilno je utvrdio prvostupanjski sud, da tužitelj nije dokazao postojanje dogovora da će predmetna kuća po smrti oca ostati njemu, kao niti da je između stranaka postojao dogovor u smislu da će tužitelj na osnovu izvršenih ulaganja steći pravo vlasništva i na suvlasničkom dijelu tužen ice, pa stoga tužitelj izvršenim ulaganjima (čiji opseg i vrijednost nisu sporni) nije mogao steći pravo vlasništva i na suvlasničkom dijelu tuženice. Osim toga, iz nalaza i mišljenja vještaka jasno slijedi da se glede ulaganja radi o ulaganjima kojima su se poboljšali uvjeti stanovanja i sačuvalo stanje nekretnine; pa neosnovano tužitelj u žalbi ukazuje da to nije zaključak vještaka; niti može sada u žalbi osporavati da se radi o takvim ulaganjima kada u tom smislu nije niti prigovarao nalazu vještaka.

12.1. Iznos ulaganja, dakle, jest prema nalazu vještaka 53.245,00 eura, dok je tržišna vrijednost nekretnina 200.000,00 eura, pa se radi o znatnim ulaganjima, ali kako tužitelj nije dokazao postojanje dogovora da istima stječe i pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu tuženice, a niti da je ulaganjima prvotna građevina prestala postojati u smislu da po svojim karakteristikama predstavlja novu nekretninu, odnosno građevinu; već slijedi da se radilo o korisnim ulaganjima kojima se poboljšala kvaliteta stanovanja i očuvalo stanje nekretnine(a), dakle nije nastala neka nova stvar, novi objekt, pravilno je zaključio sud prvog stupnja da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 156. ZVDSP (a niti iz čl. 153. ZVDSP koji regulira stjecanje prava vlasništva poštenog graditelja).

13. Kakav je običaj u sredini u kojoj stranke žive, nije od značaja za predmetnu pravnu stvar jer prvostupanjski sud ne može suditi po običajnom pravu kada je odnos stranaka uređen zakonom.

14. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP valjalo je odlučiti kao u izreci.

15. Odluka o trošku se određeno žalbom ne osporava, osim u smislu da je neosnovana uslijed neosnovanosti i pobijane odluke koji žalbeni navod nije osnovan.

16. Kako je žalba neosnovana, odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka, čl. 166. st. 1. ZPP u vezi sa čl. 154. st. 1. ZPP; odbijen je i zahtjev tuženice jer odgovor na žalbu nije bio potreban radi vođenja postupka, čl. 155. st. 1. ZPP.

U Puli-Pola 6. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća

Dolores Peruško